Povežite se s nama

Međimurje

Miljenko Hajdarović: “Živimo digitalnu sadašnjost, a djeca trebaju samostalno zaključivati!”

Objavljeno:

- dana

Na nedavno održanom Frankfurtskom sajmu knjiga dodijeljene su i nagrade BELMA (Best European Learning Materials Award – “nagrada za najbolje europske materijale za učenje”).

Jedan od srebrnom plaketom nagrađenih udžbenika u kategoriji predmetne nastave je i “Vremeplov 7”, čiji je koautor Miljenko Hajdarović iz Preloga. Hajdarović je diplomirao povijest i sociologiju: do 2018. radio je kao nastavnik u osnovnim i srednjim školama, a od te godine radi za izdavačku kuću Profil Klett.

Povodom primitka nagrade razgovarali smo s njim o raznim temama, od povijesti i obrazovanja do digitalnih tehnologija. Objasnio je da je udžbenik nagrađen zato što su međunarodni recenzenti u njemu identificirali više pozitivnih elemenata.

Vlastiti zaključci

– Urednička i autorska ideja bila je kreirati udžbenik koji će kombinirati uobičajeni osnovni tekst o povijesnim događajima s raznovrsnim izvorima na kojima učenici mogu raditi uz pomoć učitelja. Željeli smo smanjiti broj činjenica, izabrati važne povijesne procese i dati materijale za razvoj vještine kritičkoga povijesnog mišljenja. To podrazumijeva više fokusiranog posla za učitelja i učenika, ali smanjuje količinu imena, godina i događaja koji su se u dosadašnjim udžbenicima nizali jedni za drugim.

To zbunjuje i roditelje koji pomažu svojoj djeci pri pisanju zadaće, jer su se naviknuli na to da su prije pitanja bila jednostavna – tko je, što je ili kada je nešto učinio – a sada nas pitanja vode prema vlastitom zaključivanju na temelju podataka iz izvora. Tako se zapravo ostvaruje i veća korist od poučavanja povijesti, jer učenici vježbaju čitanje s razumijevanjem, postavljaju pitanja i traže odgovore. Povijest više ne bi trebala biti recitacija, već argumentiranje prilagođeno dobi učenika – pojasnio je svoje viđenje modernog obrazovanja.

Osim nastave povijesti, osvrnuli smo se i na pitanje povijesnog revizionizma.

– Revizija povijesti može imati znanstveni i neznanstveni karakter. Nova istraživanja dovode do revizije i izmjene uobičajenih pogleda na neke povijesne događaje. Tako je primjerice hrvatska povijest srednjeg vijeka zbog nedostatka povijesnih izvora još nedovoljno objašnjena i temelji se na svojevrsnim znanstvenim pretpostavkama. U nedostatku povijesnih izvora događaju se i vrlo proizvoljni zaključci, pa i namjerna izmišljanja. Tako se primjerice dogodilo da poklik “Za dom spremni!” bude proglašen starim hrvatskim pozdravom, što je obična izmišljotina. Taj poklik u tom obliku nije nikada korišten prije nego što su ga počeli koristiti ustaše.

Pozitivni primjeri revizije povijesti na svjetskoj razini su recimo promjena stava o tome što su Europljani donijeli narodima drugih kontinenata u posljednjim stoljećima. Dugo se govorilo da se radi o geografskim otkrićima i da su Europljani donijeli kulturu i napredak. No, starosjedioci su živjeli u balansu s okolišem i imali su svoju kulturu prije nego što su Europljani došli. Uostalom, ta je područja čovjek otkrio davno prije. Negativna konotacija revizionizma vezana je uz namjerno iskrivljavanje povijesnih događaja s određenom, najčešće političkom, agendom. Najčešće se pritom radi o iskrivljavanju dijela povijesti u vlastitu korist kako bi se prikazala vlastita veličina ili uveličala patnja u usporedbi s nekim drugima.

Internet je, recimo, demokratizirao objavljivanje i danas svatko vrlo lako postaje autor sadržaja. Ta je ideja zapravo genijalna, jer bi se na takav način oko nečega mogla okupiti stotinu, pa i tisuću autora koji bi iznjedrili najkvalitetniji sadržaj. No, u isto vrijeme morala se osigurati određena hijerarhija suradnika kako bi sadržaji ipak bili kontinuirano dostupni i strukturirani. To nikako ne podrazumijeva da će najkvalitetnija ili najstručnija osoba biti upravo ta koja ima kontrolu.

Tako se dogodilo i s hrvatskom Wikipedijom, koja je što se nacionalne povijesti tiče donedavno bila iznimno nacionalistička, mitomanska i pomalo šovinistička. Nipošto ne mogu reći da je kvalitetan izvor informacija. Tek uspoređivanjem nekih činjenica u više jezičnih varijanti uz kritičko razmišljanje možete okvirno doći do nekih zaključaka – dodaje edukator iz Preloga.

Shvaćanje i prihvaćanje

Hajdarović smatra da je pitanje važnosti učenja povijesti vrlo zanimljivo i kompleksno.

– Razumijevanje povijesnih događaja omogućuje bolje shvaćanje sadašnjosti, odnosa među državama i narodima. Poznavanje vlastite i povijesti drugih pojedinaca obogaćuje alatima za prihvaćanje vlastite i tuđe kulturne baštine. Uvidom u povijesne procese možemo u određenoj mjeriti kreirati i moguće scenarije i verzije budućih događaja. Poučavanje povijesti u Hrvatskoj je u velikoj krizi. Od uvođenja obveznog obrazovanja u posljednjih dvjestotinjak godina povijest je uvijek dominantno služila za oblikovanje nacionalnog identiteta. Kako su se mijenjale države i politički režimi tako se povijest “čistila” i zaokretala. Imamo malo istraživanja o učincima poučavanja povijesti, no iz njih možemo jasno izvući zaključke da se povijest i unatoč najnovijoj reformi i dalje temelji na velikom nizanju činjenica.

Djelomično zbog propisanosti tema u kurikulumu, ali i zbog nemogućnosti učitelja da izvuku samo ono bitno, povijest je ostala štrebanje. Kao takva neprivlačna je djeci i mladima, jer oni sve godine, imena i činjenice mogu pronaći u nekoliko klikova. Temeljna zadaća poučavanja povijesti trebala bi biti učenje vještina istraživanja i kritičkog promišljanja. Vrlo sam zabrinut za budućnost povijesti kao školskog predmeta – ističe Miljenko. Što se pak online nastave tiče, mišljenja je da je tijekom pandemije predstavljala “slamku spasa” kako bi se održao privid normalnosti.

– Uz silan trud učitelja, učenika i njihovih roditelja ovaj oblik nastave kvalitetom nije ni blizu kontaktnoj nastavi. Škola je odgojno-obrazovna ustanova koja provodi i vrlo važan dio socijalizacije pojedinca. Unatoč svim nedostacima, vjerujem da bi se iz online nastave mogli izvući i poneke korisne pouke za poučavanje u budućnosti. Poslovni sektor takve promjene puno brže prihvaća. Živimo u digitalnoj sadašnjosti. U znanosti se već više od dvadeset godina govori o postdigitalnom društvu, jer su računala i umreženost ušle u svakodnevno osobno korištenje.

Mi umreženost više ni ne doživljavamo kao nešto posebno, osim u slučaju kad dođe do prekida. Nedavno je pad mreže Facebook bio vijest svih nacionalnih medija. Naravno, govorimo o dijelu planeta koji je umrežen, jer ni tu ne postoje ravnoteža i jednakost dostupnosti. Uloga stručnjaka u digitalnom svijetu i dalje će ostati važnom, bez obzira na to radi li se o obrazovanju, uslugama ili proizvodnji.

Dostupnost digitalnih knjiga ili drugih izvora znanja i dostava proizvoda direktno na naša vrata mogu se na prvi pogled činiti kao poticaj za lijenost, ali u isto vrijeme to može biti poticaj za bolje osobno raspolaganje vremenom. Sve ovisi o osobi – netko će sat vremena provesti na kauču, netko u prirodi ili u nekoj obiteljskoj interakciji. Tehnologija je sama po sebi neutralna i ovisi o tome kako je koristimo – naglašava Preložanin koji je i veliki entuzijast IKT-a, to jest informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Nada i optimizam

Za kraj razgovora osvrnuo se na značaj povijesti u nacionalnom kontekstu.

– Dosadašnja povijest čovječanstva velikim je dijelom povijest ratova uz periode mira među njima. Pohlepa i potražnja za resursima bilo kojeg oblika često su završili ratovima. Nakon svakog rata ostanu pobjednici i poraženi koji onda pišu svoje priče. Nisu Hrvati jedini koji u povijesti traže trenutke slave. Pobjeda, bez obzira koliko ona bila mala ili velika, osobna ili kolektivna, budi snažne osjećaje ugode i daje motivaciju.

Puno je teže učiti iz poraza ili nekih loših detalja vlastite povijesti. Ostaje nam nada da će obrazovanje čovječanstvu ipak postupno donijeti više pacifizma, posebno kada se shvati da resursa imamo dovoljno u uvjetima suradnje i uvažavanja. Sa slabljenjem suparništva oslabit će i potreba za povijesnim mitovima o vlastitoj veličini nacije. Nastojim biti barem umjereno optimističan u tom pogledu – zaključuje.

Međimurje

Gradonačelnik Kolarek i predsjednik Udruge umirovljenika Novak potpisali Sporazum o sufinanciranju rada

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek i predsjednik Udruge umirovljenika Prelog Franjo Novak potpisali su Sporazum o sufinanciranju rada.

Radi se o Sporazumu kojim se regulira zapošljavanje osobe na poslovima potrebnima za Udrugu umirovljenika Prelog, čime će se uvelike olakšati njihov rad.

– Stranke ovog Sporazuma o sufinanciranju rada (u daljnjem tekstu Sporazum) suglasno utvrđuju zajednički interes za angažiranjem osobe koja će kao zaposlena osoba obavljati tekuće poslove potrebne za redovito funkcioniranje Udruge, a posebno poslove provođenja projektnih aktivnosti na projektima Udruge – stoji u jednom od članaka Sporazuma.

Gradonačelnik Kolarek istaknuo je zadovoljstvo potpisanim Sporazumom, naglasivši veliko zadovoljstvo što su Udruga umirovljenika Prelog i sve njihove sekcije izuzetno aktivne, s velikim brojem članova koji se uključuju u brojne aktivnosti.

Nastavite čitati

Međimurje

Međimurski informatičari zabilježili još jedno drugo i treće mjesto u Hrvatskoj logo ligi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Šest članova udruga Mladi informatički stručnjaci i Međimurski informatički klub sudjelovalo je nedavno na 3. kolu Hrvatske logo lige, natjecanju državnog karaktera za osnovnoškolce koje se provodi u šest kola raspoređenih tijekom školske godine, a čiji je organizator Hrvatski savez informatičara.

Najmlađi natjecatelj udruga MIS i MIK bio je Tibor Kraljić, učenik 3. razreda. S osvojenih 100 bodova kolo je okončao šestim mjestom.

Učenik 4. razreda Josip Sobočan osvojio je 5. mjesto, a u istoj kategoriji natjecao se i Ivan Rudi Drk koji je kolo završio kao šestoplasirani.

Među učenicima 5. razreda udruge MIK i MIS imale su tri predstavnika. Najznačajniji uspjeh postigao je Lovro Žagar s osvojenim 2. mjestom, Gita Radiković zauzela je 3. mjesto, dok je Fran Topolnjak natjecanje okončao četvrtom pozicijom.

Svi navedeni učenici polaznici su tečaja Algoritmi LOGO koji se odvija u sklopu Centra izvrsnosti informatike Međimurske županije, programa koji udruge MIK i MIS provode s visokomotiviranim i potencijalno darovitim učenicima, a koji se odvija pod pokroviteljstvom Međimurske županije. Izvoditelj tečaja, a ujedno i mentor učenicima na natjecanjima bio je Viktor Lazar, mag. inf.

Sljedeće kolo natjecanja održat će se od 10. do 20. veljače.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje