Povežite se s nama

Međimurje

Miljenko Hajdarović: “Živimo digitalnu sadašnjost, a djeca trebaju samostalno zaključivati!”

Objavljeno:

- dana

Na nedavno održanom Frankfurtskom sajmu knjiga dodijeljene su i nagrade BELMA (Best European Learning Materials Award – “nagrada za najbolje europske materijale za učenje”).

Jedan od srebrnom plaketom nagrađenih udžbenika u kategoriji predmetne nastave je i “Vremeplov 7”, čiji je koautor Miljenko Hajdarović iz Preloga. Hajdarović je diplomirao povijest i sociologiju: do 2018. radio je kao nastavnik u osnovnim i srednjim školama, a od te godine radi za izdavačku kuću Profil Klett.

Povodom primitka nagrade razgovarali smo s njim o raznim temama, od povijesti i obrazovanja do digitalnih tehnologija. Objasnio je da je udžbenik nagrađen zato što su međunarodni recenzenti u njemu identificirali više pozitivnih elemenata.

Vlastiti zaključci

– Urednička i autorska ideja bila je kreirati udžbenik koji će kombinirati uobičajeni osnovni tekst o povijesnim događajima s raznovrsnim izvorima na kojima učenici mogu raditi uz pomoć učitelja. Željeli smo smanjiti broj činjenica, izabrati važne povijesne procese i dati materijale za razvoj vještine kritičkoga povijesnog mišljenja. To podrazumijeva više fokusiranog posla za učitelja i učenika, ali smanjuje količinu imena, godina i događaja koji su se u dosadašnjim udžbenicima nizali jedni za drugim.

To zbunjuje i roditelje koji pomažu svojoj djeci pri pisanju zadaće, jer su se naviknuli na to da su prije pitanja bila jednostavna – tko je, što je ili kada je nešto učinio – a sada nas pitanja vode prema vlastitom zaključivanju na temelju podataka iz izvora. Tako se zapravo ostvaruje i veća korist od poučavanja povijesti, jer učenici vježbaju čitanje s razumijevanjem, postavljaju pitanja i traže odgovore. Povijest više ne bi trebala biti recitacija, već argumentiranje prilagođeno dobi učenika – pojasnio je svoje viđenje modernog obrazovanja.

Osim nastave povijesti, osvrnuli smo se i na pitanje povijesnog revizionizma.

– Revizija povijesti može imati znanstveni i neznanstveni karakter. Nova istraživanja dovode do revizije i izmjene uobičajenih pogleda na neke povijesne događaje. Tako je primjerice hrvatska povijest srednjeg vijeka zbog nedostatka povijesnih izvora još nedovoljno objašnjena i temelji se na svojevrsnim znanstvenim pretpostavkama. U nedostatku povijesnih izvora događaju se i vrlo proizvoljni zaključci, pa i namjerna izmišljanja. Tako se primjerice dogodilo da poklik “Za dom spremni!” bude proglašen starim hrvatskim pozdravom, što je obična izmišljotina. Taj poklik u tom obliku nije nikada korišten prije nego što su ga počeli koristiti ustaše.

Pozitivni primjeri revizije povijesti na svjetskoj razini su recimo promjena stava o tome što su Europljani donijeli narodima drugih kontinenata u posljednjim stoljećima. Dugo se govorilo da se radi o geografskim otkrićima i da su Europljani donijeli kulturu i napredak. No, starosjedioci su živjeli u balansu s okolišem i imali su svoju kulturu prije nego što su Europljani došli. Uostalom, ta je područja čovjek otkrio davno prije. Negativna konotacija revizionizma vezana je uz namjerno iskrivljavanje povijesnih događaja s određenom, najčešće političkom, agendom. Najčešće se pritom radi o iskrivljavanju dijela povijesti u vlastitu korist kako bi se prikazala vlastita veličina ili uveličala patnja u usporedbi s nekim drugima.

Internet je, recimo, demokratizirao objavljivanje i danas svatko vrlo lako postaje autor sadržaja. Ta je ideja zapravo genijalna, jer bi se na takav način oko nečega mogla okupiti stotinu, pa i tisuću autora koji bi iznjedrili najkvalitetniji sadržaj. No, u isto vrijeme morala se osigurati određena hijerarhija suradnika kako bi sadržaji ipak bili kontinuirano dostupni i strukturirani. To nikako ne podrazumijeva da će najkvalitetnija ili najstručnija osoba biti upravo ta koja ima kontrolu.

Tako se dogodilo i s hrvatskom Wikipedijom, koja je što se nacionalne povijesti tiče donedavno bila iznimno nacionalistička, mitomanska i pomalo šovinistička. Nipošto ne mogu reći da je kvalitetan izvor informacija. Tek uspoređivanjem nekih činjenica u više jezičnih varijanti uz kritičko razmišljanje možete okvirno doći do nekih zaključaka – dodaje edukator iz Preloga.

Shvaćanje i prihvaćanje

Hajdarović smatra da je pitanje važnosti učenja povijesti vrlo zanimljivo i kompleksno.

– Razumijevanje povijesnih događaja omogućuje bolje shvaćanje sadašnjosti, odnosa među državama i narodima. Poznavanje vlastite i povijesti drugih pojedinaca obogaćuje alatima za prihvaćanje vlastite i tuđe kulturne baštine. Uvidom u povijesne procese možemo u određenoj mjeriti kreirati i moguće scenarije i verzije budućih događaja. Poučavanje povijesti u Hrvatskoj je u velikoj krizi. Od uvođenja obveznog obrazovanja u posljednjih dvjestotinjak godina povijest je uvijek dominantno služila za oblikovanje nacionalnog identiteta. Kako su se mijenjale države i politički režimi tako se povijest “čistila” i zaokretala. Imamo malo istraživanja o učincima poučavanja povijesti, no iz njih možemo jasno izvući zaključke da se povijest i unatoč najnovijoj reformi i dalje temelji na velikom nizanju činjenica.

Djelomično zbog propisanosti tema u kurikulumu, ali i zbog nemogućnosti učitelja da izvuku samo ono bitno, povijest je ostala štrebanje. Kao takva neprivlačna je djeci i mladima, jer oni sve godine, imena i činjenice mogu pronaći u nekoliko klikova. Temeljna zadaća poučavanja povijesti trebala bi biti učenje vještina istraživanja i kritičkog promišljanja. Vrlo sam zabrinut za budućnost povijesti kao školskog predmeta – ističe Miljenko. Što se pak online nastave tiče, mišljenja je da je tijekom pandemije predstavljala “slamku spasa” kako bi se održao privid normalnosti.

– Uz silan trud učitelja, učenika i njihovih roditelja ovaj oblik nastave kvalitetom nije ni blizu kontaktnoj nastavi. Škola je odgojno-obrazovna ustanova koja provodi i vrlo važan dio socijalizacije pojedinca. Unatoč svim nedostacima, vjerujem da bi se iz online nastave mogli izvući i poneke korisne pouke za poučavanje u budućnosti. Poslovni sektor takve promjene puno brže prihvaća. Živimo u digitalnoj sadašnjosti. U znanosti se već više od dvadeset godina govori o postdigitalnom društvu, jer su računala i umreženost ušle u svakodnevno osobno korištenje.

Mi umreženost više ni ne doživljavamo kao nešto posebno, osim u slučaju kad dođe do prekida. Nedavno je pad mreže Facebook bio vijest svih nacionalnih medija. Naravno, govorimo o dijelu planeta koji je umrežen, jer ni tu ne postoje ravnoteža i jednakost dostupnosti. Uloga stručnjaka u digitalnom svijetu i dalje će ostati važnom, bez obzira na to radi li se o obrazovanju, uslugama ili proizvodnji.

Dostupnost digitalnih knjiga ili drugih izvora znanja i dostava proizvoda direktno na naša vrata mogu se na prvi pogled činiti kao poticaj za lijenost, ali u isto vrijeme to može biti poticaj za bolje osobno raspolaganje vremenom. Sve ovisi o osobi – netko će sat vremena provesti na kauču, netko u prirodi ili u nekoj obiteljskoj interakciji. Tehnologija je sama po sebi neutralna i ovisi o tome kako je koristimo – naglašava Preložanin koji je i veliki entuzijast IKT-a, to jest informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Nada i optimizam

Za kraj razgovora osvrnuo se na značaj povijesti u nacionalnom kontekstu.

– Dosadašnja povijest čovječanstva velikim je dijelom povijest ratova uz periode mira među njima. Pohlepa i potražnja za resursima bilo kojeg oblika često su završili ratovima. Nakon svakog rata ostanu pobjednici i poraženi koji onda pišu svoje priče. Nisu Hrvati jedini koji u povijesti traže trenutke slave. Pobjeda, bez obzira koliko ona bila mala ili velika, osobna ili kolektivna, budi snažne osjećaje ugode i daje motivaciju.

Puno je teže učiti iz poraza ili nekih loših detalja vlastite povijesti. Ostaje nam nada da će obrazovanje čovječanstvu ipak postupno donijeti više pacifizma, posebno kada se shvati da resursa imamo dovoljno u uvjetima suradnje i uvažavanja. Sa slabljenjem suparništva oslabit će i potreba za povijesnim mitovima o vlastitoj veličini nacije. Nastojim biti barem umjereno optimističan u tom pogledu – zaključuje.

Međimurje

Centar za beskućnike te starije i nemoćne osobe u Čakovcu početkom 2022. otvara svoja vrata

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, zajedno s ravnateljem Gradskog društva Crvenog križa Čakovec Kristijanom Valkajom i voditeljicom projekta Vlatkom Vinetić, obišla je radove na izgradnji Centra „PrInOS – pružanje inkluzivnih oblika skrbi“, koji će za područje Međimurske županije pružati nove izvaninstitucionalne usluge usmjerene na beskućnike te starije i nemoćne osobe u lokalnoj zajednici.

Pritom je u okviru ovog projekta, vrijednog oko 14 milijuna kuna, rekonstruiran i dograđen objekt na mjestu bivšeg skladišta Međimurskih voda u Mihovljanskoj ulici u Čakovcu.

Zemljište je Ugovorom o pravu građenja ustupio Grad Čakovec s ciljem da beskućnicima i starijima omogući neovisan i dostojanstven život.

Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec nositelj je ovog EU projekta, financiranog bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj te Operativnog programa Konkurentnost i Kohezija 2014. – 2020. u stopostotnom iznosu, dok su partneri Grad Čakovec, Centar za socijalnu skrb Čakovec te Centar za pomoć u kući Međimurske županije.

– Izgrađeno je pet stambenih jedinica za organizirano stanovanje beskućnika, uz potrebnu stručnu podršku koja će biti osigurana kroz uslugu poludnevnog boravka. Smještaji su kapaciteta do 20 osoba. Projekt će poslužiti da se organiziranim stanovanjem beskućnike dovede u dinamičan i interaktivan položaj te im se da prilika za značajnije životne promjene i izlazak iz nepovoljnog statusa – objasnio je Valkaj.

Kako je dodala gradonačelnica, nerijetko se suočavamo s činjenicom da osobe koje nemaju zadovoljene osnovne životne potrebe, poput toplog obroka, ovise o pomoći drugih uslijed neadekvatne skrbi u zajednici te odlaze u institucionalni smještaj.

Stoga je i osiguranje prehrane u okviru ovog projekta promatrano kao jedan od osnovnih načina suzbijanja siromaštva i prevencije institucionalizacije starijih i nemoćnih osoba.

– Centar „PrInOS“ time će za ranjive korisnike u zajednici omogućiti pripremu toplih obroka te im iste dostavljati. Projekt je u potpunosti izrađen i proveden u skladu s identificiranim potrebama u zajednici, a to je ključ njegove uspješnosti – dodala je Cividini i naglasila da će dostava obroka obuhvatiti oko 140 evidentiranih korisnika na području cijelog Međimurja.

Radovi su pred završetkom, sredinom prosinca planiran je tehnički pregled, dok će prvi korisnici Centar „PrInOS“ moći koristiti već početkom 2022. godine.

Nastavite čitati

Kultura

Povodom blagdana sv. Barbare glazbeno-dramska večer KUD-a “Mura” u CZK-u “Rudar”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Povodom blagdana svete Barbare KUD “Mura” će u Centru za kulturu „Rudar“ s početkom u 18 sati izvesti kulturno-umjetnički program u kojem sudjeluju Mješoviti pjevački zbor, Ženska vokalna skupina “Ftičice” i Dramska grupa.

– To će biti vrlo zanimljiv i bogat program koji je posvećen svim građanima, s posebnim naglaskom na naše rudare. Kao što znamo, Mursko Središće i Međimurski ugljenokopi su u prošlom stoljeću bili nositelji gospodarskoga, kulturnog i ekonomskog razvoja našeg grada i cijele Međimurske županije. Njima zahvaljujemo što imamo KUD, Dom kulture i mnoge druge spomenike, stambene zgrade, ceste…..

Danas grad nosi ime Grada Rudara. Prije dvije godine je KUD “Mura” u spomen na rudare organizirao Prvi susret zborova pod imenom “Pjesma Gradu Rudara”. Sudjelovalo je sedam zborova, uglavnom iz rudarskih krajeva.

ŽVS “Ftičice”

Bila je to prekrasna svečanost koju još i danas pamtimo. Tada smo mislili da će to prerasti u tradiciju, ali nažalost, već prošle godine smo zbog pandemije koronavirusa u tome bili zaustavljeni. Ove godine smo ipak pripremili zanimljiv kolaž program vlastitim snagama, kako su zbog epidemioloških mjera mnoga kulturno-umjetnička društva morala odustati.

Želimo svakako nastaviti slaviti blagdan svete Barbare, jer su to naši rudari zavrijedili, a građani su vjerujem željni kulturnih događaja. Zato vas pozivamo da dođete u subotu, 4. prosinca, u 18 sati u naš prekrasni Centar za kulturu Rudar i uživate u programu koji su pripremili naši kudovci i njihovi voditelji – piše Marija Trstenjak iz KUD-a “Mura”.

Neće nedostajati pjesme i svirke iz raznih krajeva, kao i šaljivih i veselih dogodovština u izvođenju glumaca dramske grupe. Kako je riječ o amaterskom kulturno-umjetničkom događaju, prema mjerama Stožera, potrebne su COVID potvrde za sve prisutne.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje