Nova školska godina počet će tjedan dana kasnije od planiranog
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u srijedu, 10. srpnja, bio u Sisku gdje je vodio sastanak Vlade sa županima, predstavnicima...
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja intenzivno radi na aktivnostima zaštite Ivanščice, Strahinjčice, Maceljske gore i Ravne gore u kategoriji parka prirode, objavilo je danas ovo Ministarstvo.
Riječ je o ideji pokrenutoj još 2009. godine, a oživljenoj 2021. godine kroz inicijativu više saborskih zastupnika, gradonačelnika i načelnika te dva župana.
Tijekom siječnja je s Krapinsko-zagorskom županijom i Varaždinskom županijom usuglašen načelni obuhvat budućeg parka površine preko 31.000 ha. Održane su i konzultacije s predstavnicima 14 gradova i općina čiji je prostor obuhvaćen prijedlogom granice. Cilj je bio upoznati ih s kategorijom parka prirode i učincima koje će imati na stanovništvo tog kraja, ali i prikupiti njihova mišljenja.
U parku prirode mogu se odvijati gospodarske i druge djelatnosti (uključujući proizvodnu i industrijsku djelatnost) i zahvati koji nemaju značajan negativni utjecaj na bitna obilježja i ulogu parka. Stoga se ne predviđaju znatnija ograničenja na ovom području. Prisutnost čovjeka osnovni je preduvjet za očuvanje prostora parka te bi svako neosnovano zaustavljanje djelatnosti koje može rezultirati odseljavanjem stanovništva bilo izrazito nepovoljno i sa stanovišta zaštite prirode. Šumarstvo će se i dalje odvijati temeljem osnova, odnosno programa gospodarenja šumama, lovstvo temeljem lovnogospodarskih planova, a ribolov temeljem planova upravljanja ribolovnim vodama. Nakon proglašenja parka prirode ovi planski dokumenti nastavit će se primjenjivati do isteka važenja. Novi planski dokumenti za obavljanje ovih djelatnosti/aktivnosti prolazit će istovjetan postupak kao i prije proglašenja parka pri čemu će se sagledati vrijednosti parka prirode i po potrebi propisati odgovarajući uvjeti zaštite prirode. U slučaju šumskogospodarskih planova ovi se uvjeti pretežito odnose na uspostavu suradnje s javnom ustanovom parka prilikom provedbe mjera vezanih za izvlačenje drva iz šume, zatim na obvezu sanacije eventualnih oštećenja posjetiteljske infrastrukture parka, na zamjenu stranih vrsta drveća zavičajnim. Kada su u pitanju planirane šumske ceste i protupožarne prosike potrebna su ishođenja dopuštenja ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.
SAKUPLJANJE BILJNIH I GLJIVLJIH VRSTA
Sakupljanje biljnih i gljivljih vrsta koje nisu posebno zaštićene, u komercijalne svrhe, u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa dozvoljeno je, kao i izvan granica parka prirode, uz dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode i pribavljenu suglasnost vlasnika ili ovlaštenika prava na zemljištu. Dakle, moguće je sakupljati vrganje, lisičice, trubače, glog, paprat i slične vrste koje nisu na posebnoj zaštiti uz dopuštenje ministarstva koje propisuje uvjete sakupljanja.
Ograničenja se prvenstveno odnose na nacionalne parkove i stroge rezervate gdje je bilo kakvo sakupljanje zabranjeno. U parku prirode, kao i izvan njegovih granica, nije dopušteno komercijalno korištenje strogo zaštićenih vrsta, kao što su primjerice kockavica, tisa, blagva, maglen i sl. Sve ostale vrste koje nisu posebno zaštićene slobodno se sakupljaju u parku prirode uz, kako je već napomenuto, pribavljeno dopuštenje ministarstva.
Sakupljanje za osobne potrebe definirano je odgovarajućim pravilnikom (Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta) i za isto nije potrebno ishoditi dopuštenje ministarstva. Pravilnikom su definirane dnevne količine koje se smiju sakupiti, a koje vrijede i za područja izvan granica parka prirode. Prilikom sakupljanja vrsta za osobne potrebe primjenjuju se mjere zaštite iz rečenog Pravilnika.
GRADNJA U PARKU PRIRODE
Za park prirode Hrvatski sabor donosi Prostorni plan područja posebnih obilježja. Do donošenja tog plana na prostoru parka vrijedi sva važeća prostorno planska dokumentacija (prostorni plan županije, prostorni planovi općina i gradova te generalni urbanistički planovi). Izmjene i dopune navedenih prostornih planova, po proglašenju parka prirode, moraju sagledati vrijednosti radi kojih je park proglašen.
Kroz postupke izdavanja dopuštenja za građenje i druge zahvate u parku prirode utvrđuju se uvjeti zaštite prirode (posebni uvjeti) koji se najčešće vežu uz pitanja: tradicijske gradnje, regulacije zbrinjavanja otpadnih voda, održivog korištenja prirodnih dobara, sprječavanja uništavanja i unaprjeđenja postojećih ekosustava, očuvanja vodotoka i izvorišta, izvođenja novih šumskih cesta i drugih prometnica, regulacije (zabrana) kretanja vozila izvan cesta, putova i sl.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.