Povežite se s nama

Kultura

Ravnatelj Mesek zadovoljan brojem, ali i kvalitetom onoga što je Galerijski centar prezentirao lani

Objavljeno:

- dana

REZIME RADA

Nakon što su vrtićka djeca u prosincu okitila 15-ak jelki u programu Čarobna šuma, zatvorena je lanjska sezona Galerijskog centra.

Ovih je dana u istom prostoru otvorena izložba slika Spartaka Dulića. To je treći program, od njih oko 35, koji će ove godine biti prezentirani u Galerijskom centru. Tako će sezona početi novim program Idemo regionalno, jer je Spartak Dulić Vojvođanin iz Subotice. U trenutku otvaranja ove izložbe slika, u Galerijskom centru se još uvijek zbrajaju prošlogodišnji rezultati. Nema tu neke velike matematike.

Galerijski centar lani je odradio 34 programa i za to potrošio manje od 120 tisuća kuna. Ravnatelj Ivan Mesek je zadovoljan brojem, ali i kvalitetom onoga što je Centar prezentirao svojoj publici.

Bez praznog hoda

Lani je Galerijski centar s budžetom od 120 tisuća kuna odradio 34 priredbe. Još su uspjeli i uštedjeti.

Galerijski prostor dio programa odrađuje i u suradnji s varaždinskim festivalima, poput recimo Špancirfesta, Noći muzeja, Baroknih večeri ili Vafija. Dobra je suradnja s Gradskim muzejom Varaždin. – Kad se zbroje gostujući i vlastiti programi, Galerijski centar nema praznog hoda – kaže ravnatelj Ivan Mesek.  
Centar svoj program koncipira putem javnog natječaja u srpnju. – Hvatamo rokove kako bismo mogli program poslati u Ministarstvo – govori Ivan Mesek. Natječaji se objavljuju u popularnim medijima današnjice – na Facebooku, alternetu… – U prosjeku nam se javi stotinjak autora, od kojih izaberem njih oko 25, a ostali programi su rezultat suradnje.

Nedostatak proračuna ne bi trebao omesti rad Galerijskog centra. Iako Grad kao osnivač s oko 75 tisuća kuna pokriva najveći dio troškova, to je redoviti trošak, pa Ivan Mesek vjeruje da i oni ulaze u privremeno financiranje. Istina, niti osnivač niti Centar se još ne snalaze u nejasnim zakonskim odredbama. Zasad se krpaju novcem koji štedljivo uspijevaju sačuvati iz prošle godine. U Galerijskom centru plaćaju umjetnicima koji izlažu. – To je simbolična cifra, ali nevjerojatno mi je da na nekoj izložbi svi zarade osim umjetnika.  – kaže Ivan Mesek. Od pet lanjskih tematskih cjelina, Ministarstvo je pratilo njih tri. S obzirom na situaciju u hrvatskoj kulturi, ravnatelj smatra da je i 25 tisuća  dobivenih kuna dobro.Galerijski centar ove godine sprema i nešto novo. Dani performansa bi se trebali održati u prostoru bivše vojarne u Optujskoj.

– Razmišljamo o većoj priredbi od samih performansa. Bio bi to širi festival, performansi, glazbeni programi, da ljudi četiri dana mogu kampirati ondje, roštiljati, pilo bi se samo craft pivo… Da ne dođu samo pogledati performans i odu doma. To ne bi bio isključivo Festival Galerijskog centra nego bi se udružilo nekoliko inicijativa. Ali sve je to zasad samo skica – kaže Ivan Mesek. On je jako zadovoljan zbog jedne promjene u radu resornog ministarstva. – Redovno smo imali problem jer su rezultate natječaja iz srpnja objavljivali u svibnju sljedeće godine. A programi nisu mogli stajati i čekati, pa smo se morali snalaziti. Ove godine su rezultati došli krajem prosinca – zadovoljan je.
Sviđa mu se i cifra: ove će godine od Ministarstva dobiti tri tisuće kuna više nego dosad, dakle 28 tisuća kuna.

Adresa Galerijskog centra- Sinagoga
Adresa Galerijskog centra na koju se nikad nije uselio je varaždinska Sinagoga. O njezinu preuređenju se već dugo razgovara, ali još uvijek je to samo ruševna građevina, svake godine u sve jadnijem stanju. – Još 2004. godine, od osnivanja, smo na toj adresi, ali recimo samo da je projektna dokumentacija za obnovu bila gotova tek pet godina kasnije. Tada smo rekli da nećemo zaduživati Grad, koji je vlasnik, nego, poučeni iskustvima izvana, odlučili smo pričekati ulazak u Europsku uniju pa se javiti na natječaje EU fondova. Ali došla je kriza i fondovi su prvenstveno poticali projekte vezane uz nova radna mjesta… a kulturu ostavili za bolja vremena.
Iako su arhitekti procijenili da će obnova stajati oko 30 milijuna kuna, Ivan Mesek je siguran da će na kraju i 20 milijuna biti dovoljno.
Na jedinom dosadašnjem natječaju, kojim EU plaća 98 posto troškova, Grad nije prošao. Potom su se šest mjeseci spremali za najavljeni natječaj, koji je potom povučen. Sad treba čekati novi.

Izvor:
Foto:

Kultura

Nastavlja se obnova kotoripskog Kužnog pila – Kulturnog dobra RH

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kotoripski Kužni pil se prvi put spominje u povijesnim zapisima 1841. godine, a točna godina njegove izrade nije poznata. Službenog naziva – Pil Presvetog Trojstva – zaštićen je kao nepokretno kulturno dobro sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i upisan u Registar kulturnih dobara RH.

Općina Kotoriba krenula je, uz potporu Ministarstva kulture i medija,  u njegovu faznu obnovu kako bi mu se vratio nekadašnji impresivan izgled – na stupnjevito uzdignutoj pravokutnoj plinti nalazila se baza u obliku menze, koja na svojem licu nosila jednostavan grčki križ. Iznad nje diže se četverokutni postament iz kojeg se diže obla kolumna s klasicističkim kapitelom i grupom Svetog Trojstva. Kolumnu je okruživalo pet figura koje predstavljaju Immaculatu, sv.Roka, sv.Nikolu, sv.Antuna Padovanskog i sv.Florijana koji su postavljeni na uglove postamenta. Kako je Pil potpuno uništen u prometnoj nesreći, godinama su njegovi ostaci pohranjeni u Župnom dvoru čekali obnovu.

Općina je drugu godinu za redom prijavila projekt Ministarstvu, a radovi se obavljaju stručni konzervatori i restauratori prema dobivenim sredstvima Ministarstva kulture i medija pod stručnim nadzorom Uprave za zaštitu kulture baštine, Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Ove godine završena je pravokutna baza s grčkim križem te je Pil postavljen na svoje originalno mjesto gdje će pričekati daljnju obnovu odnosno daljnja odobrena sredstva za nastavak radova.

Nastavite čitati

Kultura

Kristali kao simbolika neravnopravnosti žena: Kristalne predmete možete donirati u palači Herzer

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Iz Umjetničkog paviljona u Zagrebu stigla je nesvakidašnja pozivnica. Građani su pozvani da donacijama kristalnih predmeta sudjeluju u projektu “Svečanost” vizualne umjetnice Tanje Dabo. Autorica simbolikom kristala želi upozoriti na neravnopravni društveni status žena u Hrvatskoj. Kristalne predmete možete donijeti u galerijske i muzejske prostore diljem Hrvatske. Tako se kristalni predmeti mogu donirati i Gradskom muzeju Varaždin, javlja HRT.

– Referenca je samo simbolična jer žene su u svim društvenim područjima zapravo neravnopravne i nejednake. Ali ovo je nešto što je mjerljivo i brojivo – izjavila je Tanja Dabo, autorica projekta ”Svečanost” i redovna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti.

Kristal, koji je domaćicama prije bio gotovo jedina nagrada pa i stvar prestiža, skuplja se i u varaždinskoj palači Herzer.

– Mi smo objavili na stranicama Gradskog muzeja Varaždin i na facebook stranici pa molimo sve građane da se tom prilikom uključe u donaciju, izjavila je Elizabeta Igrec, kustosica u Gradskom muzeju Varaždin.

Od Osijeka, Dubrovnika do Samobora i Varaždina, kristalni predmeti se skupljaju do 30. rujna.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje