Povežite se s nama

Kultura

Ravnatelj Mesek zadovoljan brojem, ali i kvalitetom onoga što je Galerijski centar prezentirao lani

Objavljeno:

- dana

REZIME RADA

Nakon što su vrtićka djeca u prosincu okitila 15-ak jelki u programu Čarobna šuma, zatvorena je lanjska sezona Galerijskog centra.

Ovih je dana u istom prostoru otvorena izložba slika Spartaka Dulića. To je treći program, od njih oko 35, koji će ove godine biti prezentirani u Galerijskom centru. Tako će sezona početi novim program Idemo regionalno, jer je Spartak Dulić Vojvođanin iz Subotice. U trenutku otvaranja ove izložbe slika, u Galerijskom centru se još uvijek zbrajaju prošlogodišnji rezultati. Nema tu neke velike matematike.

Galerijski centar lani je odradio 34 programa i za to potrošio manje od 120 tisuća kuna. Ravnatelj Ivan Mesek je zadovoljan brojem, ali i kvalitetom onoga što je Centar prezentirao svojoj publici.

Bez praznog hoda

Lani je Galerijski centar s budžetom od 120 tisuća kuna odradio 34 priredbe. Još su uspjeli i uštedjeti.

Galerijski prostor dio programa odrađuje i u suradnji s varaždinskim festivalima, poput recimo Špancirfesta, Noći muzeja, Baroknih večeri ili Vafija. Dobra je suradnja s Gradskim muzejom Varaždin. – Kad se zbroje gostujući i vlastiti programi, Galerijski centar nema praznog hoda – kaže ravnatelj Ivan Mesek.  
Centar svoj program koncipira putem javnog natječaja u srpnju. – Hvatamo rokove kako bismo mogli program poslati u Ministarstvo – govori Ivan Mesek. Natječaji se objavljuju u popularnim medijima današnjice – na Facebooku, alternetu… – U prosjeku nam se javi stotinjak autora, od kojih izaberem njih oko 25, a ostali programi su rezultat suradnje.

Nedostatak proračuna ne bi trebao omesti rad Galerijskog centra. Iako Grad kao osnivač s oko 75 tisuća kuna pokriva najveći dio troškova, to je redoviti trošak, pa Ivan Mesek vjeruje da i oni ulaze u privremeno financiranje. Istina, niti osnivač niti Centar se još ne snalaze u nejasnim zakonskim odredbama. Zasad se krpaju novcem koji štedljivo uspijevaju sačuvati iz prošle godine. U Galerijskom centru plaćaju umjetnicima koji izlažu. – To je simbolična cifra, ali nevjerojatno mi je da na nekoj izložbi svi zarade osim umjetnika.  – kaže Ivan Mesek. Od pet lanjskih tematskih cjelina, Ministarstvo je pratilo njih tri. S obzirom na situaciju u hrvatskoj kulturi, ravnatelj smatra da je i 25 tisuća  dobivenih kuna dobro.Galerijski centar ove godine sprema i nešto novo. Dani performansa bi se trebali održati u prostoru bivše vojarne u Optujskoj.

– Razmišljamo o većoj priredbi od samih performansa. Bio bi to širi festival, performansi, glazbeni programi, da ljudi četiri dana mogu kampirati ondje, roštiljati, pilo bi se samo craft pivo… Da ne dođu samo pogledati performans i odu doma. To ne bi bio isključivo Festival Galerijskog centra nego bi se udružilo nekoliko inicijativa. Ali sve je to zasad samo skica – kaže Ivan Mesek. On je jako zadovoljan zbog jedne promjene u radu resornog ministarstva. – Redovno smo imali problem jer su rezultate natječaja iz srpnja objavljivali u svibnju sljedeće godine. A programi nisu mogli stajati i čekati, pa smo se morali snalaziti. Ove godine su rezultati došli krajem prosinca – zadovoljan je.
Sviđa mu se i cifra: ove će godine od Ministarstva dobiti tri tisuće kuna više nego dosad, dakle 28 tisuća kuna.

Adresa Galerijskog centra- Sinagoga
Adresa Galerijskog centra na koju se nikad nije uselio je varaždinska Sinagoga. O njezinu preuređenju se već dugo razgovara, ali još uvijek je to samo ruševna građevina, svake godine u sve jadnijem stanju. – Još 2004. godine, od osnivanja, smo na toj adresi, ali recimo samo da je projektna dokumentacija za obnovu bila gotova tek pet godina kasnije. Tada smo rekli da nećemo zaduživati Grad, koji je vlasnik, nego, poučeni iskustvima izvana, odlučili smo pričekati ulazak u Europsku uniju pa se javiti na natječaje EU fondova. Ali došla je kriza i fondovi su prvenstveno poticali projekte vezane uz nova radna mjesta… a kulturu ostavili za bolja vremena.
Iako su arhitekti procijenili da će obnova stajati oko 30 milijuna kuna, Ivan Mesek je siguran da će na kraju i 20 milijuna biti dovoljno.
Na jedinom dosadašnjem natječaju, kojim EU plaća 98 posto troškova, Grad nije prošao. Potom su se šest mjeseci spremali za najavljeni natječaj, koji je potom povučen. Sad treba čekati novi.

Izvor:
Foto:

Kultura

Izložba fotografija „Naprtnjača i fotoaparat“ u Muzeju hrvatskog vatrogastva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO: Muzej vatrogastva Varaždin

U sklopu obilježavanja svibnja-mjeseca zaštite od požara, Muzej hrvatskog vatrogastva otvara izložbu fotografija autora Darka Maretića pod nazivom „Naprtnjača i fotoaparat“. Otvaranje izložbe će se održati na Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja, u 18 sati.

Cilj izložbe je kroz fotografije upoznati posjetitelje s opasnostima od šumskih požara. Autor fotografija Darko Maretić dugogodišnji je dobrovoljni i profesionalni vatrogasac i zaljubljenik u fotografiju.

Sudionik je niza vatrogasnih intervencija na požarima i kod drugih nesreća. U svojoj karijeri je napravio velik broj dokumentarističkih fotografija, a za ovu priliku izabrano je 25 radova s intervencija na šumskim požarima i s vježbi.

Ime izložbe je nastalo kao poveznica Maretićeve ljubavi prema vatrogastvu, koju predstavlja naprtnjača, jedan od glavnih alata za gašenje požara te prema fotografiji, koju predstavlja fotoaparat.

Uz već poznatu adresu (Trenkova 44 u Varaždinu), izložbu pogledajte od 18 sati na dan otvaranja na službenim web stranicama Muzeja hrvatskog vatrogastva (www.mhv.hr) i Hrvatske vatrogasne zajednice (www.hvz.gov.hr). Izložba će biti postavljena u Muzeju do početka rujna. Posjetitelji Muzeja hrvatskog vatrogastva će na Međunarodni dan muzeja moći pogledati i stalni postav Muzeja.

– Pozivamo vas da posjetite našu izložbu i naučite nešto novo o šumskim požarima. Ova serija dokumentarističkih fotografija promatraču omogućuju pogled na požar s prve linije, onako kako ga vatrogasac vidi. Maretić je okom kamere zabilježio kadrove koji ne samo da bilježe događanja već nose i poruku o opasnostima šumskih požara. Zahvaljujući njegovu entuzijazmu i vi možete gledati opasnosti u oči, ali iz sigurnosti Muzeja ili vaše fotelje – ističu iz Muzeja.

Program obilježavanja Međunarodnog dana muzeja u Muzeju hrvatskog vatrogastva 18. svibnja 2021.

12.00-20.00 Izložba stalnog postava Muzeja

18.00 Otvaranje izložbe fotografija Darka Maretića „Naprtnjača i fotoaparat“

Nastavite čitati

Kultura

Drugi dio sage Krunoslava Mikulana “Škola u opasnosti” donosi nove pustolovine “Zmajeve družine”!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Publiku je, osobito dječju, prije dviju godina razveselio prekrasan roman čakovečkoga pisca, anglista koji predaje na čakovečkom Odsjeku Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Krunoslava Mikulana. Knjiga koja nosi naslov „Zmaj ispod Staroga grada“ temeljena je na legendi o čakovečkom pozoju koji „ispod Staroga grada spi“.

Mnoge će zato razveseliti vijest da je Mikulanov roman dobio nastavak! Radi se o romanu „Škola u opasnosti“, u kojem se već uhodana ekipa suočava s novim uzbudljivim avanturama, stječe nova prijateljstva i iskustva, saznaje mnogobrojne zanimljivosti povezane s mitologijom hrvatskoga sjevera…

Nestašni zmajček

– Prva knjiga završila je tzv. cliffhangerom – klinci pronađu jaje u podzemlju Staroga grada te se ono počinje otvarati. Novi roman, kako je i bilo očekivano, počinje tako što naša „Zmajeva družina“ ima maloga zmaja. Razmišljaju o tome kako ga odgojiti i dresirati. Zmaj je dosta nestašan i svaki čas naše protagoniste dovodi u nekakvu nevolju. Bili su, primjerice, na Porcijunkulovu u Čakovcu pa im je pobjegao iz podruma, ukrao kobasice i hot-dogove i napravio rusvaj! (smijeh)

Naravno, zmaj ne može dugo ostati tajnom – njegovo je postojanje otkriveno, a zatim neprijatelji naše Družine iz prve knjige čine sve što im je u moći da se zmaja domognu. Zbog toga su klinci u opasnosti, a njihovi neprijatelji budu htjeli žrtvovati sve učenike u školi samo zato da bi došli do zmaja – objašnjava Mikulan.

Hoće li četvorka uz pomoć nekih novih saveznika uspjeti obraniti školu od zlih sila? Nećemo vam otkriti baš sve detalje kako biste mogli uživati u knjizi, no autor dodaje i zanimljivu činjenicu: na naslovnoj stranici romana nalazi se poznati preloški „pesjanek“!

– To je mitsko biće o kojem su se u donjem Međimurju pojavljivale razne legende poput one da živi u rijeci Dravi iz koje izlazi po zločestu djecu i neposlušne djevojke. U romanu „Zmaj ispod Staroga grada“ junaci su išli na školski izlet u Štrigovu, a ovoga puta u Prelog. Tamo su čuli za legende koje kažu da ih pesjanek želi – pojesti!

Na kraju romana najavio sam i treći dio, koji će se zvati „Noć crnoga sunca“ – kaže međimurski autor, koji je za prvi dio svoga dječjeg romana dobio Nagradu Artefakt (književna nagrada za najbolja literarna dostignuća u hrvatskoj spekulativnoj fikciji) te Nagradu „Mali princ“ (regionalna nagrada za dječju knjigu za jezično područje Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije).

„Riječ više!“

Mikulan je i potpredsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske. Glavni je urednik dvaju časopisa koje izdaje Ogranak: „Hrvatskoga sjevera“ i novoga književnog časopisa „Riječ više!“ Sredinom prosinca prošle godine čakovečki je Ogranak dobio novu mrežnu stranicu na kojoj možete pronaći aktualne informacije o svim aktivnostima koje provodi, kao i o planovima. Potkraj 2020. tako je izašao novi „Hrvatski kajkavski kolendar“, u kojem Mikulan također redovito surađuje.

– Izašao je 54. broj časopisa „Hrvatski sjever“, koji je dostupan za skidanje sa stranica Ogranka u PDF formatu. Časopis donosi sedam znanstvenih i stručnih članaka iz nekoliko znanstvenih područja: filozofije, povijesti, književne teorije, lingvistike/dijalektologije, informatike i metodike nastave. Možete ga besplatno spremiti na računalo ili čitati online – ističe.

Autori priloga su Damir Barbarić (“O živom zrenju prirode”), Ivan Vuk („Komisija ne smije iz sela otići, a da posao nije završen“. O nekim aspektima otkupa poljoprivrednih proizvoda u kotaru Čakovec 1945. – 1948. godine), Đuro Blažeka (“Pseudoanalogonimija između preloške skupine međimurskog dijalekta i prekomurskog književnog jezika”), Robert Šperanda i Krunoslav Mikulan (“Kršćanski i paganski simboli u djelima C. S. Lewisa, J. K. Rowling i M. Benini”), Anita Topljak i Predrag Oreški (“Opremljenost škola informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za potrebe uvođenja predmeta Informatika kao obveznog predmeta u sklopu projekta ‘Škola za život’”), Veronika Brlek i Predrag Oreški (“Edukativni roboti i njihova primjena u obrazovanju”), Jasminka Prstec (“Vježbenički ERP u nastavi”), Vladimir Legac (“Prikaz knjige Lovorke Zergollern Miletić i Marije Lütze-Miculinić: ‘Hrvatsko-engleski rječnik školskoga jezika: priručnik za studente i nastavnike engleskoga jezika – prvi svezak’”) i Krunoslav Mikulan (“Josip Grgevčić – umjetnik, profesor, čovjek (in memoriam)”.

– Što se pak književnoga časopisa „Riječ više!“ tiče, početkom ove godine izašao je prvi broj. Osim mene, uredništvo čine i tajnica Ogranka Anita Novak, predsjednik Ogranka Ivan Pranjić te poznate međimurske književnice i članice Ogranka Petrana Sabolek i Vera Zemunić.

Časopis se sastoji od šest rubrika: prva je „Riječ urednika!“, a slijedi „Riječ pisaca!“ u kojoj su objavljena djela Lidije Deduš, – Slavice Gazibare, Ane Horvat, Željke Horvat Čeč, Mladena Kopjara, Andrijane Kos-Lajtman, Emilije Kovač, Miljenka Muršića, Tanje Novak, Ivana Pranjića, Petrane Sabolek i Vere Zemunić te moje malenkosti. U „Riječi kritike!“ nalaze se radovi Daniela Ciglarića i Emilije Kovač, dok u „Riječi susjeda!“ stoje djela susjeda iz regije Nure Suljkanović, Edine Šarić, Šime Ešića, Adijate Ibrišimović-Šabić te Mehmeda Đedovića.

Na kraju tu su rubrika koja dijeli ime s časopisom, „Riječ više!“, u kojoj o adaptaciji dijelova Krležine drame „Vučjak“ na kajkavski piše Đuro Blažeka, te „Riječ o suradnicima!“ – nabraja potpredsjednik čakovečke Matice. Kako je vidljivo, radi se o doista bogatu sadržaju, stoga preporučamo da nabavite sva spomenuta izdanja.

O autoru

Krunoslav Mikulan rođen je 24. veljače 1967. godine u Čakovcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je engleski i njemački jezik te magistrirao i doktorirao englesku književnost. Najprije je radio kao nastavnik u srednjoj školi, a zatim se zapošljava na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu (danas čakovečki Odsjek Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu), gdje predaje jezične i književne kolegije na engleskom jeziku.

S predstavljanja prvoga dijela sage otprije godine i pol

Samostalno ili u suautorstvu objavio je niz znanstvenih i publicističkih radova s područja teorije književnosti, lingvistike, metodike nastave stranih jezika, hrvatske povijesti te numizmatike: šest znanstvenih monografija, dvije uredničke knjige, pet znanstveno-popularnih knjiga (od čega četiri na engleskom jeziku, tri u Velikoj Britaniji; dvije su prevedene na talijanski i češki, a jedna na španjolski), pedesetak članaka u znanstvenim i stručnim publikacijama te niz članaka u časopisima i novinama.

Od književnih radova objavio je dva romana za djecu, jedan roman za odrasle („Oklada u Titanicu“, Insula, 2006.), a priče, humoreske, putopise i pjesme objavljivao je u časopisu AKO te Hrvatskome kajkavskom kolendaru.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!