Povežite se s nama

U fokusu

Ministarstvo poljoprivrede nastavlja uništavati hrvatsko selo

Objavljeno:

- dana

HSS O POLJOPRIVREDNOJ POLITICI

HSS je početkom prosinca upozorio i ukazao na nepravilnosti Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu, no  Ministarstvo poljoprivrede unatoč tome nastavlja sa provedbom plana uništenja hrvatskog  sela, navodi se u prriopćenju HSS-a Varaždinske županije, odnosno čelnika stranke Zvonimira Sabatija. 

– Agencija za poljoprivredno zemljište raspisala je nove javne pozive za dodjelu zakupa za poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH. Već kod provedbe prvih natječaja vidljivo je da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva stavljena u podređeni položaj. Seljaci gube zemlju u vlastitom dvorištu, čak i onu koju su godinama obrađivali. Najnoviji primjer lošeg raspolaganjem zemljišta je i situacija na području  Općine Lipovljani gdje je proveden natječaj o zakupu na period od 50 godina prema kojem niti  jednom poljoprivrednom gospodarstvu s područja Općine nije dodijeljeno zemljište, već su ga  dobili veći sustavi. Bojimo se da će takva situacija pogoditi i općine, odnosno gradove u kojima su raspisani novi javni pozivi – kažu HSS-ovci. 

Domicilna kategorija

Dokaz lošeg zakona, ističu, i inicijativa je nove ravnateljice Državne agencije za poljoprivredno zemljište o njegovim izmjenama. HSS opetovano traži od Agencije da odmah obustavi sve natječaje koji su započeti po lošem zakonu te da provede postupak hitnih izmjena i dopuna zakona po kojem će se bodovati dosadašnje raspolaganje i domicilnost stanovništva. Također, raspolaganje zemljištem mora imati i regionalnu komponentu. Nije isto imati zemlju u dolini Neretve, Lici, Slavoniji ili središnjoj Hrvatskoj, Zagorju, Prigorju, Podravini ili Međimurju. Te specifičnosti se moraju uvažiti kod utvrđivanja maksimalne kvote, jer obitelj u dolini Neretve može živjeti od 3, 4 ha, dok to u drugim krajevima nije moguće. 

HSS se zalaže da se u zakon ugradi domicilna kategorija na način da se ponuđena dupla cijena boduje sa 5 bodova, a da se 15 bodova dodjeli lokalnom poljoprivrednom proizvođačima (tj. da se poštuje domicilnost). Isto tako da i svi poljoprivredni proizvođači, koji koriste zemljište na osnovu ugovora o privremenom korištenju, budu vrednovani s 10 bodova.

– Da se takvo bodovanje, primjerice, koristilo kod natječaja u Općini Lipovljani zemljište bi dobili poljoprivredni proizvođači s područja Općine Lipovljani, a ne veliki sustavi iz drugih županija. Cilj zemljišne politike nije samo proizvodnja hrane, već to mora biti i očuvanje života u seoskim prostorima – ističu u HSS-u. 

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Plenković kaže da nikad nismo živjeli bolje. Podaci govore da više od 70 posto radnika ima plaću ispod prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.

Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.

U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.

Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.

Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.

Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.

Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!

Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.

Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.

Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.

Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.

U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.

Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.

Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.

Nastavite čitati

U fokusu

Jedan je trgovački lanac opet povisio plaće svojih zaposlenika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon velikog povećanja bruto plaća od 12,5 % u prosjeku početkom ove godine, Kaufland Hrvatska k.d svojim će zaposlenicima od 1. listopada još jednom povećati plaće, i to svim zaposlenicima na nerukovodećim radnim mjestima u trgovinama za 7 % u prosjeku te u logističko-distributivnom centru za 6 % u prosjeku, što uključuje i povećanje neto dodatka za prehranu koji će od 1. listopada za sve zaposlenike Kauflanda iznositi 100 eura.

– Ljetna sezona za naše je zaposlenike bila izuzetno zahtjevna, ali u konačnici i uspješna. U Kauflandu smatramo da samo zadovoljan zaposlenik može ostvariti pozitivne rezultate, stoga smo donijeli odluku o povećanju plaća i dodataka kojom zaposlenicima želimo pružiti podršku u ionako dovoljno izazovnim vremenima. Osim toga redovito ulažemo u stvaranje poticajnog radnog okruženja u kojem se cijeni trud i predanost naših zaposlenika – pojasnio je Hrvoje Bulić, direktor Sektora ljudskih potencijala Kauflanda. Podsjećamo kako se Kaufland prema istraživanju portala MojPosao već godinama nalazi u Top 10 najpoželjnijih poslodavaca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje