Povežite se s nama

U fokusu

Mještani Gojanca iz svojih će džepova financirati uređenje groblja u Vidovcu?

Objavljeno:

- dana

Hoće li mještani Gojanca iz svojih džepova financirati uređenje groblja u Vidovcu?

Naime, još 1993. godine i novim lokalnim ustrojem, naselje Gojanec u Općini Vidovec teritorijalno je pripalo Gradu Varaždinu, čime su se počeli gomilati problemi mještana jer i dalje pripadaju Župi Vidovec, a za pokop svojih mještana koriste groblje u Vidovcu.

Sufinanciranje?

Općinski načelnik Bruno Hranić već je nekoliko puta uputio zahtjev gradonačelniku Ivanu Čehoku da riješi probleme oko kapitalnih investicija na groblju, navode iz Općine Vidovec, no od gradonačelnika – ni glasa. Zahtjev su uputili i predstavnici Mjesnog odbora Gojanec, koje je gradska vlast sve to vrijeme također ignorirala.

No, o kakvim je kapitalnim investicijama riječ? Radi se o potrebi sufinanciranja izgradnje parkirališta i novog dijela groblja s obzirom na to da 9 % grobnih mjesta na vidovečkom groblju pripada mještanima prigradskog naselja Gojanec.

Podsjetimo, isti slučaj ima Općina Vidovec s Gradom Ivancem, što se odnosi na naselje Tužno. Općina i Grad Ivanec potpisali su već drugi sporazum o sufinanciranju kapitalnih investicija na groblju u Radovanu, u kojem Općina sudjeluje s iznosom od 40 %.

No, do takvog sporazuma s Gradom Varaždinom nikako da dođe, objašnjavaju iz Općine Vidovec, unatoč tomu što se radi o malom postotku koji bi Grad trebao izdvojiti za investicije, koje su dosad sveukupno iznosile oko milijun kuna.

– Gradonačelnik Čehok svojim potpuno neargumentiranim odgovorima na pitanja gradskih vijećnika i dalje marginalizira mještane Gojanca, dok se u samom Gradu izvode kojekakve investicije, više ili manje populističkog karaktera. Sramotno je da se ne udostoji odgovoriti na tri dopisa koji su mu upućeni, a isto tako i na zahtjeve da se održi sastanak.

Na isti način tretira i svoj Mjesni odbor, kao i sve žitelje Gojanca, što su potvrdili i sami predstavnici Mjesnog odbora. Za uređenje u posljednjih 25 godina nije izdvojena ni kuna, osim 50-ak čempresa koje je osigurao gradonačelnik Habuš putem gradskog poduzeća Parkovi. Osim pitanja groblja, postoji i pitanje gradnje i održavanja crkvenih objekata Župe Vidovec, čiji su župljani mještani Gojanca.

– Ovo je jedan žalostan primjer kako su često rubni dijelovi Grada prepušteni sami sebi – naveo je načelnik Hranić

O tome mogu očekivati još ciničniji odgovor gradonačelnika, ako će se i udostojati odgovoriti – ogorčen je načelnik Hranić, koji će, sukladno odluci Općinskog vijeća Općine Vidovec, iznos od 79.000 kuna morati naplatiti od samih mještana Gojanca.

Hranić dodaje da je Općina spremna financirati kapitalna ulaganja na gradskom groblju za pokojnike sa svog područja, no riječ je o promilima od ukupnog broja grobnih mjesta kojima Grad raspolaže, za razliku od vidovečkoga groblja.

– Zar je Gradu, koji se hvali prepunom blagajnom i viškom prihoda, toliki problem tih 79.000 kuna? Ovo je jedan žalostan primjer kako su često rubni dijelovi Grada prepušteni sami sebi, bez imalo brige gradske vlasti o njihovim životnim uvjetima i problemima sve dok ne dođu izbori, kada najednom postanu jako bitna karika u glasačkoj mašineriji. Nakon izbora, „tko vas šiša“! – rezolutan je načelnik Hranić.

Iz Grada Varaždina kratko komentiraju da iz proračuna Grada dosad nije planirano izdvajanje određenih sredstava za uređenje groblja u Vidovcu s obzirom na stav Grada da sve financira putem tvrtke Parkovi.

– Najprije se moramo sastati s načelnikom Hranićem i sve raspraviti. Čut ćemo ideje koje ima, pa ćemo vidjeti možemo li pomoći, jer sada osiguravamo sredstva samo za gradsko područje – objasnili su u Gradu. Ni kunu, također, nisu izdvojili ni za sakralne objekte na području susjedne općine.

U fokusu

Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama, a HDZ bi povećao broj saborskih zastupnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.

Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.

Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.

Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.

Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.

HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.

Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14.  U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.

Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1,  da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.

Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.

Nastavite čitati

U fokusu

Za manje od dva mjeseca nema više ograničenih cijena struje. Što nas čeka ovog proljeća?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Za manje od dva mjeseca prestaju Vladine mjere kojima se ograničava cijena struje za kućanstva i tvrtke.

Građane i gospodarstvo stoga čekaju veliki izazovi. Za većinu potrošača cijena električne energije ograničena na 59 eura po megavatsatu. No, Vladine mjere pomoći na snazi su do 1. travnja.

Trenutačno su se cijene na veleprodajnom tržištu stabilizirale – između 150 i 170 eura, što je znatno niže nego prije godinu dana kada su povremeno prelazile 400 eura, a u prosjeku su bile oko 270 eura po megavatsatu.

Iz Vlade kažu, već se analizira situacija kako bi se na vrijeme odlučilo što dalje, nakon 31. ožujka, javlja HRT.

– Ono što mi kao poslodavci očekujemo je da na vrijeme dobijemo što se događa s cijenama energenata nakon 31. ožujka. Kao što sam više puta naglašavala, okruženje sigurnosti i izvjesnosti je neophodno za sve poslodavce, rekla je Irena Weber, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Građani koji imaju ugovore s privatnim opskrbljivačima, već dobivaju najave o poskupljenju od 1. travnja, te ih se upućuje da se prebace u HEP.

Što će biti od 1. travnja s cijenama električne energije, Vlada tek treba odlučiti.

– Mi smo zadužili nadležne ministre, prije svega ministra gospodarstva i ministra financija da pripreme i analiziraju situaciju za nakon 1.travnja – rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Zbog tople zime i povoljnih hidroloških uvjeta, cijene struje na tržištu su niže nego prije godinu dana, ali su još znatno više od onih prije krize i kreću se oko 160 eura po megavatsatu.

– Analize pokazuju i neka predviđanja da će takve cijene ostati barem sljedeće dvije do tri godine, rekao je Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje