Već dvije godine Nenad Kudelić, dr. med., ravnatelj je Opće bolnice Varaždin, koja unatrag nekoliko godina provodi projekte i ulaganja vrijedne stotine milijuna kuna, a ovi će dani biti posebno pamćeni u povijesti te zdravstvene ustanove.

Radili bez opreme

Naime, u nju je napokon stigao uređaj za magnetsku rezonanciju. Za Regionalni tjednik ravnatelj Kudelić se prisjetio svojih početaka prije više od 25 godina, kada se još kao student pod mentorstvom prof. dr. sc. Marijana Klarice, današnjeg dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a kasnije i kao stažist Opće bolnice Varaždin, zainteresirao upravo za neurokirurgiju.

– Prije točno 10 godina, po završetku specijalizacije iz neurokirurgije, specijalizacije u medicini koja traje šest godina, vratio sam se iz Zagreba u Varaždin. S nekoliko instrumenata „donesenih sa sobom u džepu“ počeli smo razvijati Neurokirurgiju ni iz čega. Od jednog neurokirurga, koji je radio sam kroz tri i pol godine na tadašnjem Pododsjeku neurotraumatologije, praktički bez kreveta, došli smo danas do pravog odjela s 15 ležajeva. Ovo je primjer razvoja jednog odjela koji je otpočetka prepoznao važnost regionalnog karaktera naše bolnice – prisjetio se Kudelić, dodajući da osim njega na Odjelu danas rade neurokirurzi Vječeslav Kčira-Fideršek i specijalist Ivan Koprek, koji je nedavno položio specijalistički ispit, te jedan specijalizant.

Kako bi se uopće moglo baviti jednom ovakvom užom specijalističkom strukom, uz educirani neurokirurški kadar potreban je cijeli niz dobro organiziranih drugih medicinskih djelatnosti. Sve to čini neurokirurgiju timskim oblikom rada, koji je moguće raditi samo u velikim centrima. Mimo klinika u Hrvatskoj, neurokirurgija postoji u pet bolnica, od kojih je jedna i naša te se nalazi u Mreži javne zdravstvene službe RH.

Greške prethodnika

– Za sve to potrebna je suvremena tehnologija. Nabavili smo dva vrlo vrijedna i neophodna uređaja za rad neurokirurgije; to su operacijski mikroskop, trenutno najsuvremeniji neurokirurški operacijski mikroskop u Hrvatskoj, te ultrazvučni kavitronski aspirator, tzv. CUSA, bez kojeg su u današnje vrijeme nezamislivi operacijski zahvati tumora u neurokirurgiji – rekao je Kudelić, ističući da će spomenuta nabavka MR uređaja omogućiti daljnji razvoj Neurokirurgije.

Štoviše, danas je zapravo svakom neurokirurškom pacijentu potrebno učiniti MR. A osim po nabavci uređaja za MR, ovo razdoblje ostat će zapamćeno i po brojnim projektima i ulaganjima u Bolnicu, kao što su izgradnja novog objekta objedinjenog hitnog bolničkog prijema, dnevnih bolnica i jednodnevne kirurgije.

– U OBV-u je trenutno aktivno više projekata, od kojih se većina financira bespovratnim sredstvima iz EU fondova. Što se pak tiče energetske obnove, u Bolnici provodimo nekoliko projekata. Energetska obnova sedam zgrada, ukupne vrijednosti 83,5 milijuna kuna, je završila. Ono što je važno napomenuti kod energetske obnove je da to nisu samo prozori i fasada već ona uključuje korištenje obnovljivih izvora energije postavljanjem solarnih kolektora i toplinskih crpki te izmjenu raznih postrojenja unutar Bolnice.

Unatoč sumnjama da se njime ne ostvaruju uštede, projektom je garantirana ušteda od minimalno 55 %, a projekt se financira kroz njih u razdoblju od 14 godina – rekao je ravnatelj.

Podsjećamo, dosad su sklopljena četiri ugovora o energetskoj obnovi novih triju zgrada na lokaciji Varaždin i dviju u Klenovniku.

– Provedba ovog, najvećeg projekta u Bolnici bila je dovedena u pitanje. To je projekt koji je započet prije nekoliko godina, no zbog otezanja s potpisivanjem ugovora od strane bivše Uprave te netočnih kalkulacija oko uštede, projekt je skoro propao i održao se isključivo zahvaljujući naporu Županije i njezina čelnika Radimira Čačića, koji su omogućili ostvarivanje projekta – smatra Kudelić.

Dodao je da je problema bilo i s dogradnjom Centra za palijativnu skrb u Novom Marofu. Riječ je, podsjećamo, o projektu vrijednom 52,5 milijuna kuna, koji je gotovo doveden u pitanje jer nisu bili riješeni imovinskopravni odnosi.

– Dolaskom u Ravnateljstvo prije dvije godine zatekao sam velik broj neriješenih pitanja i pokušaja rješavanja imovinskopravnih odnosa. To smo riješili ugovorom o pravu građenja, a ne na način, kako je to predvidjela tadašnja Uprava, koji ne bi omogućio prijavu projekta u kratkom i ograničenom roku. Da se nastavilo na isti način, projekt bi, nažalost, neslavno propao – ukazuje Kudelić.

Sporni aneksi

Nakon prijave projekta dobivena su sredstva za izgradnju spojnog objekta sa servisnom internom prometnicom, energetsku obnovu susjednih dvaju objekata i opremanje cijele lokacije Novi Marof s više od 12 milijuna kuna vrijednom opremom. Novoizgrađeni objekt sada omogućava smještaj za 72 dodatna palijativna pacijenta.

– Zahvaljujući ovom projektu povećali smo broj ugovorenih kreveta s prijašnjih 37 na sadašnjih 89 i na taj smo način postali vodeći palijativni centar u RH – izjavio je Kudelić, ističući da je za realizaciju svih ovih projekata presudna bila odlična suradnja i potpora osnivača, Varaždinske županije. Uz to, Uprava Bolnice je u suradnji sa svima odgovornima za resor zdravstva u Županiji krenula u poboljšanje uvjeta s ciljem zadržavanja liječničkoga kadra. Otvaranje granica prema EU je uzrokovalo odljev kadrova iz RH svih profila, a toga, nažalost, nije pošteđena ni liječnička struka, pa tako ni OBV.

– Dodatna otegotna okolnost je i ta što je u varaždinskoj bolnici taj odljev dodatno omogućen potpisivanjem aneksa ugovora sa specijalistima i specijalizantima od strane bivše ravnateljice, a bez suglasnosti Upravnog vijeća i osnivača. To danas ostavlja svoj danak i stavlja OBV u vrlo nepovoljnu poziciju u odnosu na susjedne ustanove u kojima takvi aneksi nisu potpisivani – smatra čelnik varaždinske zdravstvene ustanove u kojoj trenutno radi 261 liječnik.

U zadnje dvije i pol godine iz OBV-a otišlo je 32-oje liječnika (što u mirovinu, što na rad u druge ustanove), a došlo je 40 specijalizanata, sedmero specijalista i četvero subspecijalista.

– Gledajući ukupno, imamo više liječnika nego što smo imali prije dvije godine. No, i unatoč održanom ukupnom broju liječnika, na pojedinim odjelima, najpogođenijima odlascima, nije lako organizirati svakodnevni posao – naglasio je Kudelić, dodavši da se realizacijom brojnih projekata stvaraju bolji uvjeti za pacijente, ali i liječnike te ostalo medicinsko osoblje.

Poduzimaju se i dodatne mjere kako bi se poboljšali uvjeti rada te zadržao postojeći kadar u Varaždinskoj županiji.

– Svjesni smo činjenice da čak ni sami radni uvjeti nisu bili dovoljni, pa smo pokrenuli, zajedno s našim osnivačem, Varaždinskom županijom, niz različitih mjera za ostanak liječnika. Varaždinska županija uključila se u sufinanciranje edukacije, za što je u prošloj godini izdvojeno 400.000 kuna, a tijekom ove godine očekujemo sljedećih 200.000 kuna za sufinanciranje poslijediplomskih studija – rekao je ravnatelj.

Stanovi su spas

Podsjetio je i da su dodijeljena četiri stana uz sufinanciranje Županije i Grada. Tu je i najava za uređenje dodatnih četiriju stanova. – Varaždin je nekoliko godina uzastopce bio okarakteriziran kao najpoželjniji kontinentalni grad za obiteljski život. Mi u segmentu zdravstva stalno moramo održavati uvjete rada koji čine našu bolnicu poželjnim mjestom za rad. Upravo zahvaljujući ovim mjerama, uspjeli smo privući nekoliko dodatnih liječnika koji su počeli raditi u OBV-u – zaključio je Nenad Kudelić.

Uređaj za magnetsku rezonanciju stigao u Opću bolnicu Varaždin

Prije nekoliko dana u Opću bolnicu Varaždin stigao je MR uređaj. U tijeku je uređenje prostora te priprema i puštanje uređaja u pogon, kao i ishođenje svih potrebnih dozvola za početak rada.

– Osobno se iznimno veselim dolasku magnetske rezonancije. Dugi niz godina postoji potreba za MR uređajem, koji smo trebali dobiti u okviru projekta dogradnje Kirurgije – rekao je ravnatelj OBV-a, dodajući da je magnetska rezonancija nabavljena sredstvima Europske unije putem Ministarstva zdravstva.

Pojasnio je da projektiranje i uređenje prostora nije moglo započeti prije nego što se znao točan tip uređaja.

– S obzirom na to da je Ministarstvo s dobavljačem potpisalo ugovor tek 28. rujna prošle godine, mi smo odmah pokrenuli postupak projektiranja, završili ga i krenuli s pripremom prostora. Trenutno se priprema postolje, slijedi montaža Faradayevoga kaveza i nakon toga smještaj same magnetske rezonancije na definitivnu poziciju – naglašava ravnatelj.
Od našeg sugovornika doznajemo da je realno očekivati da magnetska rezonancija za otprilike 45 dana (početkom travnja) započne raditi.

– Kad ćemo znati točan termin puštanja uređaja u pogon, otvorit ćemo naše liste čekanja, omogućiti našim pacijentima narudžbe i počet ćemo raditi – najavljuje Kudelić, kojeg smo pitali i tko će raditi na magnetskoj rezonancjii, s obzirom na to da je još uvijek prisutan kadrovski problem u području radiologije u RH.

– Već više od mjesec dana na edukaciji u KBC-u Rebro nalaze se dva naša inženjera radiologije koji će raditi na magnetskoj rezonanciji. Isto tako, na edukaciji se nalazi jedna liječnica, specijalistica radiologije na subspecijalizaciji iz neuroradiologije. Štoviše, dogovorili smo i suradnju s kolegama iz Zagreba. Dakle, što se tiče magnetske rezonancije, ne očekujemo nikakve probleme u njezinu radu – zaključio je ravnatelj Kudelić.