Prodaja alkoholnih pića mlađima od 18 godina je zakonom zabranjena. Usprkos tome, alkohol je i dalje najčešće korišteno sredstvo ovisnosti među adolescentima u Europi pa tako i u Hrvatskoj. Jednako tako je i Zakonom zabranjeno usluživanje i dopuštanje konzumacije pića u ugostiteljskim objektima osobama mlađim od 18 godina, no nažalost te se zakonske odredbe ne provode kako treba.

Naime, maloljetne osobe u pravilu bez problema mogu nabaviti alkoholna pića, a odgovornost za takve situacije je većim dijelom na odraslima. Društvo je previše tolerantno na opijanje mladih. Policija često djeluje tek ukoliko je počinjen neki prekršaj, a zakonskih intervencija samo na temelju opijenosti maloljetne osobe uglavnom nema ili se pak ne poštuju. Roditelji često nisu spremni uključiti dijete u stručni tretman, čak niti nakon više opitih stanja.

– Iako se ne može zanemariti značajna uloga vršnjaka kada je u pitanju konzumiranje alkohola, roditelji i dalje imaju najveću odgovornost za razvijanje odgovornog ponašanja svog djeteta. U Hrvatskoj je pijenje alkoholnih pića kulturološki prihvatljiv oblik ponašanja, prisutan kod mnogih obiteljskih i društvenih okupljanja. Nerijetko su baš roditelji osobe koje djeci daju prvo alkoholno piće. Ponekad smatraju da je bolje da dijete proba alkohol dok je u njihovom društvu jer ionako će do toga doći, ponekad im imponira da nazdrave sa svojim djetetom, a ponekad jednostavno misle da to priliči određenom svečanom obiteljskom događaju – pišu iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Europsko istraživanje o pijenju, pušenju i uzimanju droga (ESPAD) pokazuje da je čak 42 posto učenika prvi put pilo alkohol s 13 godina ili ranije, a Hrvatska je iznad prosjeka ESPAD istraživanja za sve prikazane pokazatelje pijenja alkohola. Većina šesnaestogodišnjaka u Hrvatskoj je u životu pila alkohol, podjednako mladići i djevojke.

Moglo bi Vas zanimati:

Požgaj izgubio pravnu bitku protiv Hrvatskih šuma oko raspodjele drvne sirovine

Poduzetnik Nikola Požgaj izgubio je spor koji je na Visokom upravnom sudu vodio protiv AZTN-a i njegove odluke iz srpnja...

– Osim toga, dio mladih je sklon i ekscesivnom epizodičnom pijenju tzv. binge drinking koje uključuje pijenja većih količina alkohola u kratkom vremenu. Ovaj obrazac pijenja posebno je rizičan jer većinom vodi u pijanstvo, često praćeno negativnim posljedicama (hospitalizacija, upuštanje u druga rizična ponašanja). Nažalost, i ovaj obrazac pijenja kod mladih u Hrvatskoj je visoko iznad ESPAD prosjeka. Ponekad je i razlog teškom opitom stanju nedovoljno iskustvo mlade osobe i kriva procjena koliko alkoholnog pića uopće mogu popiti – kažu u Nastavnom zavodu dr. Andrija Štampar i daju nekoliko savjeta roditeljima na što moraju obratiti pozornost.

– Na promjene raspoloženja, sklonost svađi i razdražljivost. Također, na probleme u školi, koji uključuju slabiji školski uspjeh, markiranje ili opomene profesora. Takva djeca ne poštuju roditeljska pravila i često izražavaju želju da prespavaju kod prijatelja nakon izlaska. Izbjegavaju upoznavanje svojih roditelja s prijateljima te zanemaruju izgled i osobnu higijenu. Prilikom dolaska kući u pripitom stanju skloni su izmišljanju različitih opravdanja.

A što roditelji trebaju učiniti?

– Postaviti jasna pravila da je konzumiranje alkohola neprihvatljivo. Poticati dijete i omogućiti mu da strukturirano provodi slobodno vrijeme. Obratiti pažnju na to s kim se dijete druži i kako provodi vrijeme, osobito sada tijekom ljetnih praznika. Sam biti pozitivan primjer i uzor djetetu. Biti jasni i dosljedni u postavljanju pravila i posljedica. Razgovarati s djetetom te odmah potražiti stručnu pomoć ako primijetite da je dijete više puta došlo kući pod utjecajem alkohola – zaključuju u Nastavnom zavodu.