U subotu podjela certifikata OPG-ovima koji svoje proizvode prodaju na varaždinskom placu
Gradska tržnica Varaždin i Udruga hrvatskih tržnica i ove su godine u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Varaždinskom županijom provele...
Istraživanje koje je među mladom populacijom tijekom ožujka i travnja provela Agencija IMC, pokazalo je da su mladi glasači u ovoj super-izbornoj godini najmanje zainteresirani za izlazak na izbore za Europski parlament koji će se održati 9. lipnja.
Naime, od ukupno 515 ispitanika u dobi od 18 do 24 godine, njih gotovo 85 % izjasnilo se da će sudjelovati u parlamentarnim izborima koji su sad već iza nas, preko 88 % posto reklo je da će izaći na predsjedničke izbore krajem godine, dok će znatno manje, 63.4 % ispitanih, sudjelovati u izboru hrvatskih predstavnika u Europski parlament.
63.7 % ispitanih izjasnilo se da ne apstinira od sudjelovanja na izborima, a na to ih prije svega potiče osjećaj građanske dužnosti i(li) interes za određeni društveni problem za koji vjeruju da će njihov kandidat ili politička opcija biti u stanju riješiti. Ipak, istovremeno čak 64.7% ispitanika smatra da je svijest među mladim ljudima o potrebi sudjelovanja u političkom život zemlje niska.
Očekivano, većina mladih, 65.3%, najviše informacija o kandidatima i njihovim programima, neovisno o kojim izborima se radi, dobiva putem društvenih mreža. Kao pouzdani izvori informacija slijede TV vijesti i emisije sa 57.9 % te news portali s 50.7 %. S 13.6% na posljednjem mjestu su tiskani mediji.
U raspravama o političkim temama tek 17 % ispitanih sudjeluje na dnevnoj razni, dok dvije trećine, odnosno njih ukupno 68.1 % o politici razgovara na tjednoj, odnosno mjesečnoj razini. U političke rasprave nikada se ne upušta 15 % ispitanih.
Među ispitanicima 67.1 % su bile žene, a 32.9 % muškarci. Među anketiranima njih polovica, 50 %, predstavlja starosnu grupu između 18 i 20 godina. Čak 73.3 % su studentice i studenti, 17 % su učenice i učenici, a 10.7 % su zaposleni.
Na proteklim EU izborima u Hrvatskoj je glasalo svega 29,85 % registriranih birača. Na razini Unije taj postotak je u porastu te je zabilježena izlaznost od 51 %. Iako je porastao broj mladih birača, najveći udio i dalje imaju stariji glasači, konkretno njih 43 % predstavlja skupinu koja ima 55 i više godina života.
Osim što je više mladih glasalo, prije pet godina primijećeno je da je na birališta izašlo nešto više visoko obrazovanih te zaposlenih koji žive u manje ili srednje velikim gradovima, a manje u ruralnim krajevima.
– Iako osjećaj građanske dužnosti među mladima raste, i dalje velika većina mladih smatra kako je među njima svijest o potrebi sudjelovanja u političkom životu u Hrvatskoj i dalje niska. Uzrok tome zasigurno je u nedostatku dijaloga, a komunikacija je faktor koji može pokrenuti promjene. Stoga smo, kao komunikatori pozvali i kandidate na nadolazećim EU izborima, predstavnike vodećih političkih opcija u Hrvatskoj, da upute svoje video poruke mladima o tome zašto je važno izaći na EU izbore i koliko odluke koje se donose u Europskom parlamentu utječu na njihov svakodnevni život i usmjeravaju njihovu budućnost – poručili su iz Agencije IMC.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.