Povežite se s nama

U fokusu

Na cestama sve više električnih automobila, Varaždinci podijelili svoja iskustva

Objavljeno:

- dana

Europska unija krajem listopada ove godine postigla je konačni dogovor o zakonu koji zabranjuje prodaju novih benzinskih i dizelskih automobila od 2035. godine. Cilj zakona je borba protiv klimatskih promjena te brži prelazak na električna vozila.

Pregovarači zemalja EU, Europskog parlamenta i i Europske komisije koja sastavlja nove zakone, složili su se da proizvođači automobila moraju postići nultu emisiju CO2 do 2035., čime će se onemogućiti prodaja novih vozila na fosilna goriva u 27 zemalja.

Do potpune zabrane prodaje benzinskih i dizelskih vozila u Europskoj uniji ostalo je tako još nešto malo više od 12 godina.

Sve više

U Varaždinskoj i Međimurskoj županiji postoji oko 60 članova udruge Strujni krug koji okuplja vlasnike električni vozila u Hrvatskoj.

Električno vozilo za obiteljsku tvrtku kupio je Varaždinac Stefan Grabar.

– Na kupovinu električnog automobila odlučili smo se zbog poticaja koje je davala država, a i prvenstveno zbog uštede goriva. Računica nam je bila ta da pošto smo iz Varaždina te često putujemo u Zagreb, Zagorje i okolicu da za ta putovanja iskoristimo električno vozilo. Hyundai Kona je prije svega jedan od najboljih električnih automobila koje smo mogli isprobati te smo se zbog dometa odlučili na kupovinu – ističe Grabar.

Početni model električne Hyundai Kone stoji oko 285.000 kuna, a s poticajima od 70.000 kuna Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ministarstva gospodarstva ispada vas oko 215.000 kuna.

Za gotovo istu svotu trenutno možete kupiti solidno opremljen model Audija Q2 s dizelskim motorom.

– Električna vozila još uvijek su nešto skuplja u startu za razliku od benzinskih i dizelskih vozila, ali brojni kupci su prepoznali dugoročne uštede koje mogu ostvariti posjedovanjem električnih vozila. Naime, električna vozila imaju značajno manje troškove održavanja jer imaju i puno manje komponenti koje je potrebno servisirati, a tu je i pitanje potrošnje “goriva” jer je samo punjenje električnih vozila znatno jeftinije od goriva za benzinska i dizelska vozila. Primjerice, više od 60 % hrvatskih vlasnika električnih vozila puni svoje električno vozilo kod kuće čime se cijena za 100 prijeđenih kilometara svodi na samo 8 do 25 kuna, ovisno o tarifi tijekom koje pune. Kod benzinskih i dizelskih vozila, za jednaku trasu je potrebno potrošiti 60 do 100 kuna, ovisno o potrošnji vozila, pa je računica u samome startu poprilično vidljiva – ističu iz udruge Strujni krug.

Baš tom računicom vodio se i Grabar.

– Prednost električnog automobila je što je mnogo tiši te je jeftiniji za održavanje. Automobil punimo kod kuće, pa nas 100 km stoji oko devet kuna – dodaje Grabar koji je istaknuo vozne karakteristike automobila

– Nismo požalili jer je auto po svojoj voznoj karakteristici i udobnosti savršen – dodaje je.

Odlične performanse

Odlične performanse električnih vozila ističu i iz Strujnog kruga.

– Među najveće prednosti električnih vozila se mogu ubrojiti udobnost i sigurnost. Elektromotori kao takvi ne proizvode nikakvu buku niti trešnju, a i sam okretni moment im je instantan. To znači da, osim što ćete imati znatno tišu i udobniju vožnju, prilikom prestrojavanja ili potrebe za naglim ubrzavanjima, nije se potrebno “pripremati” ubacivanjem u nižu brzinu – ističu iz Strujnog kruga.

U varaždinskom Automobilu Lončar, prodajnom centru za Hyundai, ističu da godišnje prodaju desetak električnih vozila.

Trenutno u prodaji imaju dva modela električnih vozila – Hyundai Konu i Ioniq.

– Trend kupovine električnih automobila je svakako u porastu, naročito u svibnju i lipnju kada država, odnosno Fond sufinancira kupnju električnih i plug in vozila. Porast prodaje električnih i plug in vozila je za oko 30 do 40 %. Upita je pak 100 % više, ali realizacija baš ne prati interes – ističe Matija Kefelja, voditelj prodaje Automobila Lončar za Hyundai.

Električno vozilo u Automobilu Lončar kupuju uglavnom osobe od 30 do 45 godina, i to uglavnom mali ili srednji poduzetnici.

– Većinom su to poduzetnici koji se bave dostavom ili taksi vožnjom. Također, ljudi koji imaju vlastitu punionicu – dodaje Kefelja koji je objasnio zašto prodaja, odnosno realizacija još uvijek ne prati interes.

Cijena?

– Prvi je cijena vozila koja je još uvijek znatno viša od novih konvencionalnih vozila, a drugi problem je infrastruktura. Iako država potiče kupnju električnih vozila, to nije dovoljno. Po meni svatko tko kupi električno vozilo odmah bi trebao dobiti poticaje ili bi trebao biti oslobođen plaćanja PDV-a. Poticaji moraju biti znatno veći ako na cestama želimo više električnih vozila. Problem infrastrukture vezan je uz punionice. Njih nema dovoljno, a također besplatno punjenje više ne postoji – objašnjava Kefelja.

Zbog toga vlasnici električnih vozila moraju pomno planirati svoja dalja putovanja.

– Električni automobil se dugo puni kod kuće. Nedostaje punionica po cijeloj Hrvatskoj, a ako idemo na brzu punionicu to je jako skupo punjenje. Na daljnja putovanja, na dva do tri dana u kojem napravite 1000 do 2000 kilometara, imat ćete situaciju da će vam se ono sigurno produljiti. Kao poslovnom čovjeku, to nije baš isplativo– ističe Varaždinac, vlasnik električnog vozila koji s električnim vozilom ne planira daljnja putovanja.

Planiranje

– Od mjesta polaska pa natrag uvijek računamo 300 do 400 kilometara, po zimi i manje – dodaje Grabar.

Osim što baterija kraće traje po zimi također ona kroz godine gubi svoj kapacitet.

– Nismo požalili što smo kupili električno vozilo, ali brine me to što najavljuju da će cijena baterija odletjeti u nebo. Po mojoj računici električno vozilo isplatilo bi mi se kad bih bez kvara baterije s njime prešao 500.000 kilometara, a nekako sumnjam da ću to uspjeti – rekao nam je vlasnik električnog vozila.

– Što se tiče garancije na samu bateriju, Automobil Lončar daje osam godina ili na napravljenih 160.000 kilometara. Za servis baterije zaduženi su naši tehničari koji će vam riješiti problem. Baterija se može regenerirati, a u krajnjem slučaju može se promijeniti. Da se razumijemo, ne postoji loše električno vozilo, a što se baterija tiče tendencija je da će s vremenom i sama cijena baterije biti znatno niža – zaključio je Kefelja.

Postavljanje punjača u rasvjetne stupove u Varaždinu

Udruga Strujni krug aktivno radi na rješenjima kojima će se i građanima, koji ne mogu kod kuće puniti svoje vozilo, omogućiti jednostavno korištenje električnih vozila. Primjerice, već sljedeće godine započinju s pilot projektom postavljanja punjača u stupove javne rasvjete u šest gradova kod velikih stambenih zgrada, koje nemaju takva dedicirana parkirna mjesta, kako bi svima omogućili bezbrižno punjenje “kod kuće”.

Varaždin će biti jedan od šest gradova u kojemu će se provoditi spomenuti projekt postavljanja punjača u stupove javne rasvjete, kako bi se i građanima koji žive u zgradama omogućilo punjenje “kod kuće”.

– Trenutno dolazi značajan broj privatnih investitora koji namjeravaju postavljati punjače po gradovima i glavnim prometnicama diljem cijele Hrvatske. Vrijedi spomenuti i nadolazeću europsku regulativu AFIR koja će zahtijevati od zemalja članica EU da se značajno poboljša infrastruktura na TEN-T koridoru, koji je dijelom i u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, pa će i tu svakako biti značajnih investicija u samu infrastrukturu – zaključuju.

Idealno za 90 % građana

Često se postavlja pitanja dometa električnih vozila kao mane, ali današnji prosječan domet električnih vozila je od 250 do 400 kilometara.
– To je više nego dovoljno za 90 % potreba građana. Naime, prosječni europski državljanin svakodnevno prolazi od 35 do 40 kilometara pa mu jedno punjenje električnog vozila može trajati i do desetak dana – ističu iz Strujnog kruga koji bi električna vozila preporučili svima koji imaju uvjete za punjenje vozila kod kuće ili u blizini kuće.
– Naime, prosječnom građaninu koji prelazi 11.000 kilometara godišnje električno vozilo bi se, bez poticaja, moglo isplatiti za 5 do 7 godina, a uz poticaje već za 3 do 4 godine. U slučaju da građanin prelazi 20.000 do 25.000 kilometara godišnje, električno vozilo će se isplatiti već za 2 do 4 godine. Nakon toga je gotovo svaki prijeđeni kilometar u plusu – dodaju iz Strujnog kruga koji ipak nekima ne bi preporučili ista vozila.
– Trenutno ne bismo preporučili električna vozila vozačima koji žive u zgradama bez dediciranog parkirnog ili garažnog mjesta, a da nemaju javno dostupni punjač u blizini, ili onima koji svakodnevno rade više od 300 kilometara – drže iz Udruge.

U fokusu

FOTO Stiglo je prvih šest borbenih aviona Rafale, čuvat će i varaždinsko nebo te grmjeti na aeromitingu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.

Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj. 

Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak. 

– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.

Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Mraz uništio kulture i na području Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.

Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.

– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.

Predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Željko Ledinski upozorio je kako veliki problem voćarima predstavlja to što osiguravajuća društva nisu željela osiguravati štete od mraz za ovu godinu.

Ove fotografije su sa Žmegačevog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje