U tijeku natječaj za najbolju knjigu iz Domovinskog rata
U želji da se ne zaboravi stvaranje hrvatske države, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) raspisala je tradicionalni natječaj...
Dvjestotinjak sadnica bijele topole, hrasta lužnjaka, divlje trešnje, vrbe i lipe zasađeno je 21. ožujka u Dravskoj park-šumi u Varaždinu u sklopu akcije „Dani zajedničke sadnje“, koju su organizirale Hrvatske šume zajedno s Varaždinskom županijom i Javnom ustanovom Priroda Varaždinske županije.
Na sam Međunarodni dan šuma i prvi dan proljeća sadnice zavičajnih, šumskih vrsta drveća zasadili su zamjenica župana Silvija Zagorec, upravitelj Šumarije Varaždin Tomica Cukor, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša dr. sc. Dragutin Vincek, ravnateljica Javne ustanove Priroda Varaždinske županije Sanja Kopjar, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva – ogranak Varaždin Davor Topolnjak te učenici Gospodarske i Elektrostrojarske škole Varaždin kao i Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Varaždin.
Povodom ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana šuma posebno se želi istaknuti tema „Šume i inovacije: Nova rješenja za bolji svijet“, uvodno je rekla ravnateljica JU Priroda Varaždinske županije Sanja Kopjar.
– Samo zdrava šuma može pružiti mnoge korisne funkcije za čovjeka, a jedna od najvažnijih funkcija svakako je utjecaj šume na zdravlje čovjeka. Stoga je važno kontinuirano raditi na obnovi i zaštiti šuma, a ova akcija sadnje svakako tome doprinosi. Ovom akcijom, ali i svakom sličnom želimo potaknuti obnovu i pomlađivanje višestruko zaštićene Dravske park-šume koja je dom čak 185 biljnih i 109 životinjskih vrsta – rekla je Sanja Kopjar.
Zamjenica župana Silvija Zagorec je podsjetila kako šume čine 43 posto ukupnog teritorija Varaždinske županije.
– Šume u Hrvatskoj, pa tako i u Varaždinskoj županiji vrijedan su resurs i način na koji se šumama gospodari znatno utječe na kvalitetu okoliša. Iako spoznaja o važnosti i vrijednosti šuma raste, šume su danas suočene s mnogim izazovima, uključujući gubitak staništa, onečišćenjem i klimatskim promjenama. Stoga, ovakvim akcijama, osim pošumljavanja, želimo dodatno educirati mlade o dobrobitima šuma i šumskog ekosustava – rekla je zamjenica župana.
Kako je šumsko zemljište uz Dravu u vlasništvu Republike Hrvatske, tim područjem kao šumskim zemljištem upravljaju Hrvatske šume.
– Iako se šume pomlađuju samostalno, vrlo često potrebna im je i pomoć čovjeka. Na području Varaždinske županije u proteklih godinu dana zasađeno je 50.000 sadnica, a na području Dravske park-šume bilo je posađeno 200 stabala. Zahvati koji se trenutno provode u Dravskoj park-šumi prvenstveno su vezani uz njezino održavanje u smislu uklanjanja suhih i opasnih stabala. Te aktivnosti naravno prate i aktivnosti na obnovi postojećeg šumskog fonda, prvenstveno vezane uz poticanje obnove šume, stoga je ova akcija i više nego hvalevrijedna jer na nama je da Dravsku park-šumu, kao svojevrsna „pluća grada Varaždina“ štitimo i očuvamo za generacije koje dolaze – zaključio je upravitelj Šumarije Varaždin Tomica Cukor.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.