Povežite se s nama

U fokusu

Namještaju li se u Gradu Varaždinu natječaji i hoće li bale doživjeti svoju punoljetnost?

Objavljeno:

- dana

Aktualni sat varaždinskog Gradskog vijeća ovaj put prolazi bez povišenih tonova. Većina pitanja odnosila se na komunalne probleme, a vijećnike je zanimalo primjerice na koji način će se riješiti prometna sigurnost i nepropisno parkiranje, hoće li se više uložiti u uređenje dječjih igrališta, ali i hoće li napokon bale otići iz Varaždina.

Bilo je riječi i o novim zapošljavanjima u gradskoj upravi, a iz Budimo grad i Nezavisne liste Ivana Čehoka stigle su prozivke da se natječaji namještaju, odnosno da se uhljebljuje po stranačkoj pripadnosti.

– Nastavlja se s uhljebljivanjem kadrova kojima su kvalifikacije stranačka lojalnost – napomenuo je Petrić.

Čehok je pak zaključio da su natječaji sigurno namješteni, a to je obrazložio informacijom da se za mjesto gradskog odjela u koji spadaju i financije, traži osoba sa zanimanjem politologa.

Međutim, gradonačelnik Bosilj sve je demantirao tvrdeći da se natječaji provode transparentno.

– Koliko ste već puta gatali tko će biti direktori gradskih imena, i ovog puta ćete se iznenaditi jer ne znamo kako će na kraju natječaj završiti – odgovorio je Bosilj Čehoku.

Što se tiče baliranog otpada, Bosilj je podsjetio da će bale napuniti 17 godina za koji dan.

– Morali smo sve od početka, napravljen je kompletno novi program sanacije lokacije Brezje, od ministarstva gospodarstva dobili smo suglasnost. Uz to, potvrdili su da ne treba studija utjecaja na okoliš. Imamo kompletan projekt sanacije bala, potom ide zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, a onda idemo prema Vladi sa zahtjevom da se napravi zajednički plan financiranja sanacije – rekao je Bosilj i izrazio nadu da bale neće doživjeti punoljetnost u Brezju.

U fokusu

Živimo skučeno, cijene rastu, a radnici sve siromašniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da su gorivo, energenti i hrana sve skuplji, nije nikakva novost, kao ni činjenica da sve više građana u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. I ne govorimo o slučajevima pod socijalnom skrbi, već o ljudima koji svaki dan idu na posao, ali su im troškovi života sve veći.

Oni koji su imali sreće pa su im poslodavci povećali plaće, nisu ništa bogatiji. Prema svim dostupnim podacima, hrvatska radna klasa je siromašnija jer je inflacija ˝pojela˝ plaće.

Prema podacima Eurostata, kod nas su i dalje pojedini artikli, poput, primjerice, odjeće, jeftiniji nego u drugim europskim zemljama. Kad izuzmemo činjenicu da se isplati prijeći mađarsku ili slovensku granicu radi ulja, mlijeka, sokova ili drugih namirnica, podaci Eurostata govore da je u Hrvatskoj hrana 5,9 % jeftinija od prosjeka EU-a. Međutim, i dalje smo na samom europskom dnu po standardu. Krivac su isključivo niske plaće. Prosječni Hrvat zarađuje oko 900 eura mjesečno, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje oko 1916 eura.

Na rubu siromaštva

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila 7607 kuna, što je nominalno više za 6,6 %, a realno niže za 0,7 % u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto-plaća za ožujak bila je nominalno viša za 2,1 %, a realno je ostala ista.

Medijalna neto-plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Zabrinjavajuće je da polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobiva plaću manju od one koju Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Podaci Eurostata pak govore da su kod nas 13 % jeftiniji alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća 8 %, namještaj plaćamo 19,3 % manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 %, javni prijevoz 13,1 %, a restorane i hotele 19,9 %. Kazališta, zabavne i rekreativne sadržaje plaćamo po 21,4 % nižim cijenama od prosječnih u EU-u, hrana nam je 5,9 % jeftinija, a stan i režije čak 56,7 %.

No, ako se usporedi, primjerice, Zagreb s drugim europskim gradovima, razlika u plaći je gotovo 7600 kuna.

Spomenimo i da je u Zagrebu prosječna neto-plaća znatno veća nego na sjeveru Hrvatske, gdje, nažalost, velik broj radnika preživljava od minimalca.

Živimo skučeno

Podaci Eurostata pokazuju još jedan zabrinjavajući podatak: ljudi u Hrvatskoj žive skučeno. Konkretno, slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 do 17 godina, kao i, naravno, ona punoljetna, nemaju svoju sobu.

U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima.

Spomenuti podaci pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj, u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 % stanovnika, u Latviji 42,5 %, u Bugarskoj 39,5 %, a u Poljskoj 36,9 %. Hrvatska je na petome mjestu s dna ljestvice.

Predviđanja

Predviđanja za jesen nisu nimalo optimistična, cijene energenata i hrane i dalje rastu, a najavljuje se i recesija. Premijer Andrej Plenković pak misli drugačije, prošlog se tjedna pohvalio turističkom sezonom, rastom prosječne plaće i smanjenjem broja nezaposlenih.

Rekao je pritom da je broj zaposlenih porastao za više od 400.000. Također je rekao kako je dobio podatak da će uskoro biti manje od 100.000 nezaposlenih.

– To je jako dobar podatak, jer ja takvih sjećanja nemam – rekao je premijer. Spomenimo i da se nekoliko stotina tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske i da se većina poslodavaca već duže vrijeme bori s nedostatkom radne snage.

Podsjetimo da je Vlada mjerama nastojala ublažiti posljedice krize. Posljednja intervencija vrha države odnosi se na ograničavanje cijena goriva. Prethodno je Vlada donijela paket mjera koje su se odnosile na ublažavanje rasta cijena energenata. Hoće li sve to biti dovoljno za ublažavanje krize? Ostaje za vidjeti. I dok se radnici bore s preživljavanjem, poslodavci upozoravaju državu da smanji vlastitu potrošnju, odnosno da ukine nepotrebne namete te smanji trošarine i poreze.

Jedno je sigurno: recesija nam je pred vratima.

Nastavite čitati

U fokusu

Od rujna će socijalno ugroženi dobivati vaučere za gorivo?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska Vlada u rujnu bi mogla proširiti energetski paket pomoći koji je na snazi od 1. travnja, a na razmatra se opcija izdavanja vaučera za gorivo socijalno najugroženijima, piše Jutarnji list.

O toj temi danas je govorio i premijer Andrej Plenković u HRT-ovoj emisiji “A sada Vlada”. Rekao je kako je Vlada i dosad intervenirala prema ugroženim skupinama te da će takav obrazac i dalje nastaviti koristiti, moguće i kroz vaučere za gorivo.

Mjera vaučera za gorivo vjerojatno bi funkcionirala kao i ona za ugrožene kupce energenata. Vlada je od 1. travnja povećala postojeći mjesečni vaučer za struju s 200 na 400 kuna, koji se može koristiti i za plin, a obuhvat korisnika povećao se za više od 20.000, na preko 82.000.

Većina država članica EU nije se odlučila za vaučere za gorivo, uz iznimku Portugala koji je svim građanima dijelio “autovaučere” od 20 eura, ali je ta mjera ukinuta i okrenuli su se mjerama kojima su i drugi pribjegli.

To je snižavanje trošarina, a u nekim državama i privremeno snižavanje PDV-a. Njemačka je tako od 1. lipnja odlučila smanjiti poreze za 35,2 centi za litru benzina i 16,7 centi za litru dizela. Mjera će biti na snazi tri mjeseca, a istodobno subvencioniraju i cijenu javnog prijevoza, pa se Nijemci za devet eura mogu voziti svim javno dostupnim prijevoznim sredstvima. Austrija će od listopada svim punoljetnim građanima dati 500 eura kroz “klimatski bonus”, ne uvjetujući socijalne kriterije, a novac služi za podmirenje troškova života, među ostalim i visokih cijena goriva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje