Povežite se s nama

Međimurje

“Nedopustivo je zatvarati tvrtke uoči Božića!“

Objavljeno:

- dana

STAV

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović kao posljednju ovogodišnju destinaciju izmještanja svog ureda iz Zagreba odabrala je Međimursku županiju, u kojoj se neposredno susrela s više od 2.000 ljudi, koji su je dočekali ozarena lica.

Pritom je odradila sastanke s predstavnicima brojnih udruga, gradova i općina, te pojedinačne s građanima i gospodarstvenicima. Tako je nakon posjeta Čakovcu, administrativnom središtu Međimurja, predsjednica svoj drugi dan izmještanja Ureda na sam sjever zemlje iskoristila za posjet u preostala dva grada, Murskom Središću i Prelogu. Na šetnici uz Muru dočekali su je u petak župan Matija Posavec, gradonačelnik Dražen Srpak, župnik vlč. Tomislav Antekolović i središćanski rudari uz mnoštvo građanki i građana te mališana iz Dječjeg vrtića “Maslačak“ odjevenih u narodne nošnje. Nakon što je prošetala rivom, gradonačelnik i župan upoznali su predsjednicu na radnom sastanku u Vijećnici s projektom gradnje obilaznice i mosta te prekograničnom suradnjom.

– Razgovarali smo o strateškim projektima bitnim za Međimurje. Između ostaloga i o mostu preko Mure, koji je važan za prometno rasterećenje Murskog Središća. Naime, njegovim centrom svakog mjeseca prođe 16.000 kamiona, pa pokušajte zamisliti što to znači za život i sigurnost u gradu – izjavila je Kolinda Grabar-Kitarović.
Dodala je da se o tome mostu u Vladi govorilo još 2006. godine, kad je ona bila ministrica. – Vrijeme je da aktualna Vlada poduzme sve potrebno kako bi se realizacija ovog strateškog projekta podržala uz financiranje iz sredstava Europske unije. Inače, dobivam mnogo upita i inicijativa s mađarske strane vezanih uz otvaranje granica, a projekt poput ovog mosta u Murskom Središću, ali i Kotoribi, su upravo oni koji spajaju i povezuju, što je iznimno važno posebno u ovom trenutku kada imamo žicu na granicama – istaknula je predsjednica.

Kolinda darivana uređajem za zaštitu od svih štetnih zračenja

U Prelogu su je pak prvo dočekali razdragani umirovljenici, koji su oduševljeno komentirali i njezin izgled.
– Imamo prekrasnu predsjednicu, na izmaku ove godine nismo dobili božićnice, ali smo se zato osobno upoznali i rukovali s Kolindom – rekli su Priločanci, koji su se usput potužili predsjednici da jedva preživljavaju s 1.600 kuna mirovine.

No, u Prelogu se potvrdilo da je u Međimurju predsjednicu RH ipak dočekalo više ideja i inicijativa nego problema.
– Dani provedeni ovdje s vama, upoznajući vaše iskustvo i znanje, vrijede mi više nego ijedan dan proveden u Zagrebu, kada je tema gospodarstva u pitanju – ustvrdila je Grabar-Kitarović u poruci s kojom se obratila međimurskim gospodarstvenicima okupljenima u dvorani Muzeja Croata Insulanus u Prelogu, gdje ju je uz zaposlenike gradske uprave dočekao tamošnji gradonačelnik Ljubomir Kolarek. Spomenutom radnom sastanku prisustvovali su još savjetnik i glasnogovornik predsjednice RH, suradnici gradonačelnika, predsjednik Gradskog vijeća Goran Gotal, bivši gradonačelnici, župnici s područja Grada, saborski zastupnik Darko Horvat te istaknuti gospodarstvenici i poduzetnici. Slijedio je posjet industrijskoj zoni i tvrtki Šestan – Busch, gdje su predsjednicu RH dočekali vlasnik Alojzije Šestan, tehnički direktor tvrtke Božo Bujanić i Snježana Mikec.

Preloški inovatori

Uz predstavljanje svih uspjeha i napretka u tehnologijama tvrtke, prvi je put gošći predstavljena nova multifunkcionalna kaciga koja obuhvaća kamere i vizir-naočale za noćno gledanje.

– Vaši proizvodi nisu agresivni. Oni štite zdravlje i čuvaju živote, stoga vas pozivam da mi se pridružite na putovanju u zemlje zaljeva, koje kupuju velike količine različitih kaciga – rekla je predsjednica Šestanu, koji ju je darivao osebujnim uređajem za zaštitu od svih štetnih elektromagnetskih valova.

Zbog represije međimurski radnici za blagdan bez plaće

Zabrinjava me činjenica da je prosjek plaća u sjevernim županijama niži nego u ostatku Hrvatske. Moramo otvarati nova radna mjesta koja su bolje plaćena, rekla je predsjednica, koja zna kako se štedi novac poreznih obveznika. Naime, u Prelogu je ustvrdila da njezin ured nije nikakav gubitnik kad su u pitanju sredstva iz državnog proračuna.

– Sami smo od Vlade tražili manje novaca jer smo u protekloj i 2015. godine uspjeli dosta uštedjeti u odnosu na iznos odobrenih sredstava za funkcioniranje Ureda predsjednice RH – rekla je i potom uputila zamjerku poreznicima i inspekcijama. Pojasnila je da je riječ o nedopustivom trendu, o kojem sluša već dvije godine svog mandata. – Nažalost, neke državne službe, poput porezne, i druge koje bi trebale kontrolirati rad poduzetnika i djelovati preventivno, često se prema njima odnose represivno. Poduzetnike se kažnjava i za najmanju grešku u poslovanju zatvaranjem njihovih tvrtki – naglasila je Grabar-Kitarović.
Doznala je i za takav primjer u Međimurju, u kojem, dodala je, postoji tvrtka koja pred Božić neće moći isplatiti plaću radnicima jer su je poreznici zatvorili iako su vlasnici ponudili rješenje nastalog problema.

– Ne smije se to dopuštati, jer se u konačnici kažnjavaju zaposlenici i članovi njihovih obitelji koji žive od prihoda iz radnog odnosa. Ne treba a priori poduzetnicima prilaziti s uvjerenjem kako oni nekoga žele prevariti. Ljudi ponekad neke stvari ne znaju, dogodi im se greška i s njima treba redovito raditi na sprječavanju propusta. Takvi ekscesi odvraćaju sve investitore – zaključila je predsjednica.

Izvor:
Foto:

Međimurje

FOTO Marija Prekupec: “Najveći poklon koji nekome možete dati je vrijeme!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Međimurska županija/Osobna arhiva

Nagrada „Zrinski“ Međimurske županije je javno priznanje za posebna dostignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Međimurske županije.

Jedna od dobitnica Nagrade za 2019. godinu za nesebičan društveni angažman u promicanju zdravlja i socijalnih aktivnosti te za razvoj sportske rekreacije je i prva međimurska diplomirana medicinska sestra Marija Prekupec, djelatnica Zavoda za javno zdravstvo MŽ i predsjednica međimurske Podružnice Hrvatske komore medicinskih sestara.

Nagrada je bila povodom da razgovaramo s iznimno aktivnom i angažiranom dobitnicom.

– „Nagrada „Zrinski“ Međimurske županije je javno priznanje za posebna dostignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Međimurske županije. Biti dobitnicom takve nagrade za mene je neopisiva čast i ponos. Kod mene se najprije javio osjećaj nevjerice i nisam znala kako da se nosim s time pa sam tek navečer rekla suprugu i djeci. Naravno da su bili sretni i počašćeni zbog svih nas. Ovu nagradu posvećujem svojoj obitelji koja mi je uvijek bila potpora, koja me nesebično podržavala u mojem radu , dala mi vjetar u leđa i snagu da ustrajem.

Potječem iz skromne sredine u kojoj su ljudi uvijek pomagali jedni drugima i tako nas odgajali. Izbor moga zanimanja potječe iz djetinjstva. U svojoj lokalnoj sredini, a i šire, nastojala sam pomagati ljudima u rješavanju problema, potaknuti humanitarni rad, volontiranje, raditi na promociji zdravlja.

Svojim radom nastojim da naše mjesto Gardinovec bude prepoznatljivo, da se čuva okoliš, da se čuva kulturna baština i prezentiraju stari običaji, uređuje mjesni parkić (prošle godine konačno smo uspjeli posaditi ukrasno drveće i bilje), da udruge žive i da i one svojim radom tome doprinose, da ljudi budu zadovoljni, da se druže, da kvaliteta starijih ljudi bude bolja, da se animiraju vrtića i školska djeca zajedno sa svojim roditeljima u raznim igrama u cilju promicanja zdravlja, prevencije kardiovaskularnih bolesti kao i pretilosti kod djece i odraslih – nabraja Marija Prekupec.

Dodaje da stalno radi na svojoj edukaciji koja je vezana uz potrebe zajednice.

– Maksimalno dajem sebe u planiranju, organiziranju i realiziranju aktivnosti. Uvijek nastojim pronaći rješenje problema i prilagoditi se na korist krajnih korisnika. Kontinuirano sam aktivna u lokalnoj Udruzi građana “Gardruža” Gardinovec, koja će ove godine obilježiti 20 godina osnivanja.

Udruga ima Kulturnu sekciju (očuvanje kulturne baštine – otvorenje Spomen ploče „Staro pralo“ jedinstveno je u Međimurju, otvorenje spomenika Stjepanu Jankoviću, Bakini kolači..), Sportsko-rekreativnu sekciju, Sekciju za ručne radove „Kreativne radionice“ i Sekciju za uređenje okoliša, ali velik dio rada posvećuje humanitarnom radu (Božićni sajam, Dan narcisa…) U Udrugu se mogu uključiti sve generacije jer su aktivosti raznolike i mogu biti zanimljive za sve dobne skupine.

Članica sam Županijske lige protiv raka već 10 godina. Ona u svome djelokrugu rada ima pet Klubova (Klub laringektomiranih osoba Međimurske županije, Klub operiranih od raka dojke “Nova nada”, Klub oboljelih od raka prostate, Klub oboljelih na debelo crijevo (ILKO) i Klub oboljelih od ginekoloških zloćudnih tumora “VITA”). Za svaki od tih klubova organiziraju se humanitarne aktivnosti u kojima sudjelujem. Akciju „Cvjetom narcisa protiv raka dojke“ organiziram i na lokalnoj razini.

Aktivno vodim Klub laringektomiranih osoba kao jedna od suradnica i sudjelujem u njihovoj rehabilitaciji i resocijalizaciji. Osim psihološke potpore članovima i njihovim obiteljima, zdravstvenoga prosvjećivanja, pomoći i savjetovanju pri provođenju higijene traheostome, organiziranju predavanja, vodim članove u probama pjevanja i nastupa. U ovo doba korone nedostaju mi naši susreti i druženja! – ističe dobitnica, koja je i aktivna članica čakovečke Stanice HGSS-a već sedam godina. Trenutačno je u statusu polaganja ispita za spašavateljicu, a sudjelovala je u mnogobrojnim akcijama potrage i pružanja pomoći u nepristupačnim i neurbanim sredinama (poplava u Novskoj, potres u Sisačko-moslavačkoj županiji…)

Predsjednica je međimurske Podružnice Hrvatske komore medicinskih sestara od 2017. godine. Inicijatorica je osnivanja Vokalne skupine medicinskih sestara, koja je održala premijerni nastup na Humanitarnom koncertu „Pjesmom, plesom i modnom revijom protiv raka“.

– Na taj način pokazala sam da medicinske sestre mogu učiniti mnogo, jer osim svakodnevnih humanih obaveza svojim entuzijazmom usrećuju druge i doprinose zajednici na malo drukčiji način. Osim kvalietnih proba, našle smo i vremena i za druženja koja su nas još više zbližila i povezala. Vokalna skupina HKMS-a nastupala je na humanitarnim koncertima u Mačkovcu, “Pjesmom , plesom i modnom revijom protiv raka”, za “Katružu”, raznim simpozijima… No, ova pandemija prekinula je naše probe i nastupe.

Uključila sam medicinske sestre u razne sportsko-rekreativne aktivnosti. Sudjelovale su 2018. i 2019. u jedinstvenoj trkačkoj utrci “Wings for Life World Run” u Zadru samo s jednim ciljem: učiniti ozljede leđne moždine izlječivima. Od 8.500 trkača koji su startali s zadarske obale bilo je i više 400 trkača iz Međimurja. Među njima našle su se i medicinske sestre iz Međimurske županije i pokazale humanitarnu notu, solidarnost i nadu da će lijek za ozljede leđne moždine biti brže otkriven, a time biti pružena pomoć svima onima koji tu pomoć i trebaju.

Povodom obilježavanja Dana sestrinstva organizirala sam sa ostalim partnerima i udrugama javnozdravstvene akcije posvećene medicinskim sestrama i drugima u zajednici. Ovom prilikom želim dati podršku i zahvalu svim medicinskim sestrama i tehničarima, liječnicima i ostalom osoblju u njihovoj velikoj požrtvovnosti u radu i borbi protiv ove pandemije – poručuje Prekupec.

Članica je i Nacionalnoga odbora za razvoj volonterstva te (od 2019.) Hrvatske zajednice općina. Na upit odakle crpi energiju, odgovara:

– Teško je to objasniti riječima. To je ono nešto što te pokreće, što nosiš u sebi, s čime s valjda rođen ili si stekao u ranom djetinjstvu pa te na neki način obilježilo. To je potreba da nekomu pomogneš bez apela za pomoći, a za to ne očekuješ ništa. Najvrednije je ono što me na kraju ispunjava, kad nekome pružiš ruku, a za to ne trebaš ništa drugo nego stisak ruke ili topli osmijeh. Sjećam se jedne bake koja je živjela sama, a moj doprinos njoj je bio razgovor u kojem je ona pričala o svojim problemima, životu… Nakon toga razgovora ona je rekla da se osjeća puno bolje i da ne zna kako bi mi platila što sam došla. Nudila mi je svoju posljednju jabuka koju je imala. Nisam uzela, jabuku ali sam je zamolila da umjesto toga izmoli jednu krunicu. Njoj je suza kapnula iz oka jer je rekla da takvu želju nije očekivala.

Podrška obitelji

Uz dobru organizaciju uspije se puno toga, smatra Marija.

– Moj dan često traje puno duže nego bi trebalo. Obitelj mi je veoma važna. Udana sam i majka četvero sinova, kao i ponosna baka trojice unuka. Bez obzira na svoje brojne obveze, nastojim da u kući bude sve u redu, obožavam peći kolače, njegujemo obiteljska druženja i s obzirom na obveze ostalih članova nastojimo vrijeme provoditi čim više zajedno. Unuci su poseban dar i veselje. Za njih se uvijek nađe vremena: i za čuvanje i za igru. Velika potpora mi je suprug koji je isto uključen u realizaciju brojnih aktivnosti i bez njegove pomoći ne bi išlo.

Moja majka je bila moj primjer kako se nositi u životu sa svim nedaćama. U ono vrijeme kad su žene morale biti domaćice, raditi u polju, vrtu, čuvati djecu… ona je našla snage da se zaposli i bori sa predrasudama da je ženi mjesto samo u kući. Uspjela je odgajati djecu, biti dobar radnik na poslu, imati uredan vrt i okućnicu. Bila je sama tijekom tjedna jer je otac radio u Sloveniji i kao i čitav niz muške populacije dolazio vikendom. Tako je većina obveza bila prepuštena njoj. Mislim da je većina žena u Međimurju tada nosila sav teret domaćinstva – kaže svestrana “Garnofčanka”. Zamolili smo je i za osvrt na tekuću pandemiju i probleme koje je iznjedrila, odnosno na koje je ukazala.

Epidemija je pokazala da se sustav zapravo može nositi s ovakvom izvanrednom situacijom uz dobru organizaciju svih službi, ali je istaknula i važnost medicinskih sestra/tehničara i drugih zdravstvenih djelatnika u sustavu. Često je upravo ova skupina zdravstvenih djelatnika zakinuta za određena prava i nagrade, što je upravo u ovoj situaciji posebno došlo do izražaja. Djelatnici u zdravstvu daju sve od sebe kako bi pružili najbolju skrb bolesnicima, ugrožavajući svoje zdravlje i zdravlje svojih obitelji. Umjesto da ovi hrabri ljudi budu adekvatno nagrađeni, Vlada Republike Hrvatske donijela je 7. prosinca 2020. odluku kojom će se isplatiti „posebna nagrada za rad s oboljelima od bolesti COVID-19 u iznosu od 10% od osnovne plaće djelatnicima u ustrojstvenim jedinicama/ djelatnostima koje pružaju skrb oboljelima od bolesti COVID-19“. Iznos je toliko malen da je sramotan.

Ovom prilikom želim dati podršku i zahvalu svim medicinskim sestrama i tehničarima, liječnicima i ostalom osoblju u njihovoj velikoj požrtvovnosti u radu i borbi protiv ove pandemije – ističe Marija, koja je i licencirana voditeljica nordijskog hodanja, dobitnica niza zahvalnica i priznanja (poput nagrade za najvolonterku za 2019. godinu!), ali i zamjenica načelnika Općine Belica Zvonimira Taradija, koji ju je uime Općine i nominirao za Nagradu.

– Za kraj bih se zahvalila predlagatelju za Nagradu „Zrinski“ Općini Belica i načelniku Općine Belica Zvonimiru Taradiju koji je prepoznao moj dugodišnji rad, članovima Udruge građana “Gardruža” Gardinovec koji su svojim nesebičnim trudom i zalaganjem pomagali u ostvarivanju niza aktivnosti, kao i svim partnerima na suradnji. Zahvaljujem se Povjerenstvu i županu Matiji Posavcu koji je na emotivan način govorio o svim dobitnicima nagrade i istaknuo njihove doprinose.

„Najveći poklon koji možete dati nekome je vaše vrijeme, jer kada dajete svoje vrijeme, vi zapravo dajete dio života koji nikada nećete dobiti nazad“!

Ova nagrada bit će mi podstrek da svojim radom i entuzijazmom nastavim za ostvarivanje novih ciljeva na dobrobit čitave zajednice – zaključuje Marija Prekupec, kojoj na Nagradi čestita i redakcija Regionalnoga tjednika.

Nastavite čitati

Međimurje

Jedan od najčešćih oblika karcinoma u razvijenim zemljama je rak debelog crijeva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već 21 godinu ožujak je mjesec tijekom kojega se dodatno podiže svijest o prevenciji raka debelog crijeva. Dobra vijest je pritom da je mogućnost prevencije raka debelog crijeva vrlo visoka, navode iz Županijske lige protiv raka Čakovec.

Preporučeno je da se od 50. godine života započnu redoviti gastroenterološki pregledi, a male promjene životnog stila također čine veliku razliku.

Primjerice, preporučuje se prehrana koja je bogata voćem i povrćem te da se ograniči unos crvenog mesa. Čak i polusatno hodanje može imati pozitivan učinak na zdravlje.

Iz Registra za rak

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rak debelog crijeva drugi je najčešći oblik raka kod muškaraca (iza raka pluća) i žena (iza raka dojke).

Od ukupnog broja dijagnosticiranih slučajeva raka u Hrvatskoj, na ovu zloćudnu bolest otpada 15 do 16 posto slučajeva kod muškaraca i 13 do 14 posto slučajeva kod žena.

Rak debelog crijeva ili kolorektalni karcinom je inače jedan od najčešćih oblika zloćudnih oboljenja u svim razvijenim zemljama sa zabrinjavajućim trendom porasta učestalosti.

Smatra se da će u razvijenim zemljama od raka debelog crijeva tijekom života oboljeti približno 4,6 posto muškaraca i 3,2 posto žena, a omjer incidencije i mortaliteta između muškaraca i žena iznosi 1,05:1, objavila je Hrvatska liga protiv raka.

U Aziji i Africi ovaj oblik raka je značajno rjeđi, što upućuje na činjenicu da stil života, prehrana i okoliš u razvijenim zemljama svijeta ne idu na ruku čovjeku, nego naprotiv, protiv njega i njegova zdravlja.

Upravo iz tih razloga pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva čiji je cilj što ranije dijagnosticiranje. To bi u petogodišnjem razdoblju rezultiralo smanjivanjem smrtnosti od raka debelog crijeva za 15 posto.

Programom je obuhvaćena ukupna populacija u dobi od 50 do 74 godine, a svi građani imaju jednaku mogućnost sudjelovanja u programu probira, što znači i oni socijalno najugroženiji.

Rizici i uzroci

Ono što je dosad poznato o ovoj vrsti raka je činjenica da se rizik oboljenja od raka debelog crijeva povećava s životnom dobi, pa se tako najčešće dijagnosticira poslije 50. godine života.

Najčešći simptomi su umor, anemija, polipi, krvava stolica i bolovi u abdomenu, no oni nisu uvijek prisutni ni specifični.

U 90 posto slučajeva nastaje zbog niza različitih čimbenika, navodi Liga protiv raka, a u pet do 10 posto slučajeva rak nastaje zbog mutacija koje se nasljeđuju unutar obitelji.

Određeni pojedinci imaju povećani rizik za razvoj raka debelog crijeva, kao što su pojedinci koji unutar obitelji imaju dva ili više članova s dijagnosticiranim rakom debelog crijeva ili polipima.

Nadalje, u dva do pet posto slučajeva za nastanak ove vrste raka odgovorni su različiti nasljedni sindromi, kao što su Lynch sindrom, sindrom familijarne adenomatozne polipoze i MUTYH asocirana polipoza.

Lynch sindrom je nasljedni poremećaj koji povisuje rizik za različite vrste raka, pri čemu je u 80 posto slučajeva to rak debelog crijeva, a u 60 posto rak endometrija.

Familijarna adenomatozna polipoza (FAP) je nasljedni poremećaj koji vodi razvoju raka debelog crijeva do 40. godine života. FAP uzrokuje brojne polipe u debelom crijevu, koji se kod 50 posto bolesnika javljaju do 15. godine i u 95 posto do 35. godine.

Genetski test za nasljedne oblike raka debelog crijeva može procijeniti rizik pojedinca i/ili obitelji za razvoj raka.

Genetski test za nasljedne oblike raka debelog crijeva testiraju značajne kliničke gene kao što su MLH1, MSH2, APC, MSH6, PMS2, i MUTYH gen koji značajno povećavaju rizik za maligno oboljenje.

Pojedinci, koji imaju obiteljsku povijest raka debelog crijeva ili sindroma koji je povezan s povećanim rizikom za rak debelog crijeva, mogu se posavjetovati sa svojim liječnikom kako bi započeli preglede prije 50. godine života.

Nastavite čitati