Povežite se s nama

U fokusu

Neizlječivo bolesni više ne moraju u Marof – istu skrb će dobiti i kod svoje kuće

Objavljeno:

- dana

Palijativna skrb

Stanovnici Varaždinske županije kad ostare i onemoćaju ubuduće mogu, bude li potrebe, računati na  palijativnu skrb u vlastitom domu.

Iako je mobilni tim županijskog Doma zdravlja s radom započeo još 1.listopada,  a dva dana kasnije ekipa je po prvi put izašla na tren, projekt je novinarima predstavljen danas ujutro, 4. studenoga. 

Ukoliko njihov obiteljski liječnik ne radi, a treba im pomoć, skrbnici neizlječivo bolesnih mogu sami pozvati palijativni tim koji će se i odazvati.
042 398 585
Mob: 099 398 5045 ili 099 623 8540

Tako se od doktorice Marije Kolačko – koja je sa sestrom Marijom Borak dio mobilnog tima – moglo saznati da su tijekom prvog mjeseca imali 17 bolesnika da bi samo u prvih nekoliko dana studenog dobili šest novih pacijenata. – Svoje zadnje dane ljudi žele provesti u vlastitom domu. Nema smisla da im u 21. stoljeću to i ne omogućimo – priča doktorica Kolačko. Ona također veli da u slučaju dvije istovremeno potrebne intervencije postoji i pričuvni tim. – Nakon 43 godine u medicini sada vodim projekt kojem sam cijeli život težila, a to je pomaganje onima kojima je pomoć najpotrebnija, ljudima koji su teško bolesni, s fizičkom, psihosocijalnom i duhovnom boli – veli doktorica.

Mobilna palijativa već je dugo ideja, ali sad je već postala nužnost s obzirom da Varaždinska županija ubrzano stari. Dok je 2011. godine  u Županiji bilo 15 posto ljudi  starijih od 65 godina, lani je taj postotak narastao na 17 posto. – Za deset godina je starost, dakle, narasla za 1,5 godina. Također više od 800 ljudi godišnje oboli od karcinoma koji je drugi najčešći uzrok smrtnosti u Varaždinskoj županiji, iza krvožilnih bolesti. Tako je potreba za palijativom uvrštena na listu javnozdravstenih prioriteta u Županiji– rekao je dožupan Alen Kišić.

Ravnatelj Doma zdravlja Dražen Jagić istaknuo je kako su odmah ustanovili da je najbolja varijanta osnivanje mobilnog palijativnog tima. – Surađujemo s liječnicima obiteljske medicine, s bolnicom, s obiteljima koje će zvati i tražiti pomoć za njihovog bolesnog člana – rekao je Jagić.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Najezda stršljena u Varaždinskoj županiji: ekstremno ih je puno, a tek počinje pravi “šou”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Početkom srpnja svjedočili smo tragičnom događaju u Gornjoj Voći. Muškarac (58) pomagao je svom vršnjaku na obiteljskom gospodarstvu. Pomaknuli su rolo-balu sijena i obojicu je napao roj stršljena koji su se nalazili ispod bale.

Napadnuti su se muškarci sklonili u obiteljsku kuću, gdje je stradalom 58-godišnjaku od uboda pozlilo. Na mjesto događaja izašla je ekipa Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, koja je pokušala reanimirati stradalog, no nažalost bezuspješno.

Smrtni slučaj

Bio j je to prvi smrtni slučaj ove godine u Varaždinskoj županiji od uboda stršljena.

Srećom, u posljednje vrijeme nije bilo više tragičnih događaja nakon uboda stršljena, no s druge strane, stršljena, odnosno njihovih gnijezda, ima više nego ikad.

Tomu svjedoče mnoge intervencije vatrogasaca diljem Varaždinske županije. Pune ruke posla sa skidanjem i uništavanjem gnijezda stršljena ima DVD Gornji Kneginec.

Kneginečki vatrogasci u samo mjesec dana imali su više od 10 intervencija.

– Prošlih godina imali smo jednu do dvije intervencije koje su se odnosile na skidanje i uništavanje gnijezda stršljena. Ove godine je toga abnormalno mnogo. No nije to slučaj samo kod nas nego i u drugim općinama imaju mnogo posla po tom pitanju – ističe Vjekoslav Vugrinec, zapovjednik DVD-a Gornji Kneginec.

Njihovi vatrogasci su prošli obuku za uništavanje i skidanje stršljena.

– Prošli smo edukacije i blisko surađujemo s pčelarima. Prije intervencije odijevaju se posebna odijela s vrlo debelom plastikom, tu su gumene rukavice i pokrov na glavi s mrežom. Kad ste tako odjeveni, stršljen vas ne može ni ugristi ni ubosti – objašnjava  Vugrinec.

Oprez

Pune ruke posla ima Goran Danko, predsjednik Pčelarskog društva Varaždin, koji se već više od 15 godina bavi uništavanjem stršljena i osa, ali i premještanjem rojeva pčela.

– Već sam dugo u tome i ova godina je ekstremna. Tjedno sigurno imamo dvije do tri intervencije – ističe Danko.

No, zbog čega ove godine ima toliko stršljena?

– To je zbog toga jer se priroda mijenja. Odnosno, ranije je počelo dozrijevati voće, koje je glavna hrana stršljenima. Također, razloge tolikog broja stršljena treba tražiti i u blagoj zimi, pa su matice bez problema preživjele i onda se vraćaju na isto mjesto kao i prošle godine, pa je gnijezdo još veće – objašnjava Danko.

Posljednju intervenciju Danko je imao proteklog tjedna kod Novog Marofa.

– Starija gospođa je poprskala gnijezdo i mislila je da je usmrtila sve stršljene. Potom je vilama otrgnula dio gnijezda, no u njihovu skloništu ih je bilo još živih, pa ju je jedan ubo iza uha. Srećom, gospođa nije alergična, pa je sve prošlo bez posljedica – naglasio je Danko, koji savjetuje da se ljudi ne junače, nego da posao prepuste profesionalcima.

– S tim se nije baš za igrati. Za ljude koji su alergični i jedan ubod može biti fatalan. Bolje je platiti profesionalcu između 1000 i 2000 kuna nego da smrtno stradate. Inače, žalac matice, koja je za 40 % veća od ostalih jedinki, dug je čak do 7 milimetara, i kad simulirate ubod, iz žalca izađe kapljica otrova. To je iznimno mnogo. Također, nakon što ubode, stršljen ispusti otrov, a već nakon nekoliko sati njegovo tijelo proizvede novi otrov – jasan je predsjednik Pčelarskog društva Varaždin.

Ekstremi

Danko uglavnom skida i uništava gnijezda stršljena koja su veličine rukometne ili nogometne lopte, no znalo je biti i ekstremnih gnijezda.

Na jedno takvo naišao je 2013. godine na Briški kod Beretinca. Gnijezdo je bilo u poljskom toaletu kod klijeti. Uspio ga je sačuvati i izložiti. Bilo je veličine 140 centimetara s 50 centimetara.

– To je bio jedinstven primjerak. Skinuo sam vrata na kojima je bilo gnijezdo. Sjećam se još jedne intervencije u Beletincu, kada mi za uginule stršljene nije bila dovoljna jedna vreća od 50 kilograma – prisjetio se poznati pčelar.

No njegove intervencije nisu vezane samo uz uklanjanje stršljena. U posljednje vrijeme ima dosta intervencija uklanjanja osa zemljarica.

Kao što im i ime govori, one gnijezdo naprave pod zemljom, a njihov ubod također može imati fatalne posljedice.

– Baš neki dan na intervenciju me pozvala jedna gospođa iz Varaždina. Radila je u vrtu i pod parapetom uz vrt vidjela je neku rupu i počela štapom čeprkati po njoj. Kad se podignuo roj, bilo je „joj“! Srećom, uspjela je pobjeći u kuću bez uboda i nazvala me. Situacija je ubrzo riješena – dodao je Danko.

Inače, stršljeni jedu i pčele, odnosno odgrizu im glavu i krila te ih dopreme u gnijezdo.

– Stršljen može uhvatiti pčelu, no ako dođe u košnicu, pčele ga okruže i počinju tako mahati krilima da podignu temperaturu u košnici na 45 Celzijevih stupnjeva. Pčelama nije ništa, a stršljen ugiba – objašnjava Danko, koji, kao što smo i istaknuli, ima pune ruke posla sa skidanjem gnijezda stršljena.

Na mirnim mjestima

– Srećom, nikad mi se nije dogodila nezgoda kad sam išao na intervenciju. Idete vrlo dobro opremljeni. Prvo dobro izvidite situaciju, zatim slijedi prskanje insekticidom, potom uklanjanje i uništavanje, a na kraju se mjesto na kojem je bilo gnijezdo premaže ili vazelinom ili nekim sredstvom za drvo, da si stršljeni na istome mjestu ne bi ponovno napravili gnijezdo. Mene je ubo stršljen kad sam brao grožđe u vinogradu. Srećom, nisam alergičan na ubod – ističe Danko, koji drži da tek sad počinje pravi posao.

– Stršljeni si nikad gnijezdo neće raditi gdje ima ljudi. Uglavnom su to mirna i tiha mjesta: poljski toaleti, tavani ili klijeti. Tek sada počinje „šou“, kad se vinogradari koji su bili u vinogradima samo na prskanju vrate u klijeti – zaključio je Danko.

Nastavite čitati

U fokusu

Zbog suše kupce očekuje poskupljenje voća i povrća

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Katastrofalna suša posve sigurno će utjecati na daljnji skok cijena hrane, prije svega voća i povrća.

Zbog rasta cijena energenata i rata u Ukrajini, proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju ove godine, u usporedbi s istim razdobljem lani, bile su veće za 22 %. Cijena žitarica skočila je čak 65 %, a povrća za 30 %, javlja HRT. Kako će nezapamćena suša utjecati na cijene hrane, vidjet ćemo idućih tjedana i mjeseci.

Sunce i visoke temperature osušili su voće i povrće i prije berbe. Povrće na tvrdom i suhom tlu, a voćke na granama polako propadaju; poljoprivrednici zbrajaju troškove.

I dok strahujemo od poskupljenja voća i povrća, poljoprivrednici na požeškoj i zagrebačkoj tržnici, kažu, cijene neće podizati.

Voće je u Hrvatskoj ove godine poskupjelo za gotovo 7 %. Na obali ponegdje i znatno više.

Urod jabuke, primjerice, ove je godine smanjen za 12 % u odnosu na prošlu. Troškovi rastu. Gnojivo je poskupjelo za 70 %, kemijska zaštita za 35, a cijena radne snage viša je za 25 %.

– Kada se pogleda rast cijena ulaznih troškova koje su proizvođači imali kod proizvodnje, a naročito sada kod ovog što će biti u berbi i sama obrada, transport, logistika koja slijedi da bi mi tu jabuku dobili u trgovačkom centru odnosno na placu ili bilo gdje. Tu je rast troškova i do 60 % – rekla je savjetnica u poljoprivredno-prehrambenoj industriji Zvjezdana Blažić.

Kupci itekako osjete više cijene. Strahuju od jeseni i njihova daljnjeg rasta.

Zbog suše i visokih temperatura urod će zasigurno biti skromniji, no voćari i povrtlari tvrde – nestašice neće biti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje