Povežite se s nama

Život i društvo

Nije propustila niti jednu utakmicu brazilskog SP-a

Objavljeno:

- dana

VILMA VARGA PRIJE 80 GODINA LIJEČILA SE U ISTOJ BOLNICI U NOVOM MAROFU

Prošlo je 80 godina otkad je na oporavak poslije operacije pluća u bolnicu u Novi Marof, kao šesnaestogodišnja djevojka, prvi put došla Vilma Varga. Drugi put u bolnici je boravila posljednjih mjesec dana – ovoga puta kao 96-godišnja dama.

Prije dolaska napisala je privatno pismo načelniku Sračinca, Božidaru Novoselcu. U njemu je, između ostaloga napisala: “Sračinec je uvijek ostao u mom srcu. Moja nećakinja Božena Puklavec, stalno mi šalje Regional, tako da sam u tijeku bivanja što me veseli i raduje“, pokazala nam je pismo i pozdravila nas stiskom ruke dostojnim snažne tridesetogodišnjakinje.

Gospođa Vilma, ne samo da nam je dozvolila da objavimo njezine godine već, štoviše, ona se ponosi njima. Lucidna Srakarka koja danas živi sa kćerkom u Novigradu kraj Zadra, nakon laganog inzulta, zatražila je ponovno liječenje u Marofu. – Nisam pogriješila. Osoblje je jednako ljubazno kao nekada i dobra je kuhinja. Samo što sam onda bila mlada, a bilo nas je puno mladih iz cijele Jugoslavije. Šetali smo parkom, ležali na klupicama, pili vodu sa izvora kojim se opskrbljivao i bunar grofice Lujze Erdödy. Zvono s vrha dvorca podsjetilo nas je kako je vrijeme obroka. U bolnici je bilo i kino, ali ne znam koji film sam gledala jer je bio zgodan dečko malo dalje od mene – smije se.

Fijaker i đurđice

Nakon odlaska iz Marofa, gospođa Vilma nije si puno komplicirala život. Udala se za varaždinskog arhitekta i živjela s njim do prije 32 godine, kada je ostala udovicom. Više se nije udavala. – Upoznali smo se u prvom razredu građanske škole. Redovni, prvi razred išla sam kod časnih, onda je mama rekla da previše molim i poslala me u građansku školu. U trećem razredu, u prvom je redu sjedio jedan mali, puno manji od mene, koji me je istoga dana zavolio. Rudolf. I godine su proletjele, priča Vilma Varga. – Na vjenčanje, 1942. godine u Mariju Bistricu sam išla s fijakerom i bijelim konjima. Imala sam buket od đurđica, a jedini gosti su bili kumovi, govori gospođa Varga, koja se nakon smrti supruga nikada nije poželjela udati.
– Nikoga nisam i ne volim kao njega. Bio je izvanredan gospodin prema meni – priča Vilma. U njihovom zagrebačkom salonu, kamo su se u međuvremenu preselili, česti gosti su bili Lovro Matačić, koji je s Rudolfom robijao u Staroj Gradiški, a Vilma ih obojicu hranila, slikar Ivan Rabuzin, Arsen i Gabi, Tereza, Šerfezi…

 

Mama me ispisala iz katoličke škole jer, kako je rekla, previše molim

Gospođa Vilma uvijek je, kao djevojka, udana žena i sada udovica, držala do sebe. – Žena treba držati do sebe. U Varaždinu sam stalno išla kraj jedne ljekarne u kojoj sam kupovala kreme koje je ljekarnik sam spravljao. Voljela sam se i lijepo odijevati. Najvažniji su vam modni detalji – neki šeširić ili marama oko vrata i držati se kao da je svijet vaš, priča i sjeća se kako joj je pritom pomogla i  šnajderica Žuži Jelinek. – Inače mi je šivala izvanredna žena, moja kuma, gospođa Augusta Crkvenac. Kod Žuži me odvela supruga jednog arhitekta. Kad ste došli kod nje s materijalom za haljinu prvo ga je izvagala. Kad je haljina bila gotova, opet je izvagala da vidite kako nije zadržala niti komadić materijala. Žuži je prava dama – sjeća se gospođa Vilma. I nastavlja. – Naravno da žena mora držati do sebe, no puno je važnije brinuti se o onome što je „unutra“. Žena mora imati svoje veliko JA. Ne dozvoliti da ju netko maltretira ili radi budalu iz nje.

Povratak

Nedavno je vrlo vitalna gospođa Vilma Varga doživjela lagani inzult. Inzistirala je da ju iz Novigrada kraj Zadra, gdje danas živi sa kćerkom, ponovno liječe u Novom Marofu. Kad je rekla da se ništa nije promijenilo, u trenutku dok smo stišavali ton na plazmi na zidu dvokrevetne sobe, primijetili smo da onda sigurno nije bilo televizora. – A čemu uopće služi, osim da pogledate sport i vijesti?
Politiku ne voli, ali ima svoje favorite – Ivu Josipovića i  Jadranku Kosor.

 

– U razgovoru sa Slovencima, s Borutom, napravila je spasonosan dogovor za Hrvatsku. Izgledala je krasno u crvenoj haljini, a on s crvenom kravatom – prisjeća nas Vilma Varga pregovora Kosor-Pahor. Usput nas upoznaje sa svojom doktoricom, pročelnicom Službe za produženo liječenje i palijativnu skrb, dr. Gordanom Marković Štirjan, koja ju je došla pogledati dok je socijalna radnica bolnice Miljenka Šimec cijelo vrijeme bila s nama. Očigledno joj je baka Vilma posebno prirasla srcu.
– Kao socijalna radnica s 28 godina staža često se susrećem s interesantnim životnim pričama. No uvijek me iznova fascinira vitalnost, mudrost i bistrina uma starijih ljudi – priča nam Šimec kojoj danas već fali Vilma Varga. Dan nakon našeg posjeta bila je spremna za odlazak kući. Taman da u miru gleda kvalifikacije Hrvatske za Europsko prvenstvo.

Naljutio ju brazilski izbornik L. F. Scolari

Poznato je kako se stariji ljudi obično jako dobro sjećaju fragmenata iz mladih dana, ali kad ih pitate za jučerašnji dan, teško im je prisjetiti se što su radili.
Gospođa Varga dokaz je da svako pravilo ima izuzetaka, pravi je dokaz gospođa Varga. Od sporta joj ništa ne promiče. Probali smo s par blic-pitanja.
Tko je izbornik nogometne reprezentacije?
– Kovač, Niko. Bio je i Slaven i Igor, ali ipak Ćiro je bio specijalno sposoban. Čak toliko da je u Francuskoj osvojio treće mjesto, brončanu medalju.
Tko je Schumaher? – Vozio je Formulu 1, ali teško je stradao. Nadam se da mu je sad bolje i da će se oporaviti.
Voli li tenis? Voljela sam Ivaniševića koji je dugo „vrtel“ karijeru, ali sada je Čilić jak.

Odustajemo. Ali gospođa Vilma ne.
– Kad su naši izgubili od Brazila, onda je onaj njihov debeli trener tak pljeskal, ali kad je njima Njemačka hitila sedam komada pljeskala sam jače od njega – rekla nam je Vilma Varga kojoj je nogomet očigledno jedna od najvažnijih sporednih stvari na svijetu.

Izvor:
Foto: Siniša Sović

Život i društvo

Dojavna jedinica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije godišnje primi oko 30.000 poziva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U organizaciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije na središnjem varaždinskom trgu javnozdravstvenom akcijom „Dan kada učimo spašavati živote“ 30. travnja obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe.

Tom prilikom građane se željelo upozoriti na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja, educirati ih o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD), te ih upoznati s organizacijom i djelokrugom rada hitne medicinske službe.

Djelatnicima hitne na njihovom danu čestitali su župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

– Drago mi je da su danas, kada obilježavaju svoj dan, djelatnici hitne medicinske službe odlučili građanima objasniti rad automatskog vanjskog defibrilatora. Naime, svakog sata jedna osoba u Hrvatskoj umre od iznenadnog srčanog zastoja. Stoga je važno da se naši građani upoznaju s tim javnozdravstvenim problemom, da se educiraju kako ga prepoznati, kako pomoći i koga zvati – rekao je župan Stričak čestitavši djelatnicima hitne medicinske službe njihov dan.

– Koliki je opseg posla za djelatnike našeg Nastavnog zavoda za hitnu medicinu dovoljno govori činjenica da godišnje njihova medicinsko-prijavno-dojavna jedinica primi čak oko 30.000 poziva. Biti u jednoj takvoj službi nije lako. Oni rade jedan od najstresnijih poslova, svakodnevno se suočavajući s kriznim situacijama naših građana, ali sve to odrađuju s puno empatije, požrtvovnosti i stručnosti. I hvala im na tome – poručio je župan Stričak.

Liječnica u Ispostavi Zavoda u Ivancu Margareta Lacković, dr. med. naglasila je kako uporaba automatskog vanjskog defibrilatora dodatno povećava šanse za preživljavanje unesrećene osobe, i smanjuje potencijalna oštećenja.

– Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja kod iznenadnog srčanog zastoja manja je od deset posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto. Postoji mreža AVD uređaja u Republici Hrvatskoj, no velik dio građana još nije upoznat gdje se ti uređaji nalaze, kako se koriste, i koliko su važni u spašavanju života. Stoga su od iznimne važnosti ovakve akcije gdje educiramo građane kako prepoznati hitno stanje kada je osoba bez svijesti i ne diše, te kako pozivom Hitnoj, prateći upute naših dispečera koji ih mogu uputiti i gdje se nalazi najbliži AVD, mogu pristupiti reanimaciji osobe i nekome spasiti život – poručila je liječnica Lacković.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Mladen Smoljanec podsjetio je kako svake godine Zavod uoči Nacionalnih dana hitne medicinske službe organizira zajedničku vježbu svih žurnih službi čime provjeravaju svoju spremnost i koordiniranost. Ujedno tijekom godine organiziraju ili sudjeluju u brojnim akcijama kojima žele educirati građane o njihovoj ulozi prilikom pružanja prve pomoći, kao i o radu Hitne. Istaknuo je također kako je Zavod dobro opremljen, te ima dovoljan broj stručnih djelatnika.

Partner javnozdravstvenoj akciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinsku službu Varaždinske županije bio je Odjel za sestrinstvo Sveučilište Sjever.

– Sveučilište Sjever kao vodeća visokoobrazovna institucija u ovom dijelu regije, a posebice u Varaždinskoj županiji sudjeluje u edukaciji zdravstvenih djelatnika, prije svega medicinskih sestara i tehničara, ali i fizioterapeuta. Od prošle godine započeli smo s provedbom specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva iz hitne medicine, jedinstvenim projektom na razini cijele države. Interes polaznika za ovu specijalizaciju je velik, što daje sigurnost i snagu Varaždinskoj županiji, ali i ovom dijelu regije da ćemo imati dobro opremljene kadrove u skladu s najnovijim smjernicama, protokolima i najboljom praksom u području hitne skrbi – rekla je pročelnica Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg.

Nastavite čitati

Život i društvo

Međimurska županija proslavila svoj dan, Zoran Milanović poručio: Ponos ste svoje zemlje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svečanom sjednicom u utorak je obilježen Dan Međimurske županije, a prisustvovao je i predsjednik Zoran Milanović.

Predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina  pozdravio je uzvanike, naglasivši da su stigli u otvorenu, tolerantnu sredinu koja se svojim gostima iskreno raduje.

– Drago mi je što vas mogu pozdraviti u Međimurskoj županiji, mjestu na kojem se njeguje solidarnost i cijeni rad, a kada je o našoj Skupštini riječ – ona je mjesto gdje se njeguje kultura političke scene. To je vrlina ovdašnjih ljudi, marljivih i predanih radu te zacrtanim ciljevima – rekao je Dragutin Glavina te zahvalio vijećnicima i vijećnicama na posvećenosti razvoju svoga kraja koju su dokazali brojnim – redom jednoglasnim odlukama – kada smo otvarali put izvršnoj vlasti prema novim, velikim ulaganjima. 

– Sjetimo li se povijesnog suđenja Zrinskom i Frankopanu zbog toga što su drugačije mislili, te rečenice Nikole Šubića Zrinskog, izgovorenoj pred juriš u smrt pod Sigetom: ‘Kralj je daleko, a Bog visoko’, vidimo da i danas svjedočimo putu koji je strm i težak. No, težinu našega puta pretvorili smo u izazov i šansu, koju smo iskoristili zahvaljujući upornosti i odlučnosti“, istaknuo je župan Posavec te dodao: „Danas je Međimurje po svim razvojnim parametrima pri vrhu ili na čelu Hrvatske, impresivan je i niz naših novih postignuća i projekata i zbog toga smo ponosni. Naša strast i izvor energije je Međimurje, a naš identitet utemeljen je na istinskim kulturnim vrijednostima – rekao je župan Matija Posavec, poželjevši sretan Dan Županije i Praznik rada svim građankama i građanima Međimurja.

Posebno je pozdravio one koji su Međimurke i Međimurce učinili ponosnima.

– S nama je svjetski šampion u judu Nenad Vrbanec, te Renata Bermanec i Spomenka Tomašić u čijim je rukama nagrada Ponos Hrvatske za predan rad u palijativi. To su također ljudi simboliziraju snagu i vrijednosti Međimurja – rekao je župan.

Da je svečanost imala osobitu energiju, potvrdio je i najviši gost, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

– Ponosni smo na Međimurje! Na čast ste svojoj zemlji i vaša je energija osobita – uporna, a nenasilna. Vrlina Međimurja je da ono što je prava vrlina ne mora biti vidljivo na prvi pogled, ne nameće se, ne gura se u prvi plan. Nije nasilno, ali je uporno, kao tiha voda koja brege dere, kao Mura i Drava – rekao je predsjednik Zoran Milanović, te poručio stanovnicima i vodstvu Međimurske županije da koriste europske fondove jer će uskoro postati prerazvijeni, pa će se morati dovijati kako da dođu do njih.

-Spominjali ste hrvatske povijesne velikane koji su se suprotstavljali u doba kada su drugi naprosto pali pod naletom snažnijeg, a kada iz današnje perspektive pogledamo djela Petra Zrinskog, Frankopana ili Nikole Zrinskog, vidimo da predstavljaju okosnicu hrvatskog državnog prava – istaknuo je predsjednik, uz poruku vodstvu Međimurske županije i njezinim građanima neka im najveći autoritet budu vlastite vrijednosti.

Potom su na pozornicu ponosa u Metalskoj jezgri kročili ljudi koji svojim radom i rezultatima predstavljaju Međimurje na najbolji mogući način.

Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec dodijelili su Povelje Međimurske županije: građevinskom inženjeru Andriji Tekeliju Murskog Središća za izniman doprinos razvoju gospodarstva Međimurja, Dini Vlaheku iz Čukovca za postignuća koja pridonose ugledu hrvatske znanstvene zajednice, Jeleni Tuksar iz Peklenice, neumornoj promotorici tehničkoga znanja i tehničke kulture, Ogranku Mihovljan Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata za predanu brigu o braniteljima i njihovim obiteljima, te Ivanu Sokaču, za pisano stvaralaštvo u kojem predstavlja Međimurje u inozemstvu.

Najviše javno priznanje Međimurske županije – Nagradu Zrinski za 2023. godinu laureatima su predali župan Posavec i predsjednik županijske Skupštine Glavina. Nagradu Zrinski primio je dr. sc. Krunoslav Mikulan, koji je znanstvenoj zajednici ostavio vrijedna dijela, kao i književne naslove o Međimurju, Željko Medved, za promicanje tehničke kulture i prenošenje znanja i vještina novim naraštajima,  Marija Trstenjak za predano njegovanje glazbenog nasljeđa Međimurja, Košarkaški klub Rudar Mursko Središće također je dobitnik Nagrade Zrinski za 2023., za više od 50 godina predanog djelovanja i rada s mladima, kao i Socijalna zadruga Humana Nova za doprinos gospodarstvu te za iznimnu posvećenost radnoj integraciji osoba s invalidnošću i drugih društveno isključenih skupina.

U ime svih nagrađenih zahvalio je Ivan Božić, direktor Humane Nove, ali i predsjednik – također nagrađenog -Košarkaškog kluba Rudar.

– Svi kojima su na ovaj Dan Međimurske županije primili vrijedna javna priznanja trude se svijet oko sebe učiniti boljim. Hvala vam što to prepoznajete i što ste nam dali podršku koja će nas još više motivirati. Hvala vam za vjetar u jedrima! – rekao je Ivan Božić.

O ugledu Međimurske županije svjedoči broj uzvanika koji su do zadnjeg mjesta ispunili veliku aulu Metalske jezgre, među kojima su, uz Predsjednika RH, bili i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, izaslanik Vlade RH i Hrvatskoga Sabora Ljubomir Kolarek, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, vijećnice i vijećnici županijske Skupštine s potpredsjednikom Ivicom Baksom, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, načelnik Općine Fužine David Bregovac, bivši župani Međimurske županije Marijan Ramušćak, Josip Posavec i Ivica Perhoč, počasni konzul u Mađarskoj Atila Kos, počasni građanin Međimurske županije dr. sc. Antun Mikec, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu Filip Đurđević, saborski zastupnici iz Međimurja, ravnatelji obrazovnih, zdravstvenih i drugih županijskih ustanova, agencija i tvrtki, izaslanici Policijske uprave međimurske te javnih poduzeća, načelnice i načelnici međimurskih općina i brojni drugi uzvanici.

U programu, koji je vodila Aleksandra Ličanin, nastupile su članice Ženske vokalne skupine sv. Marko iz Selnice, mlade članice Seljačke sloge Nedelišće, violinistica Martina Sabljak,  Marijan Belčić koji je govorio Klemenčićeve stihove Fala ti Božek za Međimurje, Zrinska garda Čakovec, te Marija Jambrošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje