Povežite se s nama

U fokusu

Ništa od dogradnje VI. osnovne škole ujesen, nastava će se opet odvijati u dvije smjene?

Objavljeno:

- dana

Unatoč obećanjima

Od najavljene dogradnje VI. osnovne škole u Varaždinu ove jeseni neće biti ništa, što znači da će se, po svemu sudeći, nastava u novoj školskoj godini morati organizirati u dvije smjene. Iz Grada Varaždina su to u petak neizravno potvrdili. Na pitanje je li za planirane radove, vrijedne 8,9 milijuna kuna, ishođena građevinska dozvola, nisu odgovorili, što govori da taj uvjet za početak radova izgleda nije ispunjen.

A to je samo jedan problem. Početkom svibnja na izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća u rebalans proračuna je uvrštena stavka za dogradnju VI. OŠ, ali se o rebalansu tri puta glasalo. Vijećnici Bunić i nezavisni Zlatan Avar su zbog toga zatražili nadzor Ministarstva uprave, koje još nije izvijestilo što su utvrdili.

– Do očitovanja Ministarstva uprave svaki je scenarij moguć, pa tako i poništenje odluke – naveli su iz Grada.

Treba li u dogradnju VI. OŠ uložiti 37 milijuna kuna ili je pametnije izgraditi novu školu?

Drugi problem je suglasnost Vlade. Naime, dio od potrebnih 8,9 milijuna kuna namaknuo bi se iz viška kreditnih sredstava iz 2013., a za prenamjenu je potrebna suglasnost Vlade. – S obzirom na činjenicu da je raspuštena Vlada, postavlja se i pitanje suglasnosti. Međutim, sve to ne priječi Grad Varaždin da poduzima radnje vezane za pripremu projekta. Pripreme se odvijaju dalje, a čim budu zadovoljeni svi potrebni uvjeti, ići će se s raspisivanjem postupka javne nabave – uvjeravaju iz Grada, iako je vjerojatno i njima jasno da su pripremom projekta „debelo“ zakasnili.

Međutim, treba li VI. osnovnu školu u Varaždinu doista dograditi ili bi se problem s manjkom učionica mogao riješiti i na drugi način? Za dogradnju i rekonstrukciju VI. OŠ varaždinska gradska vlast planira izdvojiti 37 milijuna kuna tijekom četiri etape, što je veliki broj gradskih vijećnika još lani ocijenio previsokim troškom. Treba li toliko ulagati u dogradnju škole koja bi uskoro mogla biti izvan propisanih pedagoških standarda – zapitao se vijećnik HSLS-a Željko Bunić.

– U situaciji kada broj prvoškolaca koji teritorijalno pripadaju Gradu Varaždinu iz godine u godinu pada, došli smo do apsurdne situacije da kapacitet osnovnih škola nije dovoljan. Nameće se pitanje je li u Varaždinu najmanje jedna škola viška – naveo je.

Izvan standarda?

Iz Grada su izvijestili da je ove godine u sedam OŠ „ukupno predano 509 zahtjeva“ za upis djece u prvi razred, pri čemu VI. OŠ ima 116 prvašića. Zbog toga će u novoj školskoj godini tamo biti čak pet prvih razreda. Prema Državnom pedagoškom standardu, naveo je Bunić, optimalna škola, koja radi u jednoj smjeni, ima 16 do 20 razrednih odjela.

“U situaciji kada broj prvoškolaca u Varaždinu iz godine u godinu pada, došli smo do apsurdne situacije da kapacitet osnovnih škola nije dovoljan.”, Željko Bunić, vijećnik HSLS-a

– Vijećnicima je prezentirano da se u dogradnju VI. OŠ ide zbog potrebe da se upiše i peti odjel prvog razreda. To znači da bi ta škola u budućnosti trebala imati 40 razrednih odjela s gotovo 1.000 učenika. Prema Državnom pedagoškom standardu, škola može imati najviše 32 razredna odjela, dakle po četiri razreda u jednoj generaciji. Po tome ispada da bi VI. OŠ bila škola mastodont, izvan važećih pedagoških standarda, dakle izvan zakona! – napomenuo je.

Ako će broj učenika koji teritorijalno spadaju u tu školu i dalje rasti, postavlja se pitanje nije li onda bolje krenuti u izgradnju nove škole.

– S obzirom na to da je projekt dogradnje i rekonstrukcije investicija od 37 milijuna kuna, zanima me postoji li investicijska studija, odnosno studija opravdanosti izgradnje škole. Ako postoji, molim da mi se dostavi, a ako je nema, onda molim da mi se odgovori koje su pravne i fiskalne osnove za ovaj projekt. Je li o navedenom obaviješteno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i je li ono dalo zeleno svjetlo za ovakvu viziju VI. osnovne škole? – upitao je vijećnik Željko Bunić na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća. Odgovori se očekuju.
Međutim, jasno je da bi o ovim pitanjima trebalo provesti ozbiljnu raspravu i na temelju argumenata donijeti odluku koja će biti optimalna i dugoročno riješiti probleme.

Izvor:
Foto: Ilustracija/Arhiva RT

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje