Povežite se s nama

U fokusu

Ništa od dogradnje VI. osnovne škole ujesen, nastava će se opet odvijati u dvije smjene?

Objavljeno:

- dana

Unatoč obećanjima

Od najavljene dogradnje VI. osnovne škole u Varaždinu ove jeseni neće biti ništa, što znači da će se, po svemu sudeći, nastava u novoj školskoj godini morati organizirati u dvije smjene. Iz Grada Varaždina su to u petak neizravno potvrdili. Na pitanje je li za planirane radove, vrijedne 8,9 milijuna kuna, ishođena građevinska dozvola, nisu odgovorili, što govori da taj uvjet za početak radova izgleda nije ispunjen.

A to je samo jedan problem. Početkom svibnja na izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća u rebalans proračuna je uvrštena stavka za dogradnju VI. OŠ, ali se o rebalansu tri puta glasalo. Vijećnici Bunić i nezavisni Zlatan Avar su zbog toga zatražili nadzor Ministarstva uprave, koje još nije izvijestilo što su utvrdili.

– Do očitovanja Ministarstva uprave svaki je scenarij moguć, pa tako i poništenje odluke – naveli su iz Grada.

Treba li u dogradnju VI. OŠ uložiti 37 milijuna kuna ili je pametnije izgraditi novu školu?

Drugi problem je suglasnost Vlade. Naime, dio od potrebnih 8,9 milijuna kuna namaknuo bi se iz viška kreditnih sredstava iz 2013., a za prenamjenu je potrebna suglasnost Vlade. – S obzirom na činjenicu da je raspuštena Vlada, postavlja se i pitanje suglasnosti. Međutim, sve to ne priječi Grad Varaždin da poduzima radnje vezane za pripremu projekta. Pripreme se odvijaju dalje, a čim budu zadovoljeni svi potrebni uvjeti, ići će se s raspisivanjem postupka javne nabave – uvjeravaju iz Grada, iako je vjerojatno i njima jasno da su pripremom projekta „debelo“ zakasnili.

Međutim, treba li VI. osnovnu školu u Varaždinu doista dograditi ili bi se problem s manjkom učionica mogao riješiti i na drugi način? Za dogradnju i rekonstrukciju VI. OŠ varaždinska gradska vlast planira izdvojiti 37 milijuna kuna tijekom četiri etape, što je veliki broj gradskih vijećnika još lani ocijenio previsokim troškom. Treba li toliko ulagati u dogradnju škole koja bi uskoro mogla biti izvan propisanih pedagoških standarda – zapitao se vijećnik HSLS-a Željko Bunić.

– U situaciji kada broj prvoškolaca koji teritorijalno pripadaju Gradu Varaždinu iz godine u godinu pada, došli smo do apsurdne situacije da kapacitet osnovnih škola nije dovoljan. Nameće se pitanje je li u Varaždinu najmanje jedna škola viška – naveo je.

Izvan standarda?

Iz Grada su izvijestili da je ove godine u sedam OŠ „ukupno predano 509 zahtjeva“ za upis djece u prvi razred, pri čemu VI. OŠ ima 116 prvašića. Zbog toga će u novoj školskoj godini tamo biti čak pet prvih razreda. Prema Državnom pedagoškom standardu, naveo je Bunić, optimalna škola, koja radi u jednoj smjeni, ima 16 do 20 razrednih odjela.

“U situaciji kada broj prvoškolaca u Varaždinu iz godine u godinu pada, došli smo do apsurdne situacije da kapacitet osnovnih škola nije dovoljan.”, Željko Bunić, vijećnik HSLS-a

– Vijećnicima je prezentirano da se u dogradnju VI. OŠ ide zbog potrebe da se upiše i peti odjel prvog razreda. To znači da bi ta škola u budućnosti trebala imati 40 razrednih odjela s gotovo 1.000 učenika. Prema Državnom pedagoškom standardu, škola može imati najviše 32 razredna odjela, dakle po četiri razreda u jednoj generaciji. Po tome ispada da bi VI. OŠ bila škola mastodont, izvan važećih pedagoških standarda, dakle izvan zakona! – napomenuo je.

Ako će broj učenika koji teritorijalno spadaju u tu školu i dalje rasti, postavlja se pitanje nije li onda bolje krenuti u izgradnju nove škole.

– S obzirom na to da je projekt dogradnje i rekonstrukcije investicija od 37 milijuna kuna, zanima me postoji li investicijska studija, odnosno studija opravdanosti izgradnje škole. Ako postoji, molim da mi se dostavi, a ako je nema, onda molim da mi se odgovori koje su pravne i fiskalne osnove za ovaj projekt. Je li o navedenom obaviješteno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i je li ono dalo zeleno svjetlo za ovakvu viziju VI. osnovne škole? – upitao je vijećnik Željko Bunić na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća. Odgovori se očekuju.
Međutim, jasno je da bi o ovim pitanjima trebalo provesti ozbiljnu raspravu i na temelju argumenata donijeti odluku koja će biti optimalna i dugoročno riješiti probleme.

Izvor:
Foto: Ilustracija/Arhiva RT

U fokusu

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.

Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.

-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.

Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona.  Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.

Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.

Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.

Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji  te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-

-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.

Vijećnica Andreja Marić  pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.

-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.

Međimurska popevka dobila svoj dan

Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.

-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.

Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski

Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.

Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.

Nastavite čitati

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje