Nakon dvije i pol godine kako je potpisan Ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji i opremanju dvorca Opeka za potrebe Regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi infrastrukturni radovi na dvorcu Opeka izvedeni su u 70-postotnom obimu.
Uvjerili su se u to u utorak, 16. siječnja, prilikom obilaska gradilišta dvorca župan Varaždinske županije Anđelko Stričak sa suradnicima, načelnik Općine Vinica dr. sc. Branimir Štimec i ravnatelj Srednje škole „Arboretum Opeka“ Marčan Dragan Brkić.
Kao što je u uvodu istaknuo župan Stričak Varaždinska županija planira provesti sedam projekata kojima osim što se štiti kulturno dobro, imat će i obrazovnu namjenu te će služiti i kao odlična turistička promocija Varaždinske županije.
– Osim obnove dvorca Opeka, projektira se obnova dvorca Šaulovec, dogradnja i obnova Glazbene škole u Varaždinu, projektira se, odnosno, pred ishođenjem smo lokacijske dozvole za Gomilu, te građevinske dozvole za Gaveznicu. U narednih desetak dana očekuje nas potpisivanje ugovora za projektiranje obnove jahaone u Optujskoj ulici, a namjera nam je kupiti i stari dvorac Bela – objasnio je župan te se nadovezao na radove na dvorcu Opeka.
– Kroz ovakve organizirane obilaske, a ovo je već peti, imamo prilike vidjeti kako napreduju radovi. Kada govorimo o projektu uspostave Regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi, on se sastoji od dva dijela. Prvi dio odnosi se na građevinske radove, odnosno na infrastrukturu, koja iznosi 8.641.102 eura, a drugi dio se odnosio na programske aktivnosti i bio je težak 6.551.692,20 eura. Dosad smo, do 31. prosinca 2023. godine, iz namijenjenih sredstava EU iskoristili 91,7 %, a rok za izvođenje radova je 30. travnja 2024. godine. Zasad je izvedeno 100 % infrastrukture od županijske ceste do objekta dvorca (električna energija, voda, DTK kabel, hidrantska i kanalizacijska mreža te rasvjeta), odrađeno je 95 % radova statičke sanacije objekta (zidarski, betonski, krovopokrivački i tesarski radovi), 80 % unutarnje žbuke, 70 % restauratorskih radova te 60 % vanjske stolarije – nabrojao je župan Stričak.
– Pred nama je još izvođenje radova na uređenju dvorišta, dovršetak montaže trijema, statička sanacija kule, izvedba kasetiranih stropova u kuli i prostorije u sjevernom krilu koja bi trebala biti dnevni boravak, postava keramike, nastavak ugradnje drvene stolarije, izvedba kameno-klesarskih radova, fasade, ugradnja protupožarne bravarije, te izvedba limarskih radova. Sve to dovodi nas do toga da ćemo novu školsku godinu sigurno započeti s učenicima na ovoj lokaciji – zaključio je župan Stričak.
Pročelnik za prosvjetu, kulturu i sport dr. sc. Miroslav Huđek objasnio je važnost tzv. soft programa koji je završen krajem prošle godine, a odnosio se na provođenje programskih aktivnosti vezanih uz stvaranje uvjeta za pružanje teorijskih i praktičnih vještina učenicima i odraslim polaznicima u strukovnom obrazovanju.
– U njemu su, osim Srednje škole Arboretum Opeka, sudjelovali i partneri – SŠ Bedekovčina i SŠ Ludbreg, odnsono ukupno je oko 300 učenika i profesora sudjelovalo u svim aktivnostima u soft programu. Njime su naši učenici i profesori stekli nove sposobnosti za sve ono što ih čeka najesen, odnosno oni su spremni za nove programe kako onih redovitih tako i programa vezanih uz cjeloživotno obrazovanje koji su važni da i naša Srednja škola Arboretum Opeka može dati dopinos u cjelokupnom razvoju našeg društva – rekao je pročelnik Huđek.
Ravnatelj škole Dragan Brkić istaknuo je kolika je važnost projekta uspostave Regionalnog centra kompetenosti u poljoprivredi za samu školu, ali i županiju.
– Škola je u ovih nekoliko godina postala prepoznatljiva i oni koji nikad nisu čuli za Arboretum i školu, danas već o tome naveliko razgovaraju. 2020. godine škola je imala 105 učenika i bila je praktički na izdisaju, a danas imamo 176 učenika. Kada pogledamo nekakve parametre koje Regionalnim centrom htjeli postići u pet godina, mi smo to ostvarili za dvije godine. No, tu ne stajemo. Ovaj dvorac koji ima otprilike 3500 četvornih metara prostornog kapaciteta za školu, zajedno s opremom, laboratorijima, učeničkim domom, osigurat će našoj školi još bolju perspektivu – istaknuo je Brkić.
Načelnik Općine Vinica dr. sc. Branimir Štimec podsjetio je kako je dvorac izgrađen 1674. godine te će nakon 350 godina, biti ponovno u starome sjaju kako je bio nekad.
– Općina Vinica je povijesno mjesto, možemo reći da su kroz ovaj dvorac prošli kraljevi, kneževi, sva svjetska elita, prijestolonasljednik Ferdinand je dolazio u ovaj dvorac i ovo lovište. Ono što je značajno za Vinicu je da ona postaje opet mjesto susreta, mjesto visoke politike, jer ako povežemo kroz povijest i Austro-Ugarsku monarhiju, možemo spojiti Vinicu Arboretum opeka – Versailles pokraj Pariza – Schönbrunn u Austriji. To je trokut koji se ponovno vraća i možemo reći da su Općina Vinica, Varaždinska županija i Hrvatska preko ovog dvorca jednostavno pogled u svijet – rekao je načelnik Štimec zahvalivši se svima koji su ulagali velike napore, svima koji su započeli ovaj projekt, koji su ga nastavili i koji će ga završiti.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
izbjegavati boravak u vrtovima i voćnjacima blizu cvijeća ili prezrelog voća
ne uznemiravati gore navedene opnokrilce, ne mahati rukama jer zbog toga mogu postati agresivniji
ne tresti stare grane s drveća jer ose i stršljeni često ondje imaju gnijezda
ako kukac sleti na ruku pažljivo je skinite povlačenjem papirnate maramice po ruci
ne hodati bosonog po travi – pčele rado borave u djetelini
izbjegavati nošenje preširoke odjeće u koju bi se kukci mogu zavući i postati agresivni; nositi odjeću koja pokriva što veći dio tijela
ne oblačiti odjeću jarkih boja; nositi svijetlu, glatku odjeću
ne nanositi na kožu intenzivne mirise; izbjegavati parfumirane sapune, šampone i dezodoranse
voćne sokove i slatke namirnice držati pokrivene (ose vole slatko, kiselo, ali i miris roštilja)
ako pijete iz otvorenih čaša u prirodi – pogledajte da se u njima slučajno ne nalazi opasni kukac
posudu sa smećem držati zatvorenu; održavati radna područja čistima; društvene ose uspijevaju na mjestima gdje ljudi odbacuju hranu
na vrata i prozore postaviti zaštitne mreže
prirodna alternativa sintetskim insekticidima/repelentima jesu eterična ulja lavande, eukaliptusa, bosiljka, metvice, limuna i citronele jer izrazito odbijaju kukce
ako dođe do napada nekoliko insekata, treba pobjeći od njih. (Pčele ispuštaju kemikaliju kada ubodu, što može privući druge pčele.); skloniti se u zatvoreni prostor
ako pčela uđe u vozilo, preporučljivo je polako zaustaviti automobil i otvoriti sve prozore da kukac izađe
osobe koje znaju da su alergične na ubode kukaca trebale bi sa sobom nositi lijekove.
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
ostati s osobom kako bi bili sigurni da nema alergijske reakcije
oprati mjesto uboda sapunom i vodom
ukloniti žalac gazom
nikada ne stiskati žalac ili koristiti pincetu
na mjesto uboda staviti hladan oblog (led) kako bi se oteklina smanjila
ne češati ubod jer to može povećati oteklinu, svrbež i rizik od infekcije.
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
uklanjaju ostatke hrane iz okoliša i izbjegavaju konzumaciju hrane u vanjskom okolišu kako ne bi privlačili stršljene, ose, druge insekte i glodavce. Stršljene i ose posebno privlače slatke tekućine, ali i drugi prehrambeni proizvodi, a posebno je opasan ubod u ustima ili kada se insekt proguta prilikom jela.
angažiraju ovlaštene izvođače DDD mjera radi uklanjanja gnijezda stršljena pogotovo kada su vjerojatno locirana na području naseljenog mjesta. Za navedeno mogu zatražiti pomoć nadležnog komunalnog redarstva jedinice lokalne samouprave koji mogu predložiti ili angažirati ovlaštenog izvođača DDD mjera. Ne preporučuje se da uklanjanje gnijezda ili trovanje dezinficijensima provode needucirane i neovlaštene osobe zbog rizika od uboda te osobe i drugih u neposrednom okruženju, kao i rizika primjene dezinsekcijskih otrova.
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Foto: Ilustracija/Pixabay
