Manje od minimalca za bolovanje djeteta! Iznos se nije mijenjao skoro dva desetljeća
Ivica Baksa, saborski zastupnik Nezavisne platforme Sjevera, ocijenio je u srijedu kako je maksimalna naknada od 565 eura koju roditelj...
U Gradskoj vijećnici je održana je sjednica Odbora za mlade Gradskog vijeća Grada Varaždina koju je vodio predsjednik Lovro Lukavečki.
Teme sjednice bile su priprema modela izrade Programa za mlade Grada Varaždina i prijedlog Programa rada Savjeta mladih Grada Varaždina. Program za mlade Grada Varaždina strateški je dokument koji sadrži ciljeve i mjere kojima se nastoji odgovoriti na probleme i potrebe mladih u gradu. Aktualni Program istekao je 2020. godine te je nova gradska uprava započela proces izrade novog Programa. Odbor za mlade donio je odluku o modelu izrade koji će obuhvaćati sedam koraka – od evaluacije dosadašnjeg Programa, provođenja istraživanja te konzultacije mladih i relevantnih stručnjaka pa sve do donošenja novog dokumenta. Za navedene korake Odbor je predložio osiguravanje 80 000 kuna u proračunu za iduću godinu.
Isto tako, članovima Odbora za mlade predsjednik je Savjeta mladih Grada Varaždina Leo Amidžić prezentirao prijedlog Programa rada Savjeta mladih. U budućem razdoblju Savjet mladih svoj rad usmjerit će na povećanje vidljivosti na društvenim mrežama, organizaciju Kongresa Koordinacije savjet mladih Republike Hrvatske u Varaždinu i suradnju sa studentskim zborovima i vijećima učenika.
Odbor za mlade novoosnovani je odbor u Gradskom vijeću, a čine ga članovi: Lovro Lukavečki (predsjednik), Dubravka Novak (potpredsjednica), Sandra Malenica, Nino Preložnjak i Dorotea Strelec, a na sastanak se redovito pozivaju predstavnici Savjeta mladih Grada Varaždina i Dječjeg gradskog vijeća.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.