Povežite se s nama

U fokusu

Opruga iz Varaždinskih Toplica podnijela prijedlog za predstečaj

Objavljeno:

- dana

SPAS ILI PROPAST

Tvrtka “Opruga” iz Varaždinskih Toplica je krajem siječnja Fini podnijela prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe. I dok su prije 20-ak godina zapošljavali oko 260 radnika, sada ih imaju 60, a ukupne obveze tvrtke iznose 48,8 milijuna kuna.

– Osnovni problem koji je doveo do podnošenja zahtjeva za pokretanje predstečajne nagodbe trenutna je nelikvidnost tvrtke, do koje je došlo zbog smanjenja proizvodnje, te nekoliko zahtjeva za naplatu potraživanja koji su stigli istovremeno, nakon okončanja 17-godišnjih sudskih parničnih postupaka, kao i nekih drugih potraživanja. U takvoj situaciji, a bez podrške banaka, nismo bili u mogućnosti u kratkom roku osigurati sva potrebna sredstva za nabavu repromaterijala i isplatu plaće – pojašnjava član Uprave Opruge Marjan Pavić.

Napominje da je razlika između dugovanja i potraživanja oko 9,5 milijuna kuna. – Tvrtka duguje oko 48,8 milijuna kuna, ali i potražuje oko 39,4 milijuna kuna. Dug prema državi je 964.000 kuna, dug prema radnicima je 1,3 milijuna kuna, prema financijskoj instituciji 5,6 milijuna kuna, a dug prema ostalim vjerovnicima 40,9 milijuna kuna. Većina dugovanja su dugoročne obveze (71 posto), dok je manji dio kratkoročan (29 posto). Taj kratkoročni dio najviše utječe na likvidnost poduzeća te će se njemu u predstečajnoj nagodbi mijenjati ročnost – navodi Pavić.

Problem nelikvidnosti planiraju riješiti prodajom dugotrajne imovine, reorganizacijom pojedinih proizvodnih procesa, smanjenjem troškova nabave materijala, promjenom obrazovne strukture radne snage, kao i poboljšanjem rentabilnosti proizvodnje kroz modernizaciju.
Nagodbeno vijeće je od Opruge zatražilo da im dostavi niz važnih dokumenata na temelju kojih bi moglo odlučivati o otvaranju postupka predstečajne nagodbe. Zatražili su da im se dostave izvješće o financijskom stanju i poslovanju, opis pregovora s vjerovnicima, plan financijskog restrukturiranja, popis imovine… Rok za predaju dokumenata bio je ponedjeljak 2. ožujka, no od Pavića doznajemo da je rok produljen.
Hoće li Opruga ući u predstečajnu nagodbu, trebalo bi biti poznato uskoro.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Koje se maksimalne magnitude potresa mogu očekivati u sjeverozapadnoj Hrvatskoj?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Ines Ivančić, rukovoditeljica seizmološke službe RH, u Dnevniku N1 televizije komentirala je razorni potres koji je pogodio Tursku.

Ivančić je rekla kako je Turska na osjetljivom seizmološkom području.

– Ona je dio anadolske ploče, a ovaj rasjed koji je sad aktiviran zove s istočni anadolski rascjep. Posljedica potresa su gibanje afričke i arapske ploče, a Turska se nalazi na sredini i potres je rezultat tih gibanja. Ovakav potres je na rasjedu od oko 200-300 km. Usporedbe radi, on je oslobodio 125 puta veću energiju nego petrinjski i 5600 veću nego zagrebački – objasnila je Ivančić.

Upitana koja je maksimalna magnituda potresa koja se može očekivati na našim područjima, Ivančić je kazala: “U sjeverozapadnoj Hrvatskoj se procjenjuje da je maksimalna magnituda potresa 6.5, dok je na obalnom području prema jugu maksimalna magnituda oko 7 ili nešto malo više – oko 7.2, 7.3″.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama, a HDZ bi povećao broj saborskih zastupnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.

Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.

Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.

Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.

Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.

HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.

Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14.  U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.

Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1,  da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.

Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje