Povežite se s nama

U fokusu

Optimizam: nova zgrada FOI-ja ponovno živi!

Objavljeno:

- dana

INTERVJU: IZV. PROF. DR. SC. NINA BEGIČEVIĆ REĐEP S FOI-JA

Nakon nedavnog potpisivanja Ugovora za izgradnju novog Studentskog doma u Varaždinu ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić osvrnuo se i na izgradnju nove zgrade FOI-ja.

Ustvrdio je da se radi o jednom od najpripremljenijih projekata za financiranje te će se učiniti sve da se taj projekt realizira.

Kako su na FOI-ju dočekali ovu vijest pitali smo izv. prof. dr. sc. Ninu Begičević Ređep, prodekanicu za znanstveno-istraživački rad s kojom smo razgovarali o internacionalizaciji, glavnoj temi 9. Dana međunarodne suradnje kojem je nedavno domaćin bio FOI. Upravo je izv. prof. dr. sc. Begičević Ređep bila od samih početaka uključena u projekt FOI 2.

Trenutna situacija u vezi FOI-ja 2 obećavajuća

Ministar Tolušić je u Varaždinu rekao da u proteklom razdoblju nije bilo dovoljno sposobnosti, odnosno mudrosti kod pregovaranja oko realizacije tog projekta te će učiniti sve da se kroz izmjenu operativnog programa takvi projekti “ubace” u financiranje. Na što je točno mislio ministar?
Otkako je projekt krajem 2012. godine uvršten na indikativnu listu projektnih prijava MZOS-a u kategoriju Obrazovna infrastruktura i prijavljen na Javni poziv za pripremu zalihe infrastrukturnih projekta u okviru strateških ciljeva i prioriteta Operativnog programa za regionalnu konkurentnost, FOI je započeo s pripremom sve potrebne dokumentacije, uz nadzor i praćenje MZOS-a te obvezu mjesečnog izvještavanja o napretku projekta. Sredstva za pripremu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta bila su osigurana kroz kreditna sredstva Sveučilišta u Zagrebu i iznosila su okočetiri milijuna kuna. Međutim, krajem 2015. godine, kada smo bili u finalizaciji sve potrebne dokumentacije da zatražimo građevinsku dozvolu, MZOS nas obavještava da nećemo dobiti financiranje jer obrazovna infrastruktura nije uvrštena u strateške ciljeve i prioritete Operativnog programa za regionalnu konkurentnost. To je bilo naprosto nevjerojatno i šokantno jer, naime, taj isti MZOS je nadgledao i pratio naš napredak projekta na mjesečnj bazi i poticao nas na daljnju pripremu projekta kako bi projekt bio spreman za financiranje kad bude gotov operativan program. Postavlja se pitanje da li je uopće postojala komunikacija između Ministarstva regionalnog razvoja i MZOS-a budući da se dogodio takav nesklad u programiranju operativnog programa i pripremi projektnih prijedloga?

(NE)SKLAD Postavlja se pitanje je li postojala komunikacija između Ministarstva regionalnog razvoja i MZOS-a budući da se dogodio takav nesklad u programiranju operativnog programa i pripremi projektnih prijedloga?

Međutim, ministar Tolušić je rekao da projekt FOI-ja nije jedini na području Hrvatske te ima više.
Da, takvih projekata ima više, ali nažalost, niti jedan se ne može financirati do revizije operativnih programa. O tome je govorio ministar Tolušić. S obzirom da je FOI-jev projekt jedan od najpripremljenijih projekata obrazovne infrastrukture u Hrvatskoj, kojem su podršku dali i ministar Tolušić i ministar Šustar kao i naši saborski zastupnici koji se bore za ovaj projekt, nadamo se da će novi pregovori oko revizije operativnog programa biti uspješniji od prošlih čime bi se omogućilo financiranje nove zgrade FOI-ja iz EU fondova. Zasad situacija izgleda obečavajuće.
Vratimo se na 9. Dan međunarodne suradnje kojem je tema bila internacionalizacija, aktualnoj temi u području visokog obrazovanja. Što je internacionalizacija i u čemu Hrvatska zaostaje?
Postoji više aspekata internacionalizacije, od kojih kao najvažnije možemo izdvojiti međunarodnu mobilnost studenata i nastavnika, internacionalizaciju kurikuluma i digitalno učenje, institucionalna i projektna partnerstva, združene studije, internacionalizaciju kod kuće, kao i izgradnju kapaciteta (primjerice kvalitetnog studentskog smještaja). Mobilnost nastavnog i nenastavnog osoblja, kao i studentska mobilnost među najvažnijim je aspektima internacionalizacije, međutim podaci o broju mobilnosti za Hrvatsku pokazuju da je stanje daleko od zadovoljavajućeg. Odlazna mobilnost za vrijeme trajanja studija za studente u Hrvatskoj na razini je od oko svega 1 %. Cilj za Hrvatsku definiran u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije RH je da do 2020. postigne 10 % odlazne mobilnosti studenata i 5 % dolazne mobilnosti studenata, što uključuje mobilnost za razdoblje studija i mobilnost za stjecanje cjelovite kvalifikacije. U strateškim dokumentima EU postavljen je prag na 20 %.
Zašto je mobilnost u Hrvatskoj tako niska?
Postoji više razloga, međutim svakako je najveća barijera bojazan studenata da će imati problem sa priznavanjem ECTS bodova ostvarenih putem mobilnosti na matičnoj instituciji. Važno je ukloniti interne prepreke mobilnosti na visokim učilištima vezano uz priznavanje ECTS bodova ostvarenih putem mobilnosti i izraditi pravilnike o priznavanju ECTS bodova stečenih temeljem mobilnosti. Od drugih razloga mogu se navesti nedostatni izvori financiranja ili nedostatna sredstva za mobilnost, administrativne prepreke i birokracija, problemi s uvođenjem nastave na engleskom jeziku, podkapacitiranost Ureda za međunarodnu suradnju i dr.

Treba osigurati više novca za mobilnost

Što je potrebno učiniti na razini države da bi se mobilnost povećala?
Kako bi se povećala odlazna mobilnosti koja se odnosi na razdoblje studija u inozemstvu, potrebno je povećati financiranje mobilnosti, promotivne i informativne aktivnosti, kao i uklanjanje prepreka za provedbu programa mobilnosti. Glavni izvori financiranja su međunarodni programi, posebno program EU za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport – ERASMUS+, bilateralni međudržavni programi i regionalni program CEEPUS. MZOS bi svakako trebao povećati sredstva za program CEEPUS. Jedan od preduvjeta za ostvarenje povećane mobilnosti je i osiguravanje sredstava za pripremu i izvođenje kolegija na engleskom jeziku. Dobra vijest, najavljena na Danu međunarodne suradnje FOI-ja je da su osigurana sredstva od 19 milijuna kuna u ESF-u za pripremu predmeta na engleskom jeziku. Jedan od preduvjeta važnih za povećanje mobilnosti je i jačanje kadrovskih kapaciteta Ureda za međunarodnu suradnju.
Kakva je situacija na FOI-ju vezano uz aspekte internacionalizacije?
FOI ima izuteno bogatu međunarodnu suradnju, nekoliko desetaka bilateralnih sporazuma s europskim visokoškolskim institucijama, kao i gotovo 20 Erasmus bilateralnih sporazuma s partnerskim institucijama s kojima ostvarujemo mobilnost nastavnog i nenastavnog osoblja kao i studentsku mobilnost. Najveću mobilnost ostvarujemo sa University of Zilina, kao i sa University of Porto, Mykolas Romeris University (Lithuania) te Hogeschool van Amsterdam. FOI je bio jedna od prvih sastavnica u Hrvatskoj koja je osnovala Ured za međunarodnu suradnju čija uloga je bila podrška ostvarenju mobilnosti kao i čim intenzivnijoj međunarodnoj suradnji. Što se tiče projektne suradnje, FOI zasigurno prednjači po broju uspješnih projektnih prijava, trenutno je na FOI-ju aktivno 28 projekata, a u većini njih sudjelujemo s našim brojnim međunarodnim partnerima iz Austrije, Njemačke, Engleske, Švedske, Slovačke, Irske, Kyrgistana i dr. Već nekoliko godina više od 300 kolegija na studijima FOI-ja ima materijale na razini 2 ili 3 e-učenja te se izvode u hibridnom obliku (nastava f2f uz e-učenje) i svi materijali dostupni su studentima na LMS sustavu Moodle.

ZDRUŽENI STUDIJI

Jedan od poteza kojim FOI planira povećati mobilnost je osnivanje združenog studija. S kojim fakultetima planirate suradnju i u kojoj fazi je trenutno taj projekt? Kada bi se mogao očekivati pokretanje združenog studija u kojem je i FOI? 
Jedan od značajnijih vidova internacionalizacije su združeni studiji koje izvode dva ili više visokih učilišta iz različitih zemalja. Oni su ključni za dolaznu i odlaznu mobilnost studenata i nastavnika te institucionalnu suradnju u razvoju združenih studijskih programa. Združenim studijima povećava se ukupna kvaliteta studija jer student na svakom visokom učilištu prolazi onaj dio obrazovnog procesa za koji se to visoko učilište specijaliziralo. Program Erasmus + pokriva natječaje za konzorcije visokih učilišta koja su razvila združene studije. FOI planira sa dva partnerska Sveučilišta iz Španjolske i Sveučilištem u Edinburghu predložili zajednički diplomski studij iz e-obrazovanja odnosno tehnologija u e-obrazovanju. Kroz dvije godine, mogli bismo upisivati prvu generaciju studenata na združeni studij. Isto tako trenutno smo u fazi dogovora oko pokretanja združenog doktorskog studija.

 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Šansa poljoprivrednika iz Varaždinske županije je u proizvodima više kvalitete

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na 2. Danima poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, koji su 15. i 16. listopada održani u Zagrebu, sudjelovali su župan Anđelko Stričak i njegova zamjenica Silvija Zagorec.

Uz strateške smjernice za suočavanje s izazovima u poljoprivredi u narednih 10 godina, novosti o izmjenama u zakonodavstvu, Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023. -2030., na konferenciji je predstavljen i nacionalni sustav označavanja domaćih proizvoda “Dokazana kvaliteta – Hrvatska”.

– Varaždinska županija ima niz zaštićenih poljoprivrednih proizvoda na europskoj i nacionalnoj razini, koji su autohtoni i itekako se ističu svojom kvalitetom. S obzirom da ne raspolažemo velikim poljoprivrednim površinama, budućnost poljoprivrede naše županije je u proizvodima više kvalitete i posebnih karakteristika koji mogu biti itekako konkurentni. Poljoprivrednici iz Hrvatske do 2027. godine iz EU fondova na raspolaganju imaju više od pet milijardi kuna, pri čemu će, primjerice, uskoro biti otvoren natječaj za robotizaciju farmi. Vjerujem da će priliku za povlačenje bespovratnih EU sredstava i daljnji razvoj proizvodnje  iskoristiti i poljoprivrednici iz Varaždinske županije, u čemu imaju našu punu podršku – rekao je župan Stričak.

U Zagrebu se varaždinskim zeljem, zaštićenim na razini Europske unije, predstavio PPP Cafuk.

Na 2. Danima poljoprivrede, ribarstva i šumarstva prisustvao je i premijer Andrej Plenković, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, čije Ministarstvo je organiziralo događanje, kao i ministri, stručnjaci i brojni poljoprivrednici.

Nastavite čitati

U fokusu

Parkovi osposobili varaždinski aerodrom, svjedodžba za 3C kategoriju stiže idući tjedan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon godina nebrige i sustavnog zapuštanja zgrade i okoliša Aerodroma Varaždin, isti bi se ponovno trebao staviti u punu upotrebu. Od kada je tvrtka Parkovi d.o.o. preuzela upravljanje Aerodromom Varaždin intenzivno se radi na ponovnom dobivanju aerodromske svjedodžbe.

Odrađeno je asfaltiranje stajanke čime je asfaltirano više od 3.000 kvadratnih metara prostora ispred hangara i upravne zgrade za parkiranje zrakoplova. Dodatno se sanirala i rulnica koja spaja stajanku i pistu.

Nakon asfalterskih radova obnovljena je horizontalna signalizacija stajanke i rulnice. Budući da su vremenski faktori oštetili površinu piste aerodroma, odrađena je sanacija piste koja je uključivala rezanje fuga, premaz primerom i zapunjavanjem bitumenskom emulzijom radi sprečavanja prodora različitih atmosferilija i sprječavanje daljnjeg oštećenja.

Osim radova na infrastrukturi aerodroma, kao ključan faktor za dobivanje svjedodžbe Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, izrađene su nove aerodromske i letačke karte, kao i novi elaborati koji zadovoljavaju trenutne standarde.

Veliki radovi obavljeni su i na košnji i uređenju okoliša aerodroma o čemu se godinama nije vodilo brige. Zapušten okoliš, obrasla ograda oko prostora aerodroma, te razno divlje raslinje kroz godine su dominirali prostorom aerodroma.

Ipak, Parkovi d.o.o. uspješno su sanirali i taj prostor aerodroma.

Svi ključni radovi su sada završeni i proces dobivanje svjedodžbe je pri kraju. Stoga tvrtka Parkovi d.o.o. očekuje da će i službena dozvola doći unutar nekoliko dana.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje