Povežite se s nama

U fokusu

Pernata pošast: Varaždinski kraj eldorado za kormorane koji dnevno pojedu 350 kilograma ribe

Objavljeno:

- dana

Dvije najsjevernije hrvatske županije godinama su bile pravi eldorado za nezakoniti ribolov. No, zahvaljujući preventivno-represivnim akcijama policijskih službenika i ribočuvara, znatno je smanjen krivolov na rijekama i vodama stajačicama.

 

Tako su svojom ribočuvarskom službom, za čiji rad godišnje izdvajaju oko 150 tisuća kuna, iznimno zadovoljni u Savezu sportsko ribolovnih društava Međimurske županije (SSRDMŽ).

– Činjenica je da je znatno smanjen krivolov, naročito u prekršajnom smislu. Prijašnjih smo godina pokretali oko 160 optužnih prijedloga na Prekršajnom sudu, a danas ih je svega 30-ak. Riječ je o lovu ribe bez dozvole, prekobrojnom priboru i ulovu, lovu u vrijeme lovostaja i ispod dozvoljene minimalne mjere… Za teže delikte, koji obuhvaćaju lov nedozvoljenim sredstvima poput mreža, vrša ili parangala, policija pokreće kazneni postupak. Vrlo rijetko je počinitelj poznata osoba, jer ju je teško ili gotovo nemoguće uhvatiti u toj raboti. Stoga se sredstva za krivolov izuzimaju po nepoznatom vlasniku – pojasnio je Darko Oreški, tajnik SSRDMŽ, u koji je učlanjeno je 36 društava.

Mreže iz Dalmacije

Savez ima 19 ribočuvara raspoređenih u dvije interventne ekipe. Jedna djeluje na rijeci Muri, a jedna na Dravi. Svaka ima službeno vozilo, gumeni čamac s motorom i svu ostalu potrebnu opremu (dnevni i noćni dalekozori, kuke za pronalaženje mreža provođenjem tzv. „mačkanja“). Najizraženiji krivolov je na jezerima hidroelektrana, gdje se postavljaju mreže, te na zatvorenijim dijelovima kanala Zrinski kod Gornjega Kuršanca, Hubertove grabe kod Preloga i na rijeci Muri u blizini Kotoribe. U zimskom razdoblju lokacije krivolova su na zimovalištima riba, koja se svakih nekoliko godina mijenjaju. Trenutno je to na kanalu u Donjoj Dubravi i kod tamošnjega cestovnog mosta, potom na rijeci Muri kod Novakovca i kanalu Zrinski kod Gornjega Kuršanca.

– Osim interventnih ribočuvara, na svakom području djeluju i lokalni ribočuvari, kojih je 53. Njihova upornost rezultirala je smanjenjem krivolova. Naime, prijašnjih godina pronalazili smo od 2 do 3 kilometra mreža, a sada se količina kreće oko 1,5 km. Gotovo sve mreže su izuzete po nepoznatom vlasniku. Riječ je o najčešćem i najopasnijem sredstvu krivolova, koje ribokradice nabavljaju iz Dalmacije i nisu pretjerano skupe. Nije mi poznato kontrolira li itko što se događa na tom tržištu – rekao je Oreški, dodavši da ribe zarobljene u mreži ugibaju vrlo brzo, a ribočuvarima je cilj da ih što prije oslobode i puste.

Muški posao

Međimurski savez je ovlaštenik ribolovnog prava na 2200 hektara vodenih površina, i u svima ima ribe. Prema gospodarskoj osnovi, u tim vodama obitava 61 vrsta riba, čiju populaciju nije jednostavno nadzirati. Štoviše, fizički ili verbalni napadi na ribočuvare u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji nisu rijetkost. Međutim, kada situacija eskalira, ribočuvar poziva u pomoć policiju, koja se uvijek odaziva, pa se situacija smiruje. Ovakva dobra suradnja s policijskim službenicima posebno je izražena u Sportsko ribolovnom klubu Cestica (SRKC), koji gospodari vodama u administrativnim granicama Općine.

– Kod nas lani nema zabilježenoga krivolova mrežarenjem ili uz upotrebu eksploziva. Imamo 17 ribočuvara, a među njima su i policijski službenici koji ujedno obavljaju zaštitu i nadzor državne granice. Naši ribočuvari vode upornu borbu s ribokradicama jer smo 2017. za poribljavanje potrošili 60.000 kuna i nije nam svejedno kakva je situacija s ribljim fondom. Srećom, u tome participira i HEP PP Sjever sa 750 kilograma šarana – ističe Marijan Kolednjak, predsjednik SRKC i tajnik Sportsko ribolovnog saveza Varaždinske županije.

Potonji savez, za razliku od međimurskoga, ne gospodari ribolovnim vodama jer to pravo na području Varaždinske županije ima zasebno 12 ribolovnih udruga, od kojih je 5 bez ribolovnih voda.

– Svaki klub ili društvo (ovlaštenik) ima ribočuvarsku službu i onu za ekologiju. Stoga moraju samostalno ili u suradnji s policijom organizirati preventivne i represivne akcije – napominje Kolednjak.

Nema predaha

Na njega se nadovezao Kristijan Kosmačin, predsjednik Športsko ribolovnog kluba Varaždin (ŠRKV), napomenuvši da je krivolov u varaždinskom kraju gotovo nemoguće sputati, iako stalno unapređuju svoju ribočuvarsku službu.

– U njoj smo 2017. godine imali 9 ovlaštenih ribočuvara. Aktivno ih je radilo 6, a petorica vrlo intenzivno, te su lani ostvarili 360 izlazaka (službenim automobilom i motociklima, klupskim čamcima, privatnim vozilima i biciklima). U nadzoru voda kojima gospodarimo proveli su 1200 radnih sati. Kontrolirano je više od 800 ribiča, zaplijenjeno 40 postavljača, vrša, 400 metara parangala i dvije mreže. U suradnji s PU varaždinskom podneseno je 9 prekršajnih prijava protiv poznatih i nepoznatih počinitelja – naglasio je Kosmačin, čelnik udruge koja je lani za poribljavanje potrošila više od 90.000 kuna.

Dodao je da je ŠRKV dosad dobio većinu rješenja Prekršajnog suda u Varaždinu za krivolov iz kojih proizlazi da su počinitelji kažnjeni, a ujedno im je oduzet alat i pribor za ribolov.

– Kazne za spomenute prekršaje su propisane Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i kreću se od 1000 kuna naviše. Izrečene kazne od strane sudova iznose od 500 do 2000 kuna, ovisno o socijalnim uvjetima i ostalim faktorima koje sud po Zakonu o prekršajima mora uzimati u obzir. Najčešće sud trajno oduzima sredstva krivolova, koja Porezna uprava prodaje. Novac prikupljen od njihove prodaje i naplaćenih kazni se slijeva u zajedničku državnu blagajnu – napominje tajnik SSRDMŽ, koji svake godine svoje vode poribljava prema gospodarskoj osnovi s ribom u vrijednosti od 300 do 350 tisuća kuna.

Nažalost, dok se ribočuvari za polovicu dnevnice (ako zadovoljavaju zakonske uvjete!) dragovoljno bore s onima koji danju i noću odlaze u nezakonit ribolov, vodama dviju susjednih županija hara još jedna pošast.

Riječ je o kormoranima (veliki vranac), koji se isključivo hrane ribom iz rijeka, jezera i ostalih voda. Kormoran dnevno pojede oko 0,5 kg ribe, tako da se svakog dana samo u varaždinskom kraju pogoste s oko 350 kilograma ribe. Nije bolje ni u Međimurju.

Pernata pošast

– Štete na ribljem fondu uzrokuje više faktora, a osim čovjeka (krivolov, zagađenje voda, izravnavanje korita rijeke Mure, izgradnja hidroelektrana na rijeci Dravi…), značajnu štetu uzrokuje i kormoran. Ozbiljnih studija o broju te vrste ptica u Hrvatskoj nema. Iznose se paušalne ocjene ornitologa s jedne i ribiča s druge strane. No, činjenica je da se u godinama hladnih zima u Međimurju konstantno događa devastacija drenažnog jarka uz jezero HE Dubrava. Riječ je o tzv. pastrvskom kanalu, a posljednja takva zima je bila na prijelazu iz 2016. na 2017. godinu. Početkom sezone lova na pastrvu (1. ožujka), osim ribe koja je bila puštena neposredno prije njezina početka, nije se mogao uloviti nijedan primjerak veće ili manje pastrve – podsjeća Oreški.

Pravo na naknadu štete ribolovci nemaju, a dosad nisu imali ni pravo na odstrel kormorana. Treba znati i da je plašenje ovih ptica sklonih prežderavanju potpuno beskorisno.

– Problem je veći u trenutku kada se vode u sjevernijim dijelovima Europe zamrznu, pa i njihovi kormorani dođu k nama na zimovanje – veli Oreški, koji dvoji u učinak najnovije odluke da se lovcima ipak odobri odstrel tih nezasitnih ptica.

Naime, kvote za odstrel kormorana su za pojedina staništa definitivno premale, a kako doznajemo od Ivana Kutnjaka, predsjednika Lovačkog saveza Varaždinske županije, lovci još nisu dobili odobrenje za smanjenje brojnog stanja tih ptica.

U fokusu

Stričak: Prošle godine najviše se ulagalo u zdravstvo i školstvo

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska županija je prošlu godinu završila s viškom prihoda od 8,6 milijuna eura, a višak prihoda je prvi put nakon niza godina ostvarilo i svih šest zdravstvenih ustanova, istaknuto je  na 15. sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije, na kojoj su županijski vijećnici jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima javnih priznanja u 2024. godini.

Nagrada za životno djelo Varaždinske županije u 2024. godini je posthumno dodijeljena Petri Horvat, stradaloj u prometnoj nesreći, koja je tijekom života ostavila trag darujući svoje vrijeme za volontiranje i humanost, a posebno treba istaknuti da je prije svoje 24. godine postala udomiteljica četvero djece. Njoj u čast je Odjel za sestrinstvo Sveučilišta Sjever uveo priznanje koje nosi Petrino ime, a koje se dodjeljuje studentima volonterima koji su se posebno istaknuli svojim angažmanom.

Dobitnici Nagrade za doprinos ugledu i promociji Varaždinske županije u zemlji i inozemstvu su prof. dr. sc. Ivor Karavanić koji 30 godina znanstveno proučava špilju Vindija, direktor VTV Televizije Marijan Varović te Dvor Trakošćan koji ove godine obilježava 70. obljetnicu osnivanja. Nagradu za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju dobit će Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin za 120 godina organiziranog obrtništva u Varaždinu te Boris Kos, poduzetnik koji je u 45 godina rada od jednog zaposlenog razvio tvrtku s 300-tinjak zaposlenih. Nagrade će dobitnicima biti uručene u rujnu na svečanoj sjednici Županijske skupštine povodom Dana Županije.

Vijećnici su većinom glasova usvojili Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Varaždinske županije za 2023. godinu.

– Županija je prošlu godinu završila s 8,6 milijuna kuna viška prihoda i to zahvaljujući izvršenju proračuna za 2023. godinu u ukupnom iznosu od 268 milijuna eura. To je povećanje od čak 20,5 % u odnosu na 2022. godinu, što je posljedica rasta gotovo svih kategorija prihoda, kao i rasta povučenih bespovratnih EU sredstava. Ukupno ugovorena vrijednost EU projekata koji su se provodili u 2023. godini iznosi više od 107 milijuna eura, pri čemu je više od 70 % tih sredstava usmjereno u poboljšanje zdravstvenog standarda naših žitelja. Varaždinska županija je od 2021. godine pri samom vrhu ugovorenih EU projekata među županijama, a u 2023. s vrijednošću od 107 milijuna eura bit će zasigurno vodeća – istaknuo je župan Anđelko Stričak.

Napomenuo je da je nositelj razvoja Županije prije svega kvalitetno i uspješno gospodarstvo, koje po mnogim pokazateljima prednjači u odnosu na ostatak Hrvatske.

– Porez na dohodak  je ključni izvorni prihod Županije, a u prošloj godini je ostvaren u iznosu od 21,1 milijuna eura, što je 34 % više  u odnosu na 2022. U ožujku 2024. bilo zaposleno 70.599 osoba, dok je nezaposlenih bilo 1.171 – naveo je župan.

Sva ostvarena sredstva Županije proračunom su usmjerena  primarno u poboljšanje standarda u zdravstvu, u koje je bilo lani usmjereno više od 50 posto proračunskih sredstava, te u školstvo koje nosi 40 posto realizacije proračuna.

Prihvaćena su i izvješća o radu i financijskom poslovanju šest zdravstvenih ustanova u 2023. godini, čiji je osnivač Županija.

– U zdravstvu Varaždinske županije nikad toliko investicija i nikad sve zdravstvene ustanove u jednoj proračunskoj godini nisu završile u plusu. Opća bolnica Varaždin ostvarila je 5.644.809 eura viška prihoda, Specijalna bolnica Varaždinske Toplice 1.722.580 eura, Dom zdravlja 110.374 eura, Zavod za javno zdravstvo 1.206.051 eura, Nastavni zavod za hitnu medicinu 20.372 eura te Ljekarna 397.397 eura viška prihoda. Zahvaljujući tome, smanjeni su ukupni manjkovi koje su zdravstvene ustanove ostvarivale prijašnjih godina – rekao je župan Stričak.

Povećan je i broj specijalizacija na koje će biti upućeni zdravstveni radnici iz županije budući da su vijećnici prihvatili izmjene i dopune Plana specijalističkog usavršavanja za petogodišnje razdoblje (2020. – 2024.).

– U našoj županiji trenutno su na specijalizacijama 152 liječnika, a ovom odlukom se broj specijalizacija za Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice s 14 poveća na 18, a za Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije s pet na osam – izvijestio je župan.   

Županijski vijećnici prihvatili su izvješća o radu i poslovanju Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin te Županijske uprave za ceste za 2023. godinu, kao i odluke o prihvaćanju tri investicije. Riječ je o energetskoj obnovi upravne zgrade u Ivancu, zgrade javnog sektora u Novome Marofu i Područne škole Margečan. Putem poziva „Energetska obnova zgrada javnog sektora“, a u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, za projekt energetske obnove zgrade u Ivancu odobreno je 612.827 eura, zatim 1.053.797,67 eura za obnovu zgrade u Novome Marofu te 168.757,99 eura za Područnu školu Margečan.

Vijećnici Županijske skupštine su osnovali Koordinacijski odbor za pripremu i provedbu projekta „Varaždinska županija – prijatelj zlatne dobi“, a ciljem utvrđivanja aktivnosti i ugrađivanja koncepta aktivnog starenja u javne politike.

– Baš kao što smo i najavili, korak po korak rješavamo sve izazove. Posebnu brigu moramo voditi o našim sugrađanima starije životne dobi jer oni su izgradili ovu županiju, mi je sada dograđujemo. Ovoj temi treba prići sustavno i najprije utvrditi njihov položaj i potrebe, a potom predložiti rješenja. Upravo je izrada planskog dokumenta zadaća Koordinacijskog odbora, čiji su članovi i predstavnici umirovljenika koji najbolje znaju što im je potrebno i što bi im pomoglo – rekao je župan Stričak.

Usvojena je i Rezolucija o proglašenju Varaždinske županije sigurnim mjestom za žene. Cilj je aktivno provođenje javnih politika kojima se jamči sigurnost  žena uz osudu svakog rodno uvjetovanog nasilja, osiguranja pristupa specijaliziranim, sigurnim i sveobuhvatnim uslugama potpore za žrtve rodnog uvjetovanog nasilja.

Županijski vijećnici su na 15. sjednici prihvatili i sve ostale točke dnevnog reda.   

Dodajmo da su za vijećnike prisegnuli Igor Borovec koji je zamijenio preminuloga prof. dr. sc. Marijana Cingulu, te Mira Letić koja je zamijenila Sanju Kočet.                

Nastavite čitati

U fokusu

Hoće li porasti cijena smještaja u Domu za starije?  Svoje mjesto čeka 2700 ljudi, a stanje je neodrživo

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na današnjoj Županijskoj skupštini Varaždinske županije raspravljalo se i o poslovanju Doma za starije. Tako se moglo čuti da je na listi čekanja čak 2700 onih koji bi htjeli smještaj. Međutim, govorilo se i o troškovima.

Kad govorimo o brojkama, Dom za starije je u prošloj godini ostvario manjak u iznosu od 17.976,10 eura. S obzirom da je u 2022. godini ostvaren višak prihoda u iznosu od 1.627,92 eura, a kojim se pokrio dio manjka u 2023. godini, ukupni manjak iznosi 16.348,18 eura.

Ravnatelj Doma Alen Runac istaknuo je da bi poslovanje bilo znatnije otežano da nije bilo pomoći Županije. Međutim, napomenuo je isto tako da situacija više nije održiva i da će morati povećati cijene smještaja.

-Naše cijene su uvjerljivo najniže u Hrvatskoj. Privatni domovi su i do 250 posto skuplji. Teško je izaći na kraj s takvom konkurencijom, ne možemo im konkurirati ni s plaćama ni s ostalim izdvajanjima za djelatnike. Također, moramo misliti na kvalitetu, a ovakva situacija na tržištu je neodrživa. Prošle godine županijski domovi u Hrvatskoj su digli cijene 50 posto. I mi smo prije dvije godine podigli cijenu, ali projekcije pokazuju da bi nam trebalo nekih 930.000 eura. Bili smo i kod ministra, ali već godinu i pol naše ministarstvo radi izračune i nikako da ih napravi, a mi nemamo vremena čekati. Moramo dići cijene korištenja naših usluga, jer više tako ne možemo izdržati – kazao je Runac.

SDP-ova Ruža Jelovac istaknula je da je ovo minimalan manjak u odnosu na troškove. Također, ukazala je i na nepravdu od strane države.

-Naš dom dobiva najmanje sredstava u Hrvatskoj, najmanje subvencioniranja po korisniku od države. Da nas subvencioniraju kao i druge, imali bi i obnovljeni dom. Liste čekanja su ogromne, a to ukazuje na potrebu izgradnje novog doma. Trebamo pokrenuti inicijativu da se izravnaju sredstva za subvencioniranje, a moramo pokrenuti i inicijativu za izgradnju novih kapaciteta – rekla je Ruža Jelovac.

– I prije dvije godine raspravljali smo o stanju u domu, voda je curila na sve strane, plijesan… Dom ima kapacitet za 360 korisnika, a 2700 ljudi je na listi čekanja, neki od njih su smješteni u druge domove, ali bi htjeli prijeći u ovaj – rekao je Stričak i dodao da će održati sastanak i s upravnim vijećem i predstavnicima korisnika te razgovarati o cijenama.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje