Povežite se s nama

U fokusu

Pernata pošast: Varaždinski kraj eldorado za kormorane koji dnevno pojedu 350 kilograma ribe

Objavljeno:

- dana

Dvije najsjevernije hrvatske županije godinama su bile pravi eldorado za nezakoniti ribolov. No, zahvaljujući preventivno-represivnim akcijama policijskih službenika i ribočuvara, znatno je smanjen krivolov na rijekama i vodama stajačicama.

 

Tako su svojom ribočuvarskom službom, za čiji rad godišnje izdvajaju oko 150 tisuća kuna, iznimno zadovoljni u Savezu sportsko ribolovnih društava Međimurske županije (SSRDMŽ).

– Činjenica je da je znatno smanjen krivolov, naročito u prekršajnom smislu. Prijašnjih smo godina pokretali oko 160 optužnih prijedloga na Prekršajnom sudu, a danas ih je svega 30-ak. Riječ je o lovu ribe bez dozvole, prekobrojnom priboru i ulovu, lovu u vrijeme lovostaja i ispod dozvoljene minimalne mjere… Za teže delikte, koji obuhvaćaju lov nedozvoljenim sredstvima poput mreža, vrša ili parangala, policija pokreće kazneni postupak. Vrlo rijetko je počinitelj poznata osoba, jer ju je teško ili gotovo nemoguće uhvatiti u toj raboti. Stoga se sredstva za krivolov izuzimaju po nepoznatom vlasniku – pojasnio je Darko Oreški, tajnik SSRDMŽ, u koji je učlanjeno je 36 društava.

Mreže iz Dalmacije

Savez ima 19 ribočuvara raspoređenih u dvije interventne ekipe. Jedna djeluje na rijeci Muri, a jedna na Dravi. Svaka ima službeno vozilo, gumeni čamac s motorom i svu ostalu potrebnu opremu (dnevni i noćni dalekozori, kuke za pronalaženje mreža provođenjem tzv. „mačkanja“). Najizraženiji krivolov je na jezerima hidroelektrana, gdje se postavljaju mreže, te na zatvorenijim dijelovima kanala Zrinski kod Gornjega Kuršanca, Hubertove grabe kod Preloga i na rijeci Muri u blizini Kotoribe. U zimskom razdoblju lokacije krivolova su na zimovalištima riba, koja se svakih nekoliko godina mijenjaju. Trenutno je to na kanalu u Donjoj Dubravi i kod tamošnjega cestovnog mosta, potom na rijeci Muri kod Novakovca i kanalu Zrinski kod Gornjega Kuršanca.

– Osim interventnih ribočuvara, na svakom području djeluju i lokalni ribočuvari, kojih je 53. Njihova upornost rezultirala je smanjenjem krivolova. Naime, prijašnjih godina pronalazili smo od 2 do 3 kilometra mreža, a sada se količina kreće oko 1,5 km. Gotovo sve mreže su izuzete po nepoznatom vlasniku. Riječ je o najčešćem i najopasnijem sredstvu krivolova, koje ribokradice nabavljaju iz Dalmacije i nisu pretjerano skupe. Nije mi poznato kontrolira li itko što se događa na tom tržištu – rekao je Oreški, dodavši da ribe zarobljene u mreži ugibaju vrlo brzo, a ribočuvarima je cilj da ih što prije oslobode i puste.

Muški posao

Međimurski savez je ovlaštenik ribolovnog prava na 2200 hektara vodenih površina, i u svima ima ribe. Prema gospodarskoj osnovi, u tim vodama obitava 61 vrsta riba, čiju populaciju nije jednostavno nadzirati. Štoviše, fizički ili verbalni napadi na ribočuvare u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji nisu rijetkost. Međutim, kada situacija eskalira, ribočuvar poziva u pomoć policiju, koja se uvijek odaziva, pa se situacija smiruje. Ovakva dobra suradnja s policijskim službenicima posebno je izražena u Sportsko ribolovnom klubu Cestica (SRKC), koji gospodari vodama u administrativnim granicama Općine.

– Kod nas lani nema zabilježenoga krivolova mrežarenjem ili uz upotrebu eksploziva. Imamo 17 ribočuvara, a među njima su i policijski službenici koji ujedno obavljaju zaštitu i nadzor državne granice. Naši ribočuvari vode upornu borbu s ribokradicama jer smo 2017. za poribljavanje potrošili 60.000 kuna i nije nam svejedno kakva je situacija s ribljim fondom. Srećom, u tome participira i HEP PP Sjever sa 750 kilograma šarana – ističe Marijan Kolednjak, predsjednik SRKC i tajnik Sportsko ribolovnog saveza Varaždinske županije.

Potonji savez, za razliku od međimurskoga, ne gospodari ribolovnim vodama jer to pravo na području Varaždinske županije ima zasebno 12 ribolovnih udruga, od kojih je 5 bez ribolovnih voda.

– Svaki klub ili društvo (ovlaštenik) ima ribočuvarsku službu i onu za ekologiju. Stoga moraju samostalno ili u suradnji s policijom organizirati preventivne i represivne akcije – napominje Kolednjak.

Nema predaha

Na njega se nadovezao Kristijan Kosmačin, predsjednik Športsko ribolovnog kluba Varaždin (ŠRKV), napomenuvši da je krivolov u varaždinskom kraju gotovo nemoguće sputati, iako stalno unapređuju svoju ribočuvarsku službu.

– U njoj smo 2017. godine imali 9 ovlaštenih ribočuvara. Aktivno ih je radilo 6, a petorica vrlo intenzivno, te su lani ostvarili 360 izlazaka (službenim automobilom i motociklima, klupskim čamcima, privatnim vozilima i biciklima). U nadzoru voda kojima gospodarimo proveli su 1200 radnih sati. Kontrolirano je više od 800 ribiča, zaplijenjeno 40 postavljača, vrša, 400 metara parangala i dvije mreže. U suradnji s PU varaždinskom podneseno je 9 prekršajnih prijava protiv poznatih i nepoznatih počinitelja – naglasio je Kosmačin, čelnik udruge koja je lani za poribljavanje potrošila više od 90.000 kuna.

Dodao je da je ŠRKV dosad dobio većinu rješenja Prekršajnog suda u Varaždinu za krivolov iz kojih proizlazi da su počinitelji kažnjeni, a ujedno im je oduzet alat i pribor za ribolov.

– Kazne za spomenute prekršaje su propisane Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i kreću se od 1000 kuna naviše. Izrečene kazne od strane sudova iznose od 500 do 2000 kuna, ovisno o socijalnim uvjetima i ostalim faktorima koje sud po Zakonu o prekršajima mora uzimati u obzir. Najčešće sud trajno oduzima sredstva krivolova, koja Porezna uprava prodaje. Novac prikupljen od njihove prodaje i naplaćenih kazni se slijeva u zajedničku državnu blagajnu – napominje tajnik SSRDMŽ, koji svake godine svoje vode poribljava prema gospodarskoj osnovi s ribom u vrijednosti od 300 do 350 tisuća kuna.

Nažalost, dok se ribočuvari za polovicu dnevnice (ako zadovoljavaju zakonske uvjete!) dragovoljno bore s onima koji danju i noću odlaze u nezakonit ribolov, vodama dviju susjednih županija hara još jedna pošast.

Riječ je o kormoranima (veliki vranac), koji se isključivo hrane ribom iz rijeka, jezera i ostalih voda. Kormoran dnevno pojede oko 0,5 kg ribe, tako da se svakog dana samo u varaždinskom kraju pogoste s oko 350 kilograma ribe. Nije bolje ni u Međimurju.

Pernata pošast

– Štete na ribljem fondu uzrokuje više faktora, a osim čovjeka (krivolov, zagađenje voda, izravnavanje korita rijeke Mure, izgradnja hidroelektrana na rijeci Dravi…), značajnu štetu uzrokuje i kormoran. Ozbiljnih studija o broju te vrste ptica u Hrvatskoj nema. Iznose se paušalne ocjene ornitologa s jedne i ribiča s druge strane. No, činjenica je da se u godinama hladnih zima u Međimurju konstantno događa devastacija drenažnog jarka uz jezero HE Dubrava. Riječ je o tzv. pastrvskom kanalu, a posljednja takva zima je bila na prijelazu iz 2016. na 2017. godinu. Početkom sezone lova na pastrvu (1. ožujka), osim ribe koja je bila puštena neposredno prije njezina početka, nije se mogao uloviti nijedan primjerak veće ili manje pastrve – podsjeća Oreški.

Pravo na naknadu štete ribolovci nemaju, a dosad nisu imali ni pravo na odstrel kormorana. Treba znati i da je plašenje ovih ptica sklonih prežderavanju potpuno beskorisno.

– Problem je veći u trenutku kada se vode u sjevernijim dijelovima Europe zamrznu, pa i njihovi kormorani dođu k nama na zimovanje – veli Oreški, koji dvoji u učinak najnovije odluke da se lovcima ipak odobri odstrel tih nezasitnih ptica.

Naime, kvote za odstrel kormorana su za pojedina staništa definitivno premale, a kako doznajemo od Ivana Kutnjaka, predsjednika Lovačkog saveza Varaždinske županije, lovci još nisu dobili odobrenje za smanjenje brojnog stanja tih ptica.

U fokusu

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.

Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.

-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.

Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona.  Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.

Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.

Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.

Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji  te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-

-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.

Vijećnica Andreja Marić  pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.

-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.

Međimurska popevka dobila svoj dan

Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.

-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.

Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski

Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.

Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.

Nastavite čitati

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje