Povežite se s nama

U fokusu

Blago varaždinskim narodnjacima: izgubljenim izborima do boljih poslova i veće zarade

Objavljeno:

- dana

Hrvatska narodna stranka je varaždinske i županijske izbore izgubila u pravom trenutku. Stranka je izgubila vlast na sjeveru istovremeno kad je u Zagrebu potpisala koalicijsko partnerstvo s HDZ-om na nacionalnoj razini. Zahvaljujući novom aranžmanu narodnjaka, gubitnici sa sjevera su profitirali novim, bogomdanim radnim mjestima u državnoj službi.

Glavni krivci za izgubljene izbore su prošli najbolje.

Dok su gradski i županijski narodnjaci tek pokušavali shvatiti što je krenulo po zlu i koliko će ih gubitak izbora stajati u profesionalnom životu, stranački lideri su već dogovarali nove pozicije.

I svi su redom profitirali: statusom i novcem.

Goran Habuš

Ovih se dana i bivši gradonačelnik Goran Habuš zaposlio u državnoj službi, u Hrvatskim šumama.

Iako su brojni portali komentirali kako je Goran Habuš u vrijeme svog mandata rekao da se za njega ne čuva radno mjesto u tvrtki iz koje je došao, a onda se ipak vratio, on će reći. – Rekao sam da se neću vratiti na mjesto s kojega sam došao na funkciju gradonačelnika pa niti nisam, jer ja sam prije mandata radio u Hrvatskom šumarskom institutu, a ne u Hrvatskim šumama, gdje radim danas. Zaposlio sam se regularno, putem provedenog javnog natječaja – strpljivo nam pojašnjava bivši gradonačelnik.

– Kuham gulaš za kćer i smijem se, jer zapravo ja sam najbolje prošao. Struka bez politike – veseo je bivši gradonačelnik. Njegova (ne)sposobnost kao gradonačelnika bila je vječna tema u medijima, ali njega takvi komentari nisu nikad previše uznemiravali.

Danas radi na mjestu višega stručnog suradnika za lovstvo i prima, kako kaže, bitno manju plaću od od gradonačelničke.

Kako god bilo, gradonačelnik je prošao lošije od stranačkih mu kolega iz Varaždina. Na istom je radnomu mjestu kao i prije – iako, dakle, ne i u istoj firmi – dok su svi oni otišli ne samo stubu više nego su preskočili cijelo stubište.

Najdulji je korak imao Predrag Štromar.

Predrag Štromar

Danas se još rijetki sjećaju trenutka kad je Predrag Štromar kao kandidat za drugi mandat varaždinskog župana, ostavljen od svih u izbornom stožeru, za svoj poraz okrivio Ivana Vrdoljaka i njegovo koketiranje s HDZ-om.

Bivši župan je zamišljeno stajao sam za visokim barskim stolom s bijelim stolnjakom punim mrvica od grickalica i praznih plastičnih čaša, pa bez krzmanja rekao novinarima da je izgubio izbore zahvaljujući dogovorima Ivana Vrdoljaka s Andrejom Plenkovićem.

Jer, kako je drukčije – ako ne tuđom krivnjom – mogao objasniti gubitak izbora od političkog povratnika Radimira Čačića?

Vjerni HNS-ovci su u koroti za narodnjačkim uvjerenjima, Ivan Vrdoljak je dao ostavku pa se vratio, a Predrag Štromar se nakratko teleportirao na njegovo mjesto. I s njegovim blasfemičnim ambicijama – pogurao narodnjake udesno, u koaliciju s HDZ-om.
Tako je, umjesto žalovanja za izgubljenim izborima, vrijeme posvetio dogovorima s premijerom o koaliciji zbog koje je Vrdoljak odstupio.

Veterani su, predvođeni Vesnom Pusić i Ankom Mrak Taritaš, vratili stranačke knjižice, a izborni gubitnik je promaknut u potpredsjednika hrvatske Vlade i ministra graditeljstva. Čovjek čije “županovanje” neće ostati upamćeno ni po čemu konkretnom, danas je među onima koji kroje suvremenu Hrvatsku.

Alen Leverić

Odlično je prošao i Alen Leverić, koji je zamijenio Predraga Štromara na mjestu predsjednika Županijske organizacije HNS-a. Iako baš nitko ne zna objasniti zašto, Leverić uvijek prolazi dobro.

Ambiciozni Puljanin sa sračinečkom adresom odlično pliva u državnom okrilju. Većinu dosadašnjega radnog vijeka je proveo u državnoj službi, s tek kratkim izletima u realni sektor.

S ulaskom HNS-a u vlast postao je član Uprave Hrvatskih cesta, ali ni dotad mu nije bilo loše: u Vladi Zorana Milanovića, u koju ga je doveo tadašnji potpredsjednik Radimir Čačić, bio je zamjenik ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka.

Danas prima plaću od 18,5 tisuća kuna i nedavno je postao prvi županijski HNS-ovac.
Njegova karijera ide u pravcu koji mu je Vesna Pusić svojedobno i zacrtala: uvrstila ga je na popis najperspektivnijih mladih kadrova za preuzimanje HNS-a. A za okorjele narodnjake ne bi bilo ništa neobično da ovakav HNS, kakav je sad, danas-sutra preuzme i Alen Leverić.

Zrinski Berger i Parlaj

Još će, saznajemo, najmanje dvoje, u ovim krajevima visokorangiranih HNS-ovaca, pronaći bolju službu u Zagrebu.

Jelena Zrinski Berger je nedavno imenovana za v. d. glavne državne tajnice u Štromarovom Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja. U Ministarstvo je došla u studenome s mjesta pročelnice za gospodarstvo u Varaždinskoj županiji, a i ona je, kao i Leverić, u vrijeme ministrovanja Ivana Vrdoljaka imala funkciju u Ministarstvu gospodarstva kao pomoćnica ministra.

Navodno je i sad čeka mjesto pomoćnice Predraga Štromara.

U Zagreb bi trebao otići i Enriko Parlaj, tajnik u HNS-u, koji je prošlog mjeseca jednoglasno smijenjen s mjesta direktora Zone Sjever. Enriko Parlaj je honorarno zarađivao i u nadzornim odborima Termoplina i Parkova. Samo u Termoplinu za svoj angažman u Nadzornom odboru primao je 4000 kuna mjesečno.

Iz Grada su još prije nekoliko mjeseci najavili promjenu Statuta Termoplina i izbor novih članova NO-a. Cilj je trebao biti veća uloga Grada u upravljanju vlastitom tvrtkom, što drugi najveći dioničar, Ivan Topolnjak, nije najbolje prihvatio. Sudeći prema zatišju, nakon velike bure i najave smjene direktora Topolnjaka, brda su se tresla, a rodio se miš.
Enriku Parlaju se sad smiješi mjesto u HEP- u ili HAKOM-u, a buduće radno mjesto će navodno sam odabrati. Iz Zone će otići kako je i došao: uz blagoslov Predraga Štromara.

Tadašnji župan je bio predsjednik Skupštine društva, koje se u ono vrijeme, 2014. godine, zvalo Slobodna zona, a istaknuti HNS-ovac je postao direktor bez javnog natječaja.
Enriko Parlaj je jedan od najistaknutijih HNS-ovaca i zapravo bi bilo čudno da ga je Predrag Štromar zaboravio u svojoj novoj, državnoj avanturi.

Tko pije, a tko plaća?

To što je Goran Habuš “najlošije” prošao u narodnjačkoj kadrovskoj križaljci nikoga zapravo ni ne čudi. Bivši gradonačelnik i župan nikad nisu bili pretjerano bliski. Zbog toga se Goran Habuš mora zadovoljiti već i svojim povratkom u državnu službu.

Narodnjaci su svjesni da su svojim klimakteričnim promjenama raspoloženja dozlogrdili svojima, do jučer lojalnim, biračima na sjeveru, koji s njima više ne računaju.

Mnogi su se zbog ovakvoga, za njih i stranačka uvjerenja nezamislivoga koaliranja stranke s HDZ-om, okrenuli Reformistima i vratili se Radimiru Čačiću. To se najbolje vidjelo na izborima, koji su totalno degradirali HNS, pa stranka danas u Županiji i Gradu jedva opstaje. Narodnjaci u varaždinskom Gradskom vijeću imaju jednog jedinog vijećnika.

Ali koga je to briga?

Sigurno ne one HNS-ovce koji su se držeći se za Štromarove skute dokopali državne službe, a on se pak grčevito drži za Plenkovićeve.

Od rijetke vrste iskonskih i istinskih narodnjaka tu su još samo pojedini općinski načelnici koji godinama, neovisno tko je na vlasti u Županji ili Gradu, uspješno vode svoje male općine.

Ali to je danas rijetka sorta koja će, sudeći prema svemu, uskoro “izumrijeti”.
Nije njima lako. Teško im je, kao i svima sa sjevera, uostalom, pohvatati tko tu pije, a tko plaća.

Jer za njih je HDZ bio i ostao ideološki neprijatelj. Međutim, 70 kilometara dalje su neprijatelji najbolji prijatelji. Čak štoviše: sklopili su četverogodišnji brak, čiji potomci profitiraju odličnim radnim mjestima u državnoj službi.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje