Prošle je subote održana sjednica Središnjeg odbora Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata, a donesena je odluka o izlasku na izbore s HDZ-om.
Tako bi se u III. Izbornoj jedinici za saborske mandate trebali boriti Predrag Štromar, saborski zastupnik HNS-a, i Robert Šplajt, načelnik općine Kumrovec. O nadolazećim izborima, ali i o projektima za koje se HNS već godinama zalaže razgovarali smo sa zastupnikom Predragom Štromarom. Među ostalim ističe da su HNS-u uvijek na prvom mjestu bili ljudi i konkretni projekti.
Središnji odbor donio je odluku o izlasku na izbore u koaliciji s HDZ-om. Možete li pojasniti što je presudilo i jesu li s odlukom složni svi članovi ili će biti izlazaka iz stranke?
Hrvatska je trenutno podijeljena više no ikad, umjesto da gledamo prema naprijed, mi se vraćamo na podjele na lijeve i desne, stvaraju se tabori, a javni prostor zagušen je svađama. Politika je nažalost sve udaljenija od ljudi, sve je manje povjerenja, a svemu tome kulminirale su i svađe među političarima, uzrokovane ideologijama i raznim interesima. HNS nikad nije bio dio toga niti će biti.
Sve naše odluke temeljene su na konkretnom programu i projektima, svemu onome što je ljudima bitno. Mi smo demokratska stranka i svi imaju pravo izraziti svoje mišljenje, razgovarali smo i odluke nikad nismo donosili na temelju ideologija, a posebice ne prema političkim interesima, pa ni stranačkim. Pred naše birače idemo čista srca i obraza, s konkretnim programom i jedino što nam je bitno je da eventualni partneri taj naš program podrže. Mi smo prvenstveno i narodna stranka, razgovaramo s ljudima, oni su nam na prvom mjestu.
Svaki pojedinac ima ista prava na razvoj, na zaposlenje i pristojna primanja, svako dijete ima pravo na jednake uvjete obrazovanja, a na nama je da ljude slušamo što žele i trebaju, i na kraju da svima ta jednaka prava i omogućimo. Program smo uvijek radili na temelju toga.
Spomenuli ste svađe na političkoj sceni, a vidimo da otrovne strelice idu s oba tabora, i HDZ-ovog i SDP-ovog. Kako komentirate poteze predsjednika Milanovića?
Meni kao čovjeku nije prirodno omalovažavati, prijetiti, galamiti… Mnogi su mi i zamjerali jer sam u Saboru bio previše tih. Ali zar se stvarno politika vrednuje prema decibelima i cirkusima za govornicom? Možda u nekim uskim političkim krugovima da, ali upravo zbog toga je politika sve udaljenija od stvarnog života. Ljudima trebaju uređene ceste, sanirana klizišta, jeftiniji vrtići i krov nad glavom, bolji standard i programi koji garantiraju da će nam sutra biti bolje nego što je danas.
I to je ono za što se zalaže HNS. Ne želim ulaziti u svađe niti komentirati tuđu retoriku, ali prvenstveno je bitno poštivati institucije ove države, od Ustavnog suda kao najviše instance pa na dalje.
Kad ste prije sedam godina prvi put ušli u koaliciju s HDZ-om to je dosta destabiliziralo stranku.
Ne bih to nazvao destabiliziranjem, tako se to možda prikazivalo u javnosti jer je pojedinim političkim opcijama koje egzistiraju na podjelama umjesto na interesima države i građana to odgovaralo. I tada i sada odluke nismo donosili na temelju ideologija, pa ni emocija. HNS tada nije samo riskirao, bili smo svjesni kakvu štetu taj potez može napraviti stranci, predviđali su HNS-u najcrnje scenarije, a mi smo još uvijek tu, stabilni i složni, još uvijek smo temelj i oslonac stabilnosti.
Govorim da to nije bio samo rizik, već potpuno svjesno preuzimanje odgovornosti. Nama su tada interesi države u smislu stabilnosti i interesi građana bili ispred interesa stranke. Znam da neki to ne mogu shvatiti i nažalost vidimo i u našoj izbornoj jedinici primjere da je stranka na margini, sve udaljenija od izbornog praga, u razmaku od samo nekoliko mjeseci skočila iz koalicije s HDZ-om u koaliciju s SDP-om. Zašto? Zbog stranačkih interesa, odnosno interesa nekolicine članova koji su ostali ne bi li si osigurali sigurna primanja i interesa njihovog šefa koji umjesto da miruje u mirovini ima potrebu i dalje pati od želje da bude važan.
Gledajući kontekst tadašnjih okolnosti u kojima se Hrvatska nalazila, a to je bila gospodarska I politička nestabilnost I prijetnja dolaska mračne desnice na vlast, bila je to hrabra I odgovorna odluka HNS-a. Istina, tim potezom stranka je izgubila mnogo, ali Hrvatskoj smo osigurali političku stabilnost, nastavak provedbe ključnih reformi I jačanje gospodarskih aktivnosti. Hrvatska je opet pod rizikom političke nestabilnosti i tim više je bitno da se nastavi s konkretnim projektima.
Bili ste i u koaliciji s SDP-om, a sad ste i na ovim izborima ostali partner HDZ-u. Možete li usporediti partnerstvo s te dvije stranke?
Stvara se euforija u društvu, na televiziji se izmjenjuju stavovi dva tabora i stječe se dojam da se zaboravilo na stvarne probleme. Hrvatska je načeta krizom, ali je i činjenica da se s tom krizom koliko toliko dobro i nosimo. Barem jesmo do sad, jer je bila stabilna Vlada. Nitko nije savršen, pa ni ova Vlada. Ali sad opet tonemo u nestabilnost i podjele. Da, HNS je bio u koaliciji s SDP-om, ali tada na žalost nismo imali sugovornika u Vladi koji bi razumio potrebe ljudi ovdje u Varaždinskoj županiji, Zagorju, Međimurju. Samo kad se sjetim koliko sam dugo objašnjavao da klizišta treba sanirati, a sjetimo se i ovih nesretnih bala koje su riješene tek sad, zahvaljujući suradnji i intervenciji ove Vlade. Kažem suradnji jer je rješenje bilo prioritet i iznad stranačkih interesa.
Spomenuli ste klizišta, a jeftinije vrtiće zagovarate već godinama. Bili ste i zagovornik decentralizacije. Možete li nabrojiti najznačajnije rezultate Vašeg rada u saboru?
I u ovom mandatu HNS je pokazao kako se rješavaju stvarne potrebe naših građana. Uvjet potpore ovoj Vladi bio je dostupnost dječjih vrtića svoj djeci. To je i ostvareno. Stvoren je sustav koji omogućuje jednake startne pozicije za svako dijete. Osigurali smo fiskalnu održivost i privatnih i javnih vrtića te su stvoreni uvjeti za nova ulaganja i širenje vrtićkih kapaciteta, kao i bolji materijalni uvjeti zaposlenih u vrtićima. Fiskalnim rasterećenjima omogućili smo dodatni vjetar u leđa našim gradovima I općinama. Zahvaljujući naporima HNS-a, riješen je i spomenuti višegodišnji problem gotovo sto tisuća tona baliranog otpada u Varaždinu. Osigurali smo i 2.7 milijuna eura za obnovu dvorca Opeka budućeg sjedišta Regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi Arboretum Opeka. Također, upravo je HNS inicirao da država financira konstrukcijsku obnovu potresom pogođenih područja u 100 % iznosu za osnovnu nekretninu. Predložili smo rješenje za subvencioniranje ugradnje dizala u višestambene zgrade, kao i ono za legalizaciju kuća kako bi se one mogle legalizirati bilo kada. Oba rješenja integrirana su u zakonske prijedloge koji su u proceduri.
Što očekujete od ove kampanje i izbora?
Ako je suditi prema svemu u zadnjih tjedan dana, očekuje nas velika količina negativnosti, podmetanja i uvreda. Vjerujem da napadi neće zaobići ni HNS. Ali kad se kamere, reflektori i mikrofoni ugase ostaje život svakog pojedinca u Hrvatskoj. Ljudi zbog svađa neće imati veće plaće, veće mirovine, uređene ceste, političko šamaranje ne osigurava sredstva za dogradnju škola, uređenje igrališta… Svađe neće poticati proizvodnju i konkurentno gospodarstvo. Baš naprotiv. I zato vjerujem da će euforija splasnuti, a ljudi će prepoznati tko je tko na političkoj sceni. HNS je bio i ostao stranka koja čvrsto stoji na zemlji, ne odstupajući od svojih projekata, a to birači i prepoznaju.
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.
Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.
Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.
Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.
U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.
Izvor: Danica
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
