Povežite se s nama

U fokusu

Pet Jurčecovih godina: dva samoubojstva policajaca, jedan pokušaj, pljačka policijskog oružja

Objavljeno:

- dana

DONOSIMO

Hoće li Darko Jurčec biti novi/stari načelnik Policijske uprave varaždinske?

To je pitanje na koje će odgovor stići za manje od mjesec dana, kad će ministar policije imenovati novog šefa varaždinske policije.

Imenovanju će prethoditi intervju kojemu će, uz Jurčeca, pristupiti još dva kandidata: Predrag Benčić, voditelj Ureda za zakonitost postupanja, i Siniša Brkinjač, voditelj Službe zajedničkih i upravnih poslova. Samo su njih trojica – od sedam prijavljenih – pristupili testiranjima i uspješno ih prošli, pa su šanse Darka Jurčeca da ostane na sadašnjem radnom mjestu izgledne. A to zabrinjava mnoge.

Ali dok jedne smeta što je Darko Jurčec na mjesto načelnika PU varaždinske došao kao kadar bivšeg ministra policije Ranka Ostojića, druge ne zanima politika. Njih više brine činjenica da je varaždinska Policijska uprava baš u tih pet godina postala sinonim za skandal.

Dvoje policajaca je počinilo samoubojstvo, a još jedan je to pokušao, ali, nasreću, bezuspješno; iz policijskog skladišta je ukradeno oružje; načelnik Jurčec je bio glavni svjedok u sumnjivom sudskom procesu…Što se to događa u PU varaždinskoj?

Samoubojstva

Počelo je sa samoubojstvima. U studenome 2014. godine policajac iz Novog Marofa pokušao si je oduzeti život, ali mu to nije pošlo za rukom. Niti dva mjeseca kasnije, 9. siječnja, na sebe je digao ruku i njegov kolega, nažalost, uspješno.

Je li moguće da Darko Jurčec nije znao što se događa u njegovoj policijskoj upravi?

O slučajevima se nije pisalo u medijima sve dok Regionalni tjednik nije saznao za slučaj, pa u ožujku 2015. godine objavio priču o nesretnim policajcima. Nakon upita u Ministarstvo unutarnjih poslova iz odgovora se moglo saznati da se 20 kolega policajaca – nakon ovih strašnih slučajeva – dobrovoljno uključilo u savjetodavnu psihološku pomoć. Iz PU varaždinske se nitko, pa ni načelnik Darko Jurčec, nije oglasio.

Dok su marofski slučajevi za javnost prošli gotovo neopaženo, samoubojstvo Suzane Vugrinec dvije godine kasnije, ovog svibnja, odjeknulo je u lokalnim i nacionalnim medijima. Policijska službenica za maloljetničku delikvenciju u varaždinskoj kriminalističkoj policiji život si je oduzela smrtonosnom dozom antidepresiva.

Suzana Vugrinec je iz svoga varaždinskog stana nestala 21. svibnja ove godine, a četiri dana potom pronađena je mrtva na stražnjem sjedalu svoga zaključanoa Renault Clija, na parkiralištu uz Opću bolnicu u Murskoj Soboti. Mjesec dana nakon pronalaska tijela, nedvojbeno je utvrđeno da je iskusna policajka počinila samoubojstvo.

Dok je Ministarstvo unutarnjih poslova oštro negiralo da slučaj marofskih policajaca ima bilo kakve veze s poslom, u slučaju Suzane Vugrinec to nisu mogli reći. Ona je i službeno, neko vrijeme prije tragičnoga kraja, zatražila promjenu radnog mjesta, a to su i potvrdili iz PU varaždinske. Ne zna se je li itko uopće razmatrao njezinu molbu.
Radno mjesto je željela promijeniti zbog mobinga. Iskusna policajka se znala 13 godina boriti s delinkventima, ali ne i protiv kolega. Iz tko zna kojih razloga oni – osobito kolegice i nadređeni – s njom nisu željeli surađivati, pa joj je na radnome mjestu postalo neizdrživo. To piše i u dopisu Sindikata policijskih službenika. Ubila se prije nego što je itko ozbiljno razmotrio njezinu molbu da se makne iz nezdrave sredine. Štoviše, čak se spominje da je molba bila odbijena.
Tako je Suzana Vugrinec postala druga žrtva.

Jasno je da Jurčec nije kriv za samoubojstva, ali mnogi se pitaju kako šef – barem u slučaju Vugrinec – nije reagirao na ono što su znali svi u postaji, iako možda i nije bilo službene prijave o mobingu. Dobar šef bi morao znati za nezdravu atmosferu među svojim ljudima. Osobito kad je to sam po sebi stresan posao, koji uključuje i nošenje oružja, pa je psihička stabilnost neophodna.
S dva samoubojstva i jednim u pokušaju, statistika svakako nije na strani Darka Jurčeca. Štoviše, PU varaždinska vjerojatno je hrvatski rekorder po broju policajaca samoubojica u razdoblju od pet godina. Na sjeveru je to sigurno: Međimurska i Krapinsko-zagorska su imale po jedno samoubojstvo policajca, Koprivničko-križevačka nijedno.

Krađa oružja

Darko Jurčec može pokušati tvrditi da o psihičkom slomu svojih policajaca nije ništa znao, ali dobro se obrukao u vezi krađe oružja iz policijskog skladišta u svojoj Policijskoj upravi.

Policajci su 2. siječnja 2015. godine u prtljažniku slučajno zaustavljenog automobila pronašli arsenal oružja: dvadeset pištolja, 16 automatskih pištolja s prigušivačima, devet automatskih pušaka, 30 ručnih bombi, 2,8 kilograma TNT eksploziva, tisuću komada raznog streljiva, laserske ciljnike, prigušivače…

Darko Jurčec se, saznajemo, prijavio i za mjesto načelnika PU međimurske

Načelnik Jurčec se tad nije skrivao pred novinarima. Na konferenciji za medije pozirao je s oružjem rasprostrtim po stolu ispred sebe. – Varaždinska policija ostvarila je jednu od najvećih zapljena oružja i eksploziva u svojoj povijesti – ponosno je novinarima predstavio uspjeh svoje Policijske uprave. Spomenuo je tu i mogućnost da je oružje možda bilo namijenjeno teroristima ili organiziranim kriminalcima. – Tijekom svoje dvadesetogodišnje karijere se ne sjećam slične zapljene ovako sofisticiranog oružja – izjavio je.
Načelnik jedno nije rekao: odakle potječe zaplijenjeno oružje? Odgovor je porazan: iz policijskog skladišta iste policijske uprave koja je oružje pronašla. Njegove. Nakon niza do danas neodgovorenih pitanja, očigledno je da policija u trenutku zapljene nije imala pojma da je iz skladišta uopće nestala ogromna količina oružja, čijoj sofisticiranosti se načelnik divio pred novinarima.

Postupci u istrazi su, u najmanju ruku, čudni. Istražuju se, primjerice, skladištari (?!) i tko je iz policije plasirao informaciju o porijeklu oružja. Stječe se dojam da nije važno tko je i kako ukrao oružje – a da nitko nije primijetio njegov nestanak – nego da treba naći krivca koji je spriječio policiju da zataška vlastiti skandal.
Darko Jurčec se nakon slikanja s oružjem više nije oglašavao.
I opet: nitko ne insinuira Jurčecovu krivnju, ali kako je moguće da mu iz skladišta nestane arsenal oružja a da on o tome nema pojma?

Svjedočenje

Ako o mobingu u svojoj postaji, rastrojenoj psihi svojih policajaca i velikoj krađi oružja iz svog skladišta nije znao ništa, u sljedećem kompromitirajućem slučaju je Darko Jurčec glavni akter.

Riječ je o zajmu od 180.000 kuna, čija se isplata rješavala sudskim putem. Uglavnom, Jurčec je svjedočio isplati i kao svjedok je potpisan na ugovoru o zajmu. Budući da je zajmoprimac umro prije dogovorene isplate, slučaj se našao na Općinskom sudu u Čakovcu. Zajmodavac je tužio djecu umrloga da mu vrate novac, ali oni su zajam osporili s obzirom na to da na ugovoru, kako tvrde, nije autentičan potpis njihova oca. Mišljenja vještaka grafologa su se razlikovala, da bi vještakinja Centra “Ivan Vučetić” donijela sud kako nije moguće utvrditi vjerodostojnost potpisa.

Zbog toga se sud odlučio osloniti samo na iskaz Darka Jurčeca, pa zaključio da on “nema razloga za pristranost i da je nezainteresiran za ishod spora” te presudio u korist zajmodavca. Glavni adut pri donošenju presude bio je “profesionalni status načelnika krim policije u Varaždinu”.
Djeca pokojnika su se žalila na sudsku ocjenu kako je iskaz Darka Jurčeca dovoljan, zbog čega iskaze ostalih svjedoka nisu niti ocjenjivane. To nije bio dovoljan protuargument Jurčecovom statusu, pa se iznos duga do kraja suđenja sa 180 popeo na 400 tisuća kuna.

Protukandidati

Uz Darka Jurčeca kandidiralo se još šestero kandidata, od kojih su samo dvojica pristupili testiranjima. To su voditelj Ureda za zakonitost postupanja Predrag Benčić i Siniša Brkinjač, voditelj Službe zajedničkih i upravnih poslova. Sljedeći korak su razgovori od 4. do 6. rujna.

Povjerenstvo za odabir kandidata za radna mjesta rukovodećih policijskih službenika će – nakon sumiranja rezultata – svoju rang-listu dostaviti glavnom ravnatelju policije. On će potom zatražiti mišljenje Županijske skupštine, nakon čega će ministru predložiti odabranoga kandidata. To ne mora biti onaj koji je najbolje prošao testiranja.

Epilog

Darko Jurčec svoj petogodišnji mandat ocjenjuje besprijekornim

Darko Jurčec ni o tome nije želio razgovarati s novinarima.
I opet: jasno je da on to nije bio dužan kao Darko Jurčec, ali jedan od glavnih argumenata u prihvaćanju njegova iskaza – kao dovoljnoga da se riješi slučaj – bio je njegov profesionalni status. Laički, nije presudilo svjedočenja Darka Jurčeca, nego načelnika krimpolicije Varaždin.

Nakon svega i unatoč svemu, načelnik je za lokalni tjednik svoj petogodišnji rad ocijenio besprijekornim.
Iako, priča se, Darko Jurčec, uopće ne dvoji hoće li pobijediti i navodno već planira poteze u sljedećem mandatu, izgleda da ne želi prepustiti slučaju hoće li karijeru nastaviti kao šef policije. Pa se za svaki slučaj, kako saznajemo, prijavio i za načelnika Policijske uprave međimurske!

Izvor:
Foto:

U fokusu

Varaždin je europski grad stabala: “Ovo smo postigli kao tim”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varaždin, hrvatski grad baroka, glazbe i cvijeća, od sada ponosno nosi i titulu – europski grad stabala 2024.! Varaždin se ovom nagradom pridružio elitnom društvu zelenih europskih metropola, što je veliko priznanje ovom gradu, a posebno gradskoj komunalnoj tvrtki Parkovi, koja brine o održavanju gradskog zelenila.

The European City of the Trees Award (ECTA) je nagrada koju European Arboricultural Council dodjeljuje od 2007. godine onim gradovima koji se sukladno pravilima arborističke struke, ističu po iznimnoj kvaliteti rada s urbanim stablima. Tako se Varaždin našao u društvu Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.

Priznanje

Iako će sama nagrada biti uručena u lipnju na godišnjoj skupštini European Arboricultural Council, ovih je dana na adresu varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja stigla službena potvrda o dodjeli nagrade.

Tim povodom u petak, 26. travnja održana je konferencija za medije u jednom od najmlađih varaždinskih parkova, Parku mladih, kako bi se poslala simbolična poruka da sve što danas činimo u namjeri očuvanja zelene gradske panorame, ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.

– Ovu nagradu ostavljamo u zalog današnjoj djeci, da ih podsjeća kako nikad ne smiju odustati od brige za zeleni okoliš i za stabla jer ona su nam ključan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i onečišćenja istaknula je direktorica Parkova Jelena Sekelj i zahvalila svim zaposlenicima Parkova na angažmanu.

– Ovu nagradu postigli smo zajedno kao tim. Zahvaljujem gradskoj upravi na dijeljenju zajedničke vizije o održivom upravljanju gradskim stablima i zelenom i zdravom gradu, te na njihovoj volji za suradnjom. Zahvaljujem na suradnji i našim cijenjenim partnerima – komunalnim i privatnim poduzećima, fakultetima, institutima, javnim i obrazovnim ustanovama te pojedincima s kojima surađujemo u radu sa stablima. Hvala i našim sugrađanima koji nas podržavaju, kao i onima čije nas konstruktivne kritike potiču da budemo još bolji. Zajedno možemo učiniti puno za naš grad. Ponosimo se što smo Europski grad stabala jer je to potvrda naše stručnosti te predanosti održivosti i stvaranju grada ugodnog za život – dodaje Sekelj.

Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj čestitao je direktorici i svim djelatnicima gradske tvrtke Parkovi na ovom značajnom priznanju koje je još jedan dokaz koliko Varaždin djeluje po pitanju zelenila.

Zahvala

– Prošle je godine ovo priznanje dobio Antwerpen u Belgiji, a ove godine Varaždin. U užoj konkurenciji s nama je bio Zadar. Svečano uručenje bit će u lipnju. Nagrada potvrđuje zelenu agendu koju provodi Gradska uprava zajedno s Parkovima. Zahvaljujem vrijednim djelatnicima Parkova koji svaki dan uređuju naš grad i brinu o urbanom zelenilu. Ovih dana završili smo i nove drvorede, u Ulici Tina Ujevića, na Dravskoj poljani, zatim pored autobusnog kolodvora, u jesen kreće sadnja tisuću stabala iz projekta Varaždin pod krošnjama i možemo reći da je grad Varaždin zaista predvodnik i s razlogom je dobio ovu značajnu europsku titulu – rekao je gradonačelnik.

Podsjetio je na povijesnu činjenicu kako je Varaždin imao zaposlenog gradskog vrtlara tri godine prije Beča, a tridesetak godina prije Zagreba.

– To je kontinuirani rad, nasljeđe koje smo naslijedili od prijašnjih generacija, a projekte koje sada radimo, radimo za buduće generacije. Sve to doprinosi tituli koju Varaždin osvaja u posljednje tri godine – grada s najvišom kvalitetom života u Hrvatskoj – zaključio je gradonačelnik Neven Bosilj.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Stiglo je prvih šest borbenih aviona Rafale, čuvat će i varaždinsko nebo te grmjeti na aeromitingu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.

Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj. 

Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak. 

– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.

Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje