Povežite se s nama

U fokusu

Pet Jurčecovih godina: dva samoubojstva policajaca, jedan pokušaj, pljačka policijskog oružja

Objavljeno:

- dana

DONOSIMO

Hoće li Darko Jurčec biti novi/stari načelnik Policijske uprave varaždinske?

To je pitanje na koje će odgovor stići za manje od mjesec dana, kad će ministar policije imenovati novog šefa varaždinske policije.

Imenovanju će prethoditi intervju kojemu će, uz Jurčeca, pristupiti još dva kandidata: Predrag Benčić, voditelj Ureda za zakonitost postupanja, i Siniša Brkinjač, voditelj Službe zajedničkih i upravnih poslova. Samo su njih trojica – od sedam prijavljenih – pristupili testiranjima i uspješno ih prošli, pa su šanse Darka Jurčeca da ostane na sadašnjem radnom mjestu izgledne. A to zabrinjava mnoge.

Ali dok jedne smeta što je Darko Jurčec na mjesto načelnika PU varaždinske došao kao kadar bivšeg ministra policije Ranka Ostojića, druge ne zanima politika. Njih više brine činjenica da je varaždinska Policijska uprava baš u tih pet godina postala sinonim za skandal.

Dvoje policajaca je počinilo samoubojstvo, a još jedan je to pokušao, ali, nasreću, bezuspješno; iz policijskog skladišta je ukradeno oružje; načelnik Jurčec je bio glavni svjedok u sumnjivom sudskom procesu…Što se to događa u PU varaždinskoj?

Samoubojstva

Počelo je sa samoubojstvima. U studenome 2014. godine policajac iz Novog Marofa pokušao si je oduzeti život, ali mu to nije pošlo za rukom. Niti dva mjeseca kasnije, 9. siječnja, na sebe je digao ruku i njegov kolega, nažalost, uspješno.

Je li moguće da Darko Jurčec nije znao što se događa u njegovoj policijskoj upravi?

O slučajevima se nije pisalo u medijima sve dok Regionalni tjednik nije saznao za slučaj, pa u ožujku 2015. godine objavio priču o nesretnim policajcima. Nakon upita u Ministarstvo unutarnjih poslova iz odgovora se moglo saznati da se 20 kolega policajaca – nakon ovih strašnih slučajeva – dobrovoljno uključilo u savjetodavnu psihološku pomoć. Iz PU varaždinske se nitko, pa ni načelnik Darko Jurčec, nije oglasio.

Dok su marofski slučajevi za javnost prošli gotovo neopaženo, samoubojstvo Suzane Vugrinec dvije godine kasnije, ovog svibnja, odjeknulo je u lokalnim i nacionalnim medijima. Policijska službenica za maloljetničku delikvenciju u varaždinskoj kriminalističkoj policiji život si je oduzela smrtonosnom dozom antidepresiva.

Suzana Vugrinec je iz svoga varaždinskog stana nestala 21. svibnja ove godine, a četiri dana potom pronađena je mrtva na stražnjem sjedalu svoga zaključanoa Renault Clija, na parkiralištu uz Opću bolnicu u Murskoj Soboti. Mjesec dana nakon pronalaska tijela, nedvojbeno je utvrđeno da je iskusna policajka počinila samoubojstvo.

Dok je Ministarstvo unutarnjih poslova oštro negiralo da slučaj marofskih policajaca ima bilo kakve veze s poslom, u slučaju Suzane Vugrinec to nisu mogli reći. Ona je i službeno, neko vrijeme prije tragičnoga kraja, zatražila promjenu radnog mjesta, a to su i potvrdili iz PU varaždinske. Ne zna se je li itko uopće razmatrao njezinu molbu.
Radno mjesto je željela promijeniti zbog mobinga. Iskusna policajka se znala 13 godina boriti s delinkventima, ali ne i protiv kolega. Iz tko zna kojih razloga oni – osobito kolegice i nadređeni – s njom nisu željeli surađivati, pa joj je na radnome mjestu postalo neizdrživo. To piše i u dopisu Sindikata policijskih službenika. Ubila se prije nego što je itko ozbiljno razmotrio njezinu molbu da se makne iz nezdrave sredine. Štoviše, čak se spominje da je molba bila odbijena.
Tako je Suzana Vugrinec postala druga žrtva.

Jasno je da Jurčec nije kriv za samoubojstva, ali mnogi se pitaju kako šef – barem u slučaju Vugrinec – nije reagirao na ono što su znali svi u postaji, iako možda i nije bilo službene prijave o mobingu. Dobar šef bi morao znati za nezdravu atmosferu među svojim ljudima. Osobito kad je to sam po sebi stresan posao, koji uključuje i nošenje oružja, pa je psihička stabilnost neophodna.
S dva samoubojstva i jednim u pokušaju, statistika svakako nije na strani Darka Jurčeca. Štoviše, PU varaždinska vjerojatno je hrvatski rekorder po broju policajaca samoubojica u razdoblju od pet godina. Na sjeveru je to sigurno: Međimurska i Krapinsko-zagorska su imale po jedno samoubojstvo policajca, Koprivničko-križevačka nijedno.

Krađa oružja

Darko Jurčec može pokušati tvrditi da o psihičkom slomu svojih policajaca nije ništa znao, ali dobro se obrukao u vezi krađe oružja iz policijskog skladišta u svojoj Policijskoj upravi.

Policajci su 2. siječnja 2015. godine u prtljažniku slučajno zaustavljenog automobila pronašli arsenal oružja: dvadeset pištolja, 16 automatskih pištolja s prigušivačima, devet automatskih pušaka, 30 ručnih bombi, 2,8 kilograma TNT eksploziva, tisuću komada raznog streljiva, laserske ciljnike, prigušivače…

Darko Jurčec se, saznajemo, prijavio i za mjesto načelnika PU međimurske

Načelnik Jurčec se tad nije skrivao pred novinarima. Na konferenciji za medije pozirao je s oružjem rasprostrtim po stolu ispred sebe. – Varaždinska policija ostvarila je jednu od najvećih zapljena oružja i eksploziva u svojoj povijesti – ponosno je novinarima predstavio uspjeh svoje Policijske uprave. Spomenuo je tu i mogućnost da je oružje možda bilo namijenjeno teroristima ili organiziranim kriminalcima. – Tijekom svoje dvadesetogodišnje karijere se ne sjećam slične zapljene ovako sofisticiranog oružja – izjavio je.
Načelnik jedno nije rekao: odakle potječe zaplijenjeno oružje? Odgovor je porazan: iz policijskog skladišta iste policijske uprave koja je oružje pronašla. Njegove. Nakon niza do danas neodgovorenih pitanja, očigledno je da policija u trenutku zapljene nije imala pojma da je iz skladišta uopće nestala ogromna količina oružja, čijoj sofisticiranosti se načelnik divio pred novinarima.

Postupci u istrazi su, u najmanju ruku, čudni. Istražuju se, primjerice, skladištari (?!) i tko je iz policije plasirao informaciju o porijeklu oružja. Stječe se dojam da nije važno tko je i kako ukrao oružje – a da nitko nije primijetio njegov nestanak – nego da treba naći krivca koji je spriječio policiju da zataška vlastiti skandal.
Darko Jurčec se nakon slikanja s oružjem više nije oglašavao.
I opet: nitko ne insinuira Jurčecovu krivnju, ali kako je moguće da mu iz skladišta nestane arsenal oružja a da on o tome nema pojma?

Svjedočenje

Ako o mobingu u svojoj postaji, rastrojenoj psihi svojih policajaca i velikoj krađi oružja iz svog skladišta nije znao ništa, u sljedećem kompromitirajućem slučaju je Darko Jurčec glavni akter.

Riječ je o zajmu od 180.000 kuna, čija se isplata rješavala sudskim putem. Uglavnom, Jurčec je svjedočio isplati i kao svjedok je potpisan na ugovoru o zajmu. Budući da je zajmoprimac umro prije dogovorene isplate, slučaj se našao na Općinskom sudu u Čakovcu. Zajmodavac je tužio djecu umrloga da mu vrate novac, ali oni su zajam osporili s obzirom na to da na ugovoru, kako tvrde, nije autentičan potpis njihova oca. Mišljenja vještaka grafologa su se razlikovala, da bi vještakinja Centra “Ivan Vučetić” donijela sud kako nije moguće utvrditi vjerodostojnost potpisa.

Zbog toga se sud odlučio osloniti samo na iskaz Darka Jurčeca, pa zaključio da on “nema razloga za pristranost i da je nezainteresiran za ishod spora” te presudio u korist zajmodavca. Glavni adut pri donošenju presude bio je “profesionalni status načelnika krim policije u Varaždinu”.
Djeca pokojnika su se žalila na sudsku ocjenu kako je iskaz Darka Jurčeca dovoljan, zbog čega iskaze ostalih svjedoka nisu niti ocjenjivane. To nije bio dovoljan protuargument Jurčecovom statusu, pa se iznos duga do kraja suđenja sa 180 popeo na 400 tisuća kuna.

Protukandidati

Uz Darka Jurčeca kandidiralo se još šestero kandidata, od kojih su samo dvojica pristupili testiranjima. To su voditelj Ureda za zakonitost postupanja Predrag Benčić i Siniša Brkinjač, voditelj Službe zajedničkih i upravnih poslova. Sljedeći korak su razgovori od 4. do 6. rujna.

Povjerenstvo za odabir kandidata za radna mjesta rukovodećih policijskih službenika će – nakon sumiranja rezultata – svoju rang-listu dostaviti glavnom ravnatelju policije. On će potom zatražiti mišljenje Županijske skupštine, nakon čega će ministru predložiti odabranoga kandidata. To ne mora biti onaj koji je najbolje prošao testiranja.

Epilog

Darko Jurčec svoj petogodišnji mandat ocjenjuje besprijekornim

Darko Jurčec ni o tome nije želio razgovarati s novinarima.
I opet: jasno je da on to nije bio dužan kao Darko Jurčec, ali jedan od glavnih argumenata u prihvaćanju njegova iskaza – kao dovoljnoga da se riješi slučaj – bio je njegov profesionalni status. Laički, nije presudilo svjedočenja Darka Jurčeca, nego načelnika krimpolicije Varaždin.

Nakon svega i unatoč svemu, načelnik je za lokalni tjednik svoj petogodišnji rad ocijenio besprijekornim.
Iako, priča se, Darko Jurčec, uopće ne dvoji hoće li pobijediti i navodno već planira poteze u sljedećem mandatu, izgleda da ne želi prepustiti slučaju hoće li karijeru nastaviti kao šef policije. Pa se za svaki slučaj, kako saznajemo, prijavio i za načelnika Policijske uprave međimurske!

Izvor:
Foto:

U fokusu

Ponovno je pao CEZIH, ljudi ne mogu do uputnica, recepata…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ponovno ne radi Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske (CEZIH).

Održavanje i optimizaciju sustava CEZIH-a obavlja tvrtka Ericsson Nikola Tesla, iz koje su HZZO izvijestili da će povremene poteškoće trajati do početka listopada, potvrdio je nedavno glasnogovornik HZZO-a Nenad Korkut, a podsjeća N1 televizija.

Povremeni problemi sa sustavom CEZIH-a bili su i 19. i 30. srpnja te 2. i 12. kolovoza, a HZZO je tijekom prijašnjih poteškoća priopćio da se problemi javljaju radi opsežnih radova na modernizaciji sustava CEZIH-a.

Nastavite čitati

U fokusu

Kreće rekonstrukcija rukavca rijeke Drave kod Cestice, cilj je zaštita ugroženih vrsta i sigurnost od poplava

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na lokaciji Otok Virje (C1), u Varaždinskoj županiji, nastavljeni su radovi obnove ekosustava rijeke Drave u sklopu projekta “DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama”.

Cilj je restauracija rukavca duljine 1,3 km i djelomično uklanjanje obaloutvrde, što će omogućiti dovođenje vode u rukavac i potaknuti stvaranje novih staništa za ptice. Radovi će poboljšati prirodnu dinamiku rijeke i doprinijeti zaštiti ugroženih vrsta te povećati sigurnost od poplava u naseljenim područjima.

Desni rukavac rijeke Drave „Otok Virje (C.1)“ u sadašnjem stanju sa svoje uzvodne strane nije spojen s rijekom, već voda u njega ulazi s nizvodne strane. Područje je uglavnom obraslo visokom vegetacijom, sa širim potezima šumskih površina uz sam tok rijeke Drave. Zbog bolje protočnosti, potrebno je ukloniti vegetaciju u području mosta i rukavca te od iskopanog materijala izgraditi pristupne putove. Navedeni zahvati koristit će brojnim ugroženim staništima i vrstama u područjima Natura 2000 i pridonijet će boljoj zaštiti od poplava u naseljenim područjima uz rijeku Dravu te će povećati rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo.

-Provođenjem ovog jedinstvenog projekta, primjera suradnje ustanova za upravljanje vodama i zaštitu prirode te nevladinih organizacija, ključne prirodne značajke ekosustava Drave obnavljamo otvaranjem i stvaranjem novih rukavaca, uklanjanjem i prilagodbom obaloutvrda i ostalih vodnih građevina te očuvanjem poplavnih područja i prirodnih strmih obala rijeke – poručio je voditelj projekta Igor Tošić, iz Hrvatskih voda.

Kako bi se osigurala zaštita za buduće generacije, područje DRAVA LIFE projekta postalo je dio prvog svjetskog Petodržavnog UNESCO rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav (MDD), poznatog kao “Europska Amazona”. Projekt obuhvaća područja Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije, čime je Drava uključena u globalnu mrežu najpoznatijih prirodnih područja.

-Ponosni smo što je projekt DRAVA LIFE, prvi takve vrste u Hrvatskoj i regiji, postavio temelje za buduće projekte i suradnju na obnovi riječnog ekosustava Mura-Drava-Dunav, jednog od najvažnijih u Europi – istaknuo je Arno Mohl iz WWF Austrija.

Silvija Zagorec, zamjenica župana Varaždinske županije, naglasila je da rijeka Drava u Hrvatsku utječe upravo u toj županiji, u kojoj su stoga posebno svjesni važnosti njenog očuvanja.

-Drava protječe kroz osam naših općina i jedan grad, čime oblikuje i definira veliki dio naše županije. Područje ove rijeke zaštićeno je još od 2011. godine i najveće je zaštićeno područje u našoj županiji, a ima i međunarodni značaj budući da se nalazi i pod zaštitom UNESCO-a. To nas obvezuje na dugoročnu brigu i zaštitu ove rijeke. Na prostoru Drave u našoj županiji zabilježeno je čak 200 vrsta ptica, a istraživanja su pokazala da je po broju različitih ribljih vrsta najbogatija rijeka u Hrvatskoj. To bogatstvo moramo očuvati –  rekla je Silvija Zagorec.  

Na zaštiti i očuvanju područja uz rijeku Dravu kontinuirano radi Javna ustanova “Priroda Varaždinske županije”, koja je posljednjih godina  u okviru različitih projekata provela istraživanja faune, vretenaca, kornjaša, vidre, riba i vodozemaca, a posebno je vrijedno što su izdali i prateće knjižice dostupne svim zainteresiranim građanima. Na području uz Dravu u Varaždinskoj županiji uredili su šest DRAVA LIFE   informativno-edukativnih točaka, edukativno dječje igralište u Dravskoj park-šumi u Varaždinu te izdali slikovnicu „Ptičja posla“. Nastavljaju i s provođenjem aktivnosti reintrodukcije kebrača (Myricaria germanica), danas gotovo izumrle, a nekada česte grmolike vrste dravskih sprudova, kao i s aktivnostima održavanja staništa za rijetke vrste ptica, što uključuje uređenje strmih obala za gniježđenje bregunica, kao i održavanje otoka za gniježđenje čigri u akumulaciji HE Varaždin.

-Iako se ovaj projekt bliži završetku, aktivnosti na zaštiti i očuvanju rijeke Drave nastavljaju se i kroz druge inicijative, poput projekta Life Restore for MDD. Aktivnosti tog projekta su u Varaždinskoj županiji usmjerene na uklanjanje invazivnih vrsta, što je također jako važno za očuvanje bioraznolikosti. Posebno je važno što radimo i na uspostavi edukativnih programa poput “Škole uz rijeku”, jer je edukacija najmlađih generacija od neprocjenjivog značaja – zaključila je Sanja Kopjar, ravnateljica Javne ustanove Priroda Varaždinske županije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje