Povežite se s nama

U fokusu

Plaće direktora više nisu tajni podatak!

Objavljeno:

- dana

Ekskluzivno

Direktor Varkoma Vlado Vlašić, koji je na tu funkciju imenovan 23. rujna 2013. godine na vrijeme od pet godina, ima neto plaću od 16.000 kuna. Riječ je o osnovnoj plaći, koja se uvećava za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.

 Stoji to u Vlašićevom ugovoru o radu, koji je s predsjednikom Nadzornog odbora Sašom Barbirom sklopio 27. prosinca 2013. godine. Ugovore direktora gradskih tvrtki zatražili smo temeljem popisa tijela javne vlasti i Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojem ugovori između tijela javne vlasti i zaposlenika tijela predstavljaju informacije od javnog značaja.

 

Vlašić ima pravo na  plaćeni sistematski pregled godišnje na teret Varkoma

Pritom se naročito, kako nam je rekao i Hrvoje Vindakijević, savjetnik u Uredu povjerenice za informiranje, misli na bruto plaću zaposlenika, dodatke na plaću, bonuse i stimulacije, otpremninu i slične podatke koji su od javnog interesa.
Vlašić je svoj ugovor poslao bez ikakvih poteškoća, a u njemu se vidi i da mu se plaća može smanjiti ako se Varkomove prilike bitno pogoršaju i to tako da bi daljne isplaćivanje primanja značilo tešku nepravdu, no kada se prilike tvrtke poboljšaju i čim se za to ispune uvjeti, Varkom bi Vlašiću trebao isplatiti razliku do punog iznosa plaće. No, ako mu se plaća smanji, Vlašić ima pravo na raskid ugovora s krajem narednog tromjesečja i otkaznim rokom od šest tjedana.

Male otpremnine

Vlašić ima pravo i na naknadu putnih i stvarnih materijalnih troškova, kao i na dnevnice, zatim na plaćeni jedan godišnji sistematski pregled, na pokriće troškova reprezentacije, korištenje službenog mobitela i korištenje službenog automobila, sve na teret troškova poslovanja. Ima i klizno radno vrijeme, s time da tjedni fond sati ne smije biti manji od 40.
U slučaju da Vlašić prestane biti direktor prije isteka mandata bilo to opozivom, ostavkom ili sporazumom, nema pravo na otpremninu, osim u slučaju kada mu istodobno s funkcijom prestaje i radni odnos. U slučaju prestanka obnašanja funkcije Uprave Varkoma, Varkom je Vlašiću dužan osigurati radno mjesto koje odgovara njegovim kvalifikacijama i stručnoj spremi.

 

Novak ima pravo i na  posebnu nagradu i to do tri posto neto dobiti Aquatehnike

Ako iz bilo kojih razloga ne postoji mogućnost nastavka radnog odnosa, odnosno ako Vlašić ponudu Varkoma odbije, ima pravo na otpremninu u visini šest mjesečnih neto plaća, odnosno 96.000 kuna, koju bi mu Varkom trebao isplatiti u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa. To je mnogo manje od otpreminine bivšeg direktora Tomislava Kezelja, čija je otpremnina iznosila čak 100.000 eura!
Sličan ugovor Vlašićevom ima i Marin Bašić, direktor druge gradske firme, Parkova, samo što je njegova mjesečna neto plaća 14.500 kuna. I njegova se plaća uvećava za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža. I on ima klizno radno vrijeme, a iz istih razloga koji se odnose i na Varkomova direktora, ima pravo na otpremninu u visini od šest mjesečnih neto plaća, što bi u njegovom slučaju bilo 87.000 kuna. I to je mnogo manje od onoga što je primio njegov prethodnik Slavko Vegar, kojem su Parkovi, kako se pisalo, isplatili 370.000 kuna otpremnine.

Najpovoljniji ugovor

Davor Skroza, direktor Čistoće, ima mjesečnu neto plaću od 13.500 kuna, a ostale odredbe ugovora uglavnom su identične Vlašićevom i Bašićevom ugovoru. Ako prestane biti direktorom, Čistoća mu je dužna osigurati radno mjesto, a ako ne postoji mogućnost nastavka radnog odnosa u Čistoći ili Skroza odbije ponudu, i on ima pravo na otpremninu u visini od šest mjesečnih neto plaća, odnosno 81.000 kuna.

Gordan Novak, direktor druge sestrinske Varkomove firme, Aquatehnike, ima najpovoljniji ugovor među svim direktorima gradskih firmi. Ima osnovnu plaću od 14.000 kuna, koja se uvećava za 0,5 posto za svaku godinu radnog staža, ali i ima pravo koristiti službeni auto bez ograničenja, ima pravo i na plaćeni sistematski pregled jednom godišnje, kao i na plaćanje troškova liječenja, ako ti troškovi nisu pokriveni zdravstvenim osiguranjem. Za razliku od ostalih, Novak ima pravo i na profesionalnu i stručnu edukaciju na teret Aquatehnike, što uključuje i učenje jednog stranog jezika, kao i pohađanje seminara, znanstvenih i stručnih tribina. Osim toga, Nadzorni mu odbor i može odobriti i posebnu nagradu, odnosno stimulaciju, i to do maksimalno tri posto neto ostvarene dobiti Aquatehnike. U slučaju da ga poslodavac razriješi dužnosti, a bez njegove krivnje, Novak ima pravo na otpremninu od 10 neto plaća, odnosno 140.000 kuna.

Parlaj kao službenik

Miljenko Ernoić, direktor Razvojne agencije Sjever – DAN, prema ugovoru o radu i menadžerskom ugovoru koji je sklopio s bivšim gradonačelnikom Ivanom Čehokom, imao je neto plaću od 10.500 kuna, a imao je pravo i na druga novčana primanja, poput dodatka na staž, topli obrok, trošak dolaska na posao i slično. U slučaju prestanka mandata, Razvojna agencija trebala mu je osigurati posao unutar Agencije ili stručnih službi Grada, a imao je i pravo na otpremninu u visini od 12 mjesečnih bruto plaća.
No, prema sporazumu o obnovi i izmjenama ugovora koji je Ernoić potpisao u rujnu 2013. godine s aktualnim gradonačelnikom Goranom Habušem, Ernoićeva plaća obračunava se kao i službenicima i namještenicima u gradskoj upravi, odnosno ima plaću kao pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo. Kad se pomnoži osnovica za obračun plaća gradskih službenika i namještenika s koeficijentom pročelnika, ispada da Ernoić ima bruto plaću od oko 15.630 kuna.

U slučaju prestanka mandata, sada se Ernoiću mora osigurati radno mjesto samo unutar Agencije, a ne i u gradskim službama, kao što je to bio slučaj u ugovoru koji je potpisao s Čehokom. Smanjena mu je i otpremnina, koja sada iznosi šest mjesečnih bruto plaća. Za Čehokovo vrijeme, Ernoić je imao i pravo koristiti službeni automobil na trošak Razvojne agencije neovisno o trajanju radnog vremena, dok prema aktualnom sporazumu s Habušem, službeni automobil može koristiti isključivo u poslovne svrhe.

 

Miljenko Ernoić ima plaću kao pročelnik za gospodarstvo u Gradu Varaždinu

Nikola Kučiš, direktor Agencije za razvoj Varaždinske županije na tom je mjestu od 1. travnja 2012. godine i ima mjesečnu bruto plaću od 17.950 kuna, odnosno nešto više od 11.000 kuna neto. Ima i pravo na povrat troškova prijevoza na posao u visini mjesečne autobusne karte. Na trošak poslodavca ima pravo koristiti mobitel, službeni auto, službeno računalo, ima pravo i na povrat troškova za službena putovanja u zemlji i inozemstvu i na povrat troškova poslovne reprezentacije. Kučiš ima pravo i na naknadu troškova stručnog usavršavanja i dodatnog školovanja. Ako, pak, Kučišu Skupština AZRA-e, odnosno župan otkaže ugovor, Kučišu bi na tekući račun trebalo isplatiti otpremninu u visini od šest bruto plaća.
Direktor Slododne zone, Enriko Parlaj, na tom je radnom mjestu od 1. studenoga prošle godine, a plaća mu se, što je zanimljivo, obračunava kao službenicima i namještenicama u upravnim tijelima Varaždinske županije. U ugovoru mu stoji da ima pravo na “mjesečnu plaću u bruto iznosu dobivenim umnoškom osnovice za obračun plaće za službenike i namještenike u upravnim tijelima Varaždinske županije i koeficijenta 2,90 (koji ima zamjenik pročelnika)”, pa po tome ispada da Parlaj ima bruto plaću od 10.962 kune.

Omogućiti posao

 U ugovoru se navodi i da, u slučaju prestanka potrebe za radnim mjestom na koje je raspoređen, poslodavac je obvezan Parlaju “omogućiti zaposlenje na radnom mjestu sukladno njegovoj stručnoj spremi i koje opisom najbliže odgovara radnom mjestu po ovom ugovoru i za najmanje istu osnovnu plaću koja je ovim ugovorom utvrđena”. Ako mu zaposlenje ne bude omogućeno, Parlaj ima pravo na raskid ugovora i pravo na otpremninu u visini šest neto plaća.
Direktor Garancijske agencije Varaždinske županije Tomislav Šipek ima 12.256 kuna mjesečnu bruto plaću, a istu plaću ima i direktorica Varaždinske agencije za marketing i promidžbu Štefica Španić.

Termoplin ustraje u tajnosti ugovora svoga direktora

Iako je i Termoplin na popisu tijela javne vlasti, iz te su firme, unatoč uredno poslanom zahtjevu za pristup informacijama, odbili dostaviti ugovor direktora Ivana Topolnjaka. Pozivaju se na članak 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, koji kaže da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, a ističu i da su na tom popisu “isključivo zbog činjenice vlasničkog udjela jedinica lokalne samouprave, a prvenstveno je dioničko društvo koje se ne financira iz državnog ili proračuna jedinica područne, odnosno lokalne samouprave”. No, iako uporno žele skriti Topolnjakovu plaću, zahvaljujući državnoj reviziji koja je „češljala“ poslovanje gradskih firmi, doznalo se da je Topolnjakova osnovna neto plaća 4.500 eura, odnosno 38.684 kune, gotovo 10 puta više nego što imaju radnici! Plaća se uvećava za minuli rad, stalni dodatak i druga primanja koja se isplaćuju na osnovnu plaću.

Ugovor o radu s Nadzornim odborom zaključio je u travnju 2010. godine, a prema ugovoru, ima pravo i na posebnu nagradu u visini od pet posto neto dobiti. Tako mu je, primjerice, u 2010., u skladu s ugovorom, isplaćena posebna nagrada u visini od pet posto neto dobiti za 2009. u neto iznosu 363.571, odnosno bruto 709.945 kuna.

Topolnjak ima pravo i na teret troškova poslovanja bez ograničenja koristiti službeni automobil s ugrađenim mobilnim telefonom, plaćati premije za osiguranje života i invaliditeta za slučaj nesreće do iznosa godišnje premije 15.000 kuna, plaćati troškove liječenja, uključivši i bolničko liječenje u izabranoj domaćoj ustanovi, koristiti dopunsko zdravstveno osiguranje, dopunsko putno osiguranje, reprezentaciju, odobravati donacije i sponzorstva svih vrsta, koristiti mobilne telefone i laptop bez ograničenja. U slučaju opoziva jer mu je izglasano nepovjerenje ili prilikom odlaska u mirovinu, ima pravo na otpremninu u visini od 24 osnovnih plaća, što je oko 940.000 kuna!

– S obzirom na to da su izvori financiranja uz sredstva Društva, sredstva građana i pravnih osoba za financiranje izgradnje plinskih mreža i plinskih priključaka te naknada za priključenje na plinsku mrežu, Državni ured za reviziju predlaže sva primanja i naknade direktora utvrditi uzimajući u obzir navedene elemente kao i antirecesijske mjere štednje na svim razinama te javno objaviti u godišnjem izvješću Društva – navela je revizija u svom izvješću, no iz Termoplina, unatoč tome što revizija poziva direktora na štednju, odgovorili su “da prava i obveze direktora na razdoblje od pet godina potvrđuje Nadzorni odbor – predstavnici vlasnika jer se ovdje radi o trgovačkom društvu i to u zavisnosti od poslovnog uspjeha i rezultata poslovanja”.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Demograf Stjepan Šterc: Hrvatska demografskim prirodnim putem i iseljavanjem nestaje svom silinom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S obzirom na to da Hrvatska još uvijek nema migracijsku politiku, kako bi ona uopće trebala izgledati pitali smo demografa Stjepana Šterca, inače predstojnika Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijima.

>> Građani se žalili na pijančevanje i bludničenje stranih radnika, PU varaždinska: Nemamo ništa evidentirano

Među ostalim, demograf kaže da treba uzeti u obzir i velike kontinentalne razlike, ali i depopulaciju.

– Demografska i uža migracijska problematika po svim dosadašnjim trendovima i pokazateljima sasvim će sigurno postati ključna problematika hrvatske, europske pa i svjetske budućnosti. Pogotovo jer će svoje izravne odraze imati na društvenu i prostornu uređenost te gospodarski i ukupni razvoj. Velike kontinentalne razlike u populacijskoj reprodukciji s jedne strane i u depopulaciji s druge strane do kraja će stoljeća uvjetovati migracije i to primarno iz afričkih i azijskih reprodukcijski postojanih zemalja prema Europi, koja će po procjenama stručnjaka UN-a izgubiti i do 90 milijuna stanovnika – smatra Šterc.

Dodaje da bi se migracijska politika trebala temeljiti na znanstvenim zakonitostima, procjenama i rješenjima umjesto političkih.

– Posebno to vrijedi za Hrvatsku koja demografski prirodnim putem i iseljavanjem nestaje svom silinom. Hrvatska još nema migracijsku politiku, a to što ju osmišljavaju gotovo isključivo u Ministarstvu unutrašnjih poslova s poslodavcima (po njihovim potrebama za radnom snagom) i javnosti nepoznatim nazovimo stručnjacima samo pokazuje ozbiljnost pristupa – navodi demograf.

Kaže da je veliki problem što iz Hrvatske odlaze mladi i obrazovani, ali i obitelji s djecom.

– Službena hrvatska statistika potvrđuje kako je u Hrvatskoj prije tri godine počela supstitucija stanovništva s oko 40 000 iseljenih i isto toliko useljenih, uz činjenicu da iz Hrvatske iseljava uglavnom mlado i obrazovano stanovništvo i mlade obitelji s djecom, a useljava hrvatskom gospodarstvu potrebna radna snaga koja uglavnom ne sudjeluje u reprodukciji i obnovi stanovništva pomlađivanjem djecom – kaže Šterc.

Vidljivo je kako imamo sve više radnika iz Nepala, Indije, Filipina…, a posebno je to vidljivo na sjeveru Hrvatske.

– Populacija je to prevladavajuće samačka koja se vrlo teško prilagođava načinu života nove sredine pa je njihova funkcionalna prilagodba otežana, usporena ili se uopće ne dostiže. Pritom se ne uvažava osnovna zakonitost migriranja – funkcionalno prilagođavanje načinu života tijekom radnog dana, dok u ostalom dijelu dana mogu upražnjavati svoje vjerske, kulturne, jezične i slične navike. Politički se na problem prvenstveno gleda jednosmjerno, dok se obaveze dolazeće populacije prema novoj društvenoj i prostornoj sredini praktički u političkom djelovanju niti ne spominju. Zatvorenost imigracijske radne populacije ostaje trajan problem pa nije nikakvo čudo pojava zabrinutosti domicilnog stanovništva – smatra demograf.

Demografska situacija u Hrvatskoj općenito nije dobra, blago rečeno, dodaje Šterc.

– Silina prirodnog pada hrvatske domicilne populacije, silina vanjskih odlazaka, procesi starenja, brojni odlasci učenika osnovnih i srednjih škola i slične demografske negativnosti izravno su počele utjecati na neuređenost hrvatskog društva, prostornu prazninu, osnovne sustave u državi i konačno na ukupni razvoj zemlje. Iako se sa svih političkih govornica uvijek po potrebi naglašava strateška važnost demografske problematike, Hrvatska još uvijek nema smislene, funkcionalne i razvojne demografske i migracijske politike, a vidimo kako ju već poduže osmišljavaju primarno s političkog, a ne znanstvenog diskursa. Točno je potvrditi, da Hrvatska još uvijek nije spremna za demografske i migracijske izazove – ističe Šterc.

Kako sačuvati gospodarstvo i zadržati mlade u ovakvim demografskim i političkim negativnostima postaje ključno pitanje.

– Rješavanje tog problema mora se voditi znanstvenom logikom te granskim i regionalnim poticajnim modelima, posebno poreznim. Hrvatska bi odmah trebala početi osmišljavati i provoditi oba revitalizacijska modela: klasični poticajni populacijski (uz standardne demografske poticaje dječjim doplatcima, porodiljskim naknadama, izravnim financijskim davanjima, zaštitom majki i rodilja, a nužno je mlade poticati stupanjem u brak, jer se unatoč modernizmu još uvijek više od 80 % djece rađa iz brakova) i selektivni imigracijski, primarno s identitetskom, uglavnom iseljeničkom populacijom. Prvi je model dugotrajniji, a s drugim selektivnim, planskim i racionalnim, demografska revitalizacija počinje odmah, jer u migracijama uglavnom sudjeluju i mlade obitelji s djecom – kaže Šterc.

Navodi i činjenicu da investicije hrvatskog iseljeništva i dalje premašuju strana ulaganja u Hrvatskoj.

– Posebno treba naglasiti kako selektivna imigracija ne počinje s političkim pozivima na povratak, već s investicijama hrvatskog iseljeništva čiji se investicijski godišnji potencijal procjenjuje prema njihovim godišnjim doznakama svojima u Hrvatskoj čak na preko 50 milijardi kuna. Visina je, naime, doznaka hrvatskog iseljeništva na godišnjoj razini gotovo 20 milijardi kuna prema podacima Svjetske banke i Narodne banke Hrvatske, a to je više od svih stranih ulaganja u Hrvatsku također na godišnjoj razini. Selektivna imigracija ne isključuje identitetsku migraciju, samo što bi ona trebala biti planska i racionalna. Problem nije razine složenosti puta u nepoznatu galaksiju, već je za njegovo provođenje potrebna politička volja – zaključuje Šterc.

Nastavite čitati

U fokusu

Rezultati nadzora u ŽB Čakovec: “Propusta nije bilo, niti je sestra hranila mrtvu pacijenticu. Hoće li se netko sada ispričati Bolnici?”

Objavljeno:

- dana

FOTO: IVAN AGNEZOVIC

U petak, 27. siječnja, u prostorijama ravnateljstva Županijske bolnice Čakovec održana je konferencija za medije na kojoj su izneseni rezultati unutarnjeg nadzora koji je proveden zbog pritužbi Ane Novak, kćeri pacijentice koja je zaprimljena i medicinski obrađivana u čakovečkoj Bolnici.

Naime, Ana Novak podnijela je pritužbu na neprofesionalno ponašanje osoblja Odjela za gastroenterologiju i opću internu medicinu prema njezinoj majci tijekom njezinog boravka na Odjelu. Svoje je nezadovoljstvo iznijela i na društvenim mrežama, a neprovjerene tvrdnje brzo su se proširile medijskim prostorom.

>>Županijska bolnica Čakovec ispričala se Ani Novak zbog neugodnih situacija koje su doživjele ona i njezina majka

Ondje je, osim nezadovoljstva zbog tretmana njezine majke, tvrdila i da je medicinska sestra hranila preminulu pacijenticu koja je boravila u sobi zajedno s njezinom majkom, čemu je navodno Ana Novak „svjedočila“ jer je tom prilikom bila u posjetu svojoj majci, no to u pisanoj pritužbi Bolnici nije navela. To je izazvalo veliko zanimanje javnosti i to je postao glavni „slučaj“, rekao je ravnatelj ŽB Čakovec Igor Šegović.

Rezultati nadzora pokazali su da to nije točno i da je nanesena velika šteta ugledu Bolnice i povjerenju pacijenata u medicinsko osoblje. Pokazalo se također da nije bilo propusta u tretmanu pacijentice, majke Ane Novak, već da je bilo određenih poteškoća u komunikaciji, što je detaljno objašnjeno na konferenciji za medije.

Rezultati nadzora Povjerenstva za izvanredni nadzor, koje je naveo ravnatelj Šegović, su sljedeći:

1. Pacijentica N.D. zaprimljena je na OHBP, gdje je u najkraćem vremenskom periodu pregledana, postavljena je radna dijagnoza s obzirom na njezino zdravstveno stanje, a o čemu su obaviješteni i sama pacijentica i njezina kćer. S obzirom na to da je gđa Novak javno rekla o čemu se radi, možemo i mi ponoviti da je gđa došla na pregled radi kašlja, a otkriven je tumor trbuha. I sigurno tumor nije otkriven slučajno kao što se piše, nego zahvaljujući stručnosti i kvalitetom pregledu u OHBP-u. S obzirom na potrebu provođenja daljnjih postupaka, pacijentica je smještena na Odjel za gastroenterologiju i opću internu medicinu gdje su napravljeni svi dijagnostičko terapijski postupci koji su bili potrebni za daljnje liječenje i zbrinjavanje pacijentice.

2. Po primitku pritužbe gđe Novak vezano za zbrinjavanje njezine majke na Odjelu za gastroenterologiju, Bolnica je vrlo ozbiljno pristupila rješavanju pritužbe. Gđa Novak je o zdravstvenom stanju svoje majke razgovarala s voditeljicom Jedinice za kvalitetu dr. Renatom Pongrac koja ju je osobno odvela do Voditeljice Odjela za gastroenterologiju dr. Maše Bel te je gđa Ana Novak pozvana na sastanak u bolnicu. Također se sastao Stručni kolegij Odjela i pokrenut je unutarnji nadzor nad postupcima zdravstvenih djelatnika prozvanog Odjela vezano uz tijek boravka na Odjelu pacijentice N.D.

3. Povjerenstvo za unutarnji nadzor utvrdilo je da NEMA propusta u dijagnostičko terapijskom zbrinjavanju pacijentice N.D. i da je pacijentica liječena sukladno pravilima dobre medicinske struke. Utvrdilo se da je njezino fizičko stanje prilikom otpusta iz bolnice bilo sukladno i očekivano s obzirom na postavljenu dijagnozu i učinjeno liječenje.

4. Važno je naglasiti da se sama pacijentica nikad nije požalila niti medicinskim sestrama, odnosno tehničarima, niti liječnicima koji su je svakodnevno posjećivali u više navrata.

5. Povjerenstvo se osvrnulo i na tvrdnje gđe Novak koje je iznijela medijima, a to su da je medicinska sestra odjela gastroenterologije hranila „mrtvu pacijenticu“ koja se nalazila u istoj sobi kao i njezina majka, a za koje se utvrdilo da su NETOČNE. Ipak smatramo da školovano medicinsko osoblje zna o tome više od laika.

Ravnatelj Šegović rekao je i da je o svemu obaviješteno Ministarstvo zdravstva te da se nada da će poslati svoju neovisnu inspekciju.

– Ono što želim naglasiti je kako nitko u našoj bolnici ne bježi od preuzimanja odgovornosti vezano za propuste u komunikaciji koji su se desili između zdravstvenih radnika na Odjelu za gastroenterologiju i kćeri pacijentice. Posebno napominjem da su sve pritužbe Ane Novak saslušane, uvažene i provjerene. Na Odjelu za gastroenterologiju i opću internu medicinu poduzeti su koraci u cilju poboljšanja komunikacije s pacijentima kao i u cijeloj bolnici, gdje se kontinuirano radi na edukaciji i unapređenju komunikacijskih vještina u cilju poboljšanja komunikacije između djelatnika, pacijenata i njihovih obitelji – rekao je Šegović i dodao da je pacijent na prvom mjestu te da se Bolnici nije teško ispričati ako je pogriješila, ali da isto očekuje i od drugih kada napadnu osoblje, odjel ili Bolnicu, a napad se pokaže neutemeljenim.

– Mi shvaćamo da su ljudi posebno emotivni kad su njima najmiliji bolesni, pa osoblje Bolnice ponekad i trpi uvrede na svoj račun, što nije lako podnijeti. Medicinske sestre i tehničari su ponekad izloženi napadima jer su stalno uz pacijente. No, i to ima svoje granice, a smatramo da ih je postupanje gđe. Novak daleko prešlo. Ne samo da je dovela u pitanje ugled Bolnice nego i osnovnu stručnost osoblja kad je rekla da je sestra hranila mrtvu ženu. Ne, nije se hranilo mrtvu ženu, ona je preminula kasnije. O tome kako se osjećala medicinska sestra koja je za to optužena ne trebam ni govoriti. Možete zamisliti ili pretpostaviti kako se osjećala kada je u medijima čitala izjavu gđe Novak da je hranila mrtvu pacijenticu, kada su je nazivali kolege i pitali isto pitanje. Svaki profesionalac zna što znači optužiti ga da neodgovorno radi svoj posao – istaknuo je još ravnatelj.

Više informacija o tome rekla je pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Valerija Korent, mag. med. techn.

– Nakon unutarnjeg nadzora utvrđeno je da je medicinska sestra hranila palijativnu pacijenticu koja je bila živa u trenutku hranjenja. Temeljem iskaza djelatnika potkrijepljenih medicinskom dokumentacijom smrt bolesnice je nastupila nakon hranjenja i to za vrijeme prisutnosti medicinske sestre koja je evidentirala postupke u sestrinsku dokumentaciju, a koje je prethodno obavljala kod pacijentice. O smrtnom ishodu obavijestila je kolege i liječnika. Palijativna pacijentica u to vrijeme nije primala infuzijsku terapiju, što je utvrđeno uvidom u medicinsku dokumentaciju, već je pacijentici nakon hranjenja postavljen gravitacijski sistem za kontinuiranu rehidraciju – rekla je Korent.

Žaljenje zbog svega navedenog izrazio je i pomoćnik za kvalitetu ŽB Čakovec Sven Pal, dr. med., spec. dječje kirurgije.

– Svi djelatnici naše ustanove polažu izrazite napore kako bi svakodnevno zbrinulo nekoliko stotina pacijenata. Vezano uz kvalitetu, nakon pritužbe zaprimljene dana 9. siječnja primili smo gospođu Anu Novak osobno u našoj ustanovi te dogovorili razgovor s voditeljicom Odjela dr. Mašom Bel dana 10. siječnja. Također, sukladno internoj proceduri, zatražena su očitovanja od svih dionika unutar sustava te je gospođi Novak odgovoreno u zakonskom roku. Također, s obzirom na napise na društvenim mrežama, gospođu Novak primio je i ravnatelj na sastanku na kojem su prisustvovali glavna sestra Odjela za gastroenterologije i opće interne medicine, voditeljica odjela, glavna sestra službe internističkih djelatnosti, pročelnik službe internističkih djelatnosti, voditeljica jedinice za kvalitetu, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo, pomoćnica ravnatelja za pravne poslove te zamjenik ravnatelja. Gospođu Novak se saslušalo vezano uz njezino nezadovoljstvo te su se ponudila određena rješenja. U 2022. godini primljene su i obrađene 93 pritužbe te 20 pohvala i oko 150 pohvala upisano je u knjigu pohvala. Sve su zaprimljene pritužbe provjerene, obrađene i dogovorene te su u slučaju pronalaska nesukladnosti provedene korektivne mjere – rekao je, među ostalim, dr. Pal i dodao:

– Odstupanja koja postoje najčešće su komunikacijske prirode, ali nikada nisu rezultat zle namjere. Svima nam je u fokusu upravo pacijent i njegovo ozdravljenje, odnosno boljitak.

Na konferenciji za medije navedeno je i da se Bolnica eventualne nesporazume u komunikaciji trudi smanjiti na najmanju moguću razinu, stoga djelatnici polaze tečajeve komunikacijskih vještina i za smanjenje stresa na radnome mjestu.

Ravnatelj se zahvalio medijima koji su se informirali o slučaju i istaknuo da žalosti činjenica da su neki mediji prenijeli osobnu objavu Ane Novak bez prethodnog utvrđivanja svih činjenica.

– Hoće li se neki sada ispričati Županijskoj bolnici Čakovec i svim njezinim djelatnicima za slučaj kojega nema? Hoćete li se ispričati za štetu koja je nanesena Bolnici koja svoj ugleda gradi više od 100 godina, a koji se tako lako može oštetiti zahvaljujući širenju i prenošenju neprovjerenih informacija? – pita se Šegović i dodaje da je način razgovora gđe Ane Novak neprihvatljiv.

– Naravno da razumijemo stres i strah kod pacijenata ili njihovih obitelji u vrijeme kad se bore s bolestima, razumijemo da se u takvim životnim situacijama mnogo toga kaže i u afektu. Pritisak javnosti na zdravstvene djelatnike sve je veći, a ne razmišlja se o mentalnom zdravlju već ionako umornih i preopterećenih djelatnika. No svi zajedno ovaj puta moramo stati u obranu naše Bolnice i naših djelatnika koji svakodnevno daju sve od sebe da ubrzaju oporavak i boravak u bolnici učine što manje stresnim. Pozitivna iskustva naših pacijenata i trud djelatnika zaslužuje da ne budu u sjeni ovog događaja jer njih je ipak puno više nego ovih manje lijepih. Postoje mnogobrojni kanali za pritužbe prema medicinskom osoblju, a društvene mreže i daljnje prenošenje netočnih i neprovjerenih informacija kroz medije izaziva nepovjerenje kod pacijenata, a istovremeno povećava stres zdravstvenih djelatnika. Županijska bolnice Čakovec zajedno s osnivačem kroz sva ulaganja i neprestani trud svih djelatnika je tu zbog svakog Međimurca kako bi imao dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb i zaštitu. Zato pozivam sve ljude bez straha koriste usluge naše bolnice i osjećaju se sigurno u bolnici – zaključio je ravnatelj Igor Šegović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje