Povežite se s nama

U fokusu

Podolnjak: Zar su Reformisti jedini zaštitnici sjeverozapadne Hrvatske?

Objavljeno:

- dana

REAGIRANJE

“Priopćenje koje je neki dan objavila Natalija Martinčević iz Narodne stranke – Reformista na svojoj web stranici i u medijima govori kako toj stranci logika nije jača strana, a potpuno joj nedostaje objektivnosti, poštenja i vjerodostojnosti”, reagirao je Robert Podolnjak iz Mosta nezavisnih lista.

Priopćenje donosimo u cijelosti.

“Reagirajući na izjavu Nikole Grmonje da jedino Most ima snage boriti se za interese Dalmacije i hrvatskog juga, Natalija Martinčević će, ničim izazvana, nekom svojom čudnom uvrnutom logikom, zaključiti da „čelnici Mosta zasigurno dobro razumiju što znači dobar urod i kvalitetan plasman mandarina“, ali da „njima interes zbrinjavanja ekološke bombe u vidu 130.000 tona baliranog varaždinskog smeća nije problem“ i „da ih zapravo ne interesira ništa što se ovdje događa“. Na taj način Natalija Martinčević željela bi svojoj stranci valjda osigurati ulogu jedinog zaštitnika i zastupnika hrvatskog sjevera i pritom osporiti svim Mostovcima na sjeveru Hrvatske da brinu o interesima sjeverozapadne Hrvatske.

S obzirom da je Natalija Martinčević u svom priopćenju spomenula isključivo varaždinski balirani otpad, valja podsjetiti javnost da je odluka Gradskog vijeća, kojom je taj otpad trebao biti zbrinut, donesena u ožujku 2013. godine, na posljednjoj sjednici tadašnjeg saziva Vijeća prije lokalnih izbora. Izglasali su je vijećnici SDP-a i Hrvatske narodne stranke, kojoj je tada pripadala Natalija Martinčević i obnašala dužnost zamjenice gradonačelnika. Gorljivo su branili odluku i uvjeravali Varaždince kako su riješili taj najveći ekološki problem. Kao gradski vijećnik tu odluku nisam podržao, smatrajući da nije trebalo eliminirati sve ostale ponuditelje na javnom natječaju, a zadržati samo jednog.

Odgovarajući mi na toj sjednici gospođa Martinčević je rekla, citiram, „ova procedura je komplicirana, ali ona je zapravo garant da će se na kraju iznaći pravo i kvalitetno rješenje“. Zahvaljujući odluci koja je donesena gospođa Martinčević je nakon lokalnih izbora ponovno sjela u fotelju zamjenice gradonačelnika. Naravno, obnašala je i dužnost zastupnice u Hrvatskom saboru. Kako su HNS-ovci često ponavljali tih dana, imali su vlast po vertikali – državnu, županijsku i gradsku razinu i donesenu odluku o koncesiji, koju su sami izglasali kao „pravo i kvalitetno rješenje“ i koju je samo trebalo provesti. Pa kako tada nisu riješili problem baliranog otpada? Taj odgovor Varaždinci nikada nisu dobili. Ni od gospodina Čačića, a niti od gospođe Martinčević. I sada ljudi koji su, zbog donesene loše i neprovedive odluke koju ne želi financirati Fond za zaštitu okoliša, odgovorni za to što je varaždinsko smeće još uvijek u Brezju prozivaju stranku koja je sudjelovala u vlasti tek posljednjih pola godine, a čiji zastupnik još kao vijećnik nije podržao donošenje te odluke.

Točno je da je Most nezavisnih lista u dosadašnjoj vladi upravljao i Ministarstvom zaštite okoliša i prirode i Fondom za zaštitu okoliša. U tom kratkom vremenskom razdoblju, pored niza uspješnih projekata, na našem području Ministarstvo i Fond su sudjelovali i financijski u realizaciji sanacije odlagališta otpada u Ludbregu.

Ministarstvo bi zbrinulo i varaždinske bale i saniralo to odlagalište da nema problematične odluke o koncesiji te ogromnog i neopravdanog troška sanacije koji je gotovo 300 % veći nego u slučaju ludbreškog odlagališta. Javnost mora znati da ludbreška sanacija 150.000 tona smeća košta 37 milijuna kuna (a građane niti lipe), a cijena zbrinjavanja 130.000 tona varaždinskih bala prema odluci o koncesiji trebala bi koštati preko 100 milijuna kuna, a prema istom postupku zbrinjavanja otpada – deponiranju. Oni koji su odgovorni za tu odluku, a među njima i Natalija Martinčević, dužni su varaždinskoj javnosti odgovoriti zašto su zagovarali i branili odluku kao „pravo i kvalitetno rješenje“, a koja je od samog početka bila neprovediva, financijski trostruko skuplja od slične sanacije u Ludbregu, a koju nisu mogla sufinancirati tri ministra zaštite okoliša iz tri različite političke stranke i dva direktora Fonda za zaštitu okoliša u posljednjih nekoliko godina?

Što se varaždinskog smeća tiče, Most se zalaže za novi javni natječaj u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša kojim bi se predvidjelo deponiranje tog otpada na regionalnom odlagalištu u Piškornici po cijeni trostruko nižoj od one predviđene odlukom o koncesiji.”

Za Most nezavisnih lista
prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje