Trgovački sud u Varaždinu je u stečaju Coninga, tvrtke bivšeg ministra i potpredsjednika vlade Radimira Čačića, odredio prodaju zemljišta i nekretnina te tvrtke u Stinici po početnoj utvrđenoj vrijednosti od 1,58 milijuna eura.

Na prodaju na elektroničkoj javnoj dražbi ide više od 37.000 četvornih zemljišta koje se u zemljišnim knjigama vode kao pašnjaci, ali i restoran, prodavaonica, više zgrada i od kojih su neke ruševine, a uključena je nekretnina navedena kao ”zdenac kod birtije”, prenosi N1.

Na navedenim nekretninama upisano je razlučno pravo u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), a na prvoj dražbi ne mogu se prodati ispod tri četvrtine cijene, odnosno za 1,189.050 eura.

Rješenje o prodaji uslijedilo je nakon izvješća stečajne upraviteljice Lidije Lesar prema kojem je dosad unovčena imovina tvrtke u stečaju vrijedna oko 14,85 milijuna eura, a još nisu unovčene nekretnine vrijedne 1,73 milijuna eura.

Moglo bi Vas zanimati:

Sezona je gotova, ali HAC neće smanjiti cijene cestarina. Evo kako su to objasnili

Hrvatske autoceste (HAC) izvijestile su u ponedjeljak da za osobna vozila cestarina ostaje ista kao u ljetnoj sezoni, te se...

Podsjetimo i da je najskuplje prodana nekretnina bila hotel Pagus. Hotel je prodan za 34,25 milijuna kuna (4,54 milijuna eura), odnosno za 75 posto utvrđene vrijednosti nekretnine od 45,62 milijuna kuna.

Druga najvrjednija nekretnina bila je hotel Trakošćan prodana za 29,05 milijuna kuna iako je početno utvrđena vrijednost nekretnine iznosila je 55,27 milijuna kuna, a slijedi apartmansko naselje Zelena punta, Kukljica na otoku Ugljanu prodano za 26,52 milijuna kuna.

Trgovački sud u Varaždinu otvorio je stečajni postupak nad Coningom d. d., bivšom tvrtkom Radimira Čačića, sredinom 2018. U propisanom roku bilo je zaprimljeno oko 150 prijava tražbina vjerovnika, ukupan iznos prijavljenih tražbina iznosio je nešto više od 330 milijun kuna, a priznato je oko 120 milijuna. Prema pisanju medija, ukupne obveze tvrtke prilikom otvaranja stečaja iznosile su oko 367 milijuna kuna.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije  Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto. 

– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.   

Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto. 

Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.

Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda. 

Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada. 

Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022. 

Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj. 

U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda. 

Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.

U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja. 

Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati. 

Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.  

Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike. 

Moglo bi Vas zanimati:

Jedan je trgovački lanac opet povisio plaće svojih zaposlenika

Nakon velikog povećanja bruto plaća od 12,5 % u prosjeku početkom ove godine, Kaufland Hrvatska k.d svojim će zaposlenicima od...