Povežite se s nama

Međimurje

Poljoprivrednik Zlatko Orsag: “Valja poraditi na mentalitetu i potpori!”

Objavljeno:

- dana

Počasni predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurja, u kojoj je bio predsjednik i zapovjednik, potpredsjednik Općinskog vijeća Orehovice te načelnik te Općine do 2001. godine, vatrogasni (CTIF) sudac, vođa matičnoga Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Vulariji, predsjednik Poljoprivredne komore Međimurske županije, aktivni volonter Mjesnog odbora Vularija…

Niz bismo mogli nastaviti nabrajanjem odlikovanja ili svega što je za svoju zajednicu učinio, no za tim nema potrebe, budući da Zlatko Orsag svoj angažman smatra potpuno prirodnim, a svi koji ga prate, ljudi iz njegove okoline, ionako su svjesni činjenica.

Jedan od problema hrvatske poljoprivrede je i to što svaka Vlada provodi drukčiju politiku.

Ovaj poljoprivrednik iz Vularije proizvođač je „jaja sretnih kokoši“ iz slobodnog uzgoja, a netom prije božićnih blagdana izabran je u radnu skupinu organizacije Copa-Cogeca (WP) i grupu civilnog dijaloga Europske komisije (CDG) za peradarstvo. Dijelom te skupine bio je i prije, pri čemu je četiri godine djelovao u odboru za krumpir. Radi se o savjetodavnim tijelima koja utječu na formiranje europskih zakona, uredaba, pravilnika i sličnog.

Specifični problemi

– Poziv na sudjelovanje u radnoj skupini velika je čast i prilika da se nešto napravi i za hrvatske poljoprivrednike. Naravno da postoje određeni problemi; primjerice, većina pravilnika izrađuje se na temelju informacija prikupljenih s tržišta velikih i bogatih zemalja.

Poljoprivrednik iz Vularije proizvođač je “jaja sretnih kokoši” iz slobodnog uzgoja

Mali se pritom teško snalaze, što zbog terminologije, koja nije do kraja usklađena, što zbog drugih problema specifičnih za pojedinu zemlju. Što se tiče Hrvatske, u njoj je Poljoprivredna komora osnovana tek 2009. godine. Njoj su pripadale i savjetodavne službe iz svih županija. Prošla Vlada vratila je savjetodavne službe pod ingerenciju Ministarstva poljoprivrede. Jedan od problema hrvatske poljoprivrede je i to što svaka Vlada provodi drukčiju politiku – kaže Orsag.

Primjerice, članstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori nekad je bilo obvezno za sve fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika. Prije nešto više od šest godina ono je ukinuto te je uvedeno dobrovoljno članstvo. Novim Zakonom o poljoprivredi, koji je Sabor usvojio prije mjesec dana, ponovo je vraćeno obvezno članstvo, pri čemu maksimalan iznos članarine ne smije prelaziti šest kuna mjesečno, odnosno 72 kune godišnje. Procjenjuje se da bi godišnji prihod od članarina mogao iznositi 7,5 milijuna kuna.

Česte izmjene

– Upravo zbog čestih promjena u zakonodavstvu ne znamo kako utjecati na politiku u europskim i regionalnim krugovima, za koju se politiku boriti. Unutar Komore sve se radi na dobrovoljnoj bazi – nema prave financijske potpore, niti pak infrastrukture. Jedan od primjera domaće problematike bila je i stopa PDV-a, koja je prije dvije godine, doduše, smanjena na 13 posto, no to se pokazalo dobrim samo za krajnje korisnike. Peradari su bili osobito pogođeni: 12 posto razlike ionako se moralo „nositi“ kod prebijanja duga ako ste, na primjer, bili u kooperaciji. I to se promijenilo prvoga siječnja, ovoga puta nabolje, što je još jedan primjer stalnih promjena zakona – dodaje.

Od ostalih problema koji nas prate, Zlatko Orsag izdvaja malu tržišnu moć, ulazne troškove koji su najveći u Europskoj uniji te male površine, odnosno nužnost provođenja okrupnjivanja zemljišta – komasacije.

Od ostalih problema poljoprivrede koji nas prate, Zlatko Orsag izdvaja malu tržišnu moć, ulazne troškove koji su najveći u Europskoj uniji te male površine, odnosno nužnost provođenja okrupnjivanja zemljišta – komasacije

– Osim toga, sami uređujemo zakonske odredbe za razne natječaje i postavljamo si vrlo visoke kriterije pa često ostanemo bez novca koji bismo mogli dobiti od Europske unije. Postoji težnja za povremenim uvođenjem novih oblika nadzora nad poljoprivrednicima, što nije potrebno. Proizvođači su već ionako opterećeni papirologijom i moraju proći nekoliko inspekcijskih nadzora. Ideja bi trebala biti da se im pojednostavi rad, umjesto da se ih dodatno opterećuje!

Trebamo se prilagoditi zemlji kakvu imamo i pokušati iskoristiti predivnu raznolikost naše domovine: imamo nizine, brežuljke, planine, more, šume, jezera… Još samo moramo poraditi na mentalitetu i potpori! – zaključuje Zlatko.

Međimurje

Međimursko izaslanstvo u Austriji: gradić Güssing primjer je kako postići energetsku neovisnost

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Postići energetsku neovisnost i osigurati lokalnoj zajednici dovoljne količine toplinske i električne energije po prihvatljivim cijenama, misao je kojoj se društvo danas okreće više nego ikada. Izuzetno turbulentno stanje na energetskom tržištu natjeralo je nacionalne vlade diljem Europe da sve više pažnje posvete detaljnijem planiranju budućnosti. Također, Europska komisija zatražila je od članica EU-a da ulože dodatne napore u ostvarivanje Europskog zelenog plana i njegovih ciljeva puno prije zacrtanog roka od 2050. godine.

Osim nacionalnih vlada i lokalne vlasti traže energetska rješenja kojima bi se olakšao život stanovnicima i njihovom području. Upravo s tim ciljem su izaslanstva Međimurske županije i Grada Čakovca predvođeni županom Matijom Posavcem i gradonačelnicom Ljerkom Cividini, boravili u službenom posjetu austrijskom gradiću Güssingu. Smješten u južnom dijelu Gradišća, u blizini austrijsko-mađarske granice, grad Güssing je već više d četvrt stoljeća dom Europskog centra za obnovljive izvore energije u kojem se za potrebe tamošnjih kućanstava i industrijskih pogona iz biomase proizvode toplinsku i električnu energiju te etanol i prirodni plin.

O projektu su govorili njegovi voditelji Joachim Hacker i Reinhard Koch, istaknuvši da je Centar pokrenut sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća s ciljem stvaranja novih mogućnosti za gospodarski izoliran i osiromašen dio austrijskog Gradišća. S obzirom da je riječ o poljoprivrednom kraju, s velikim šumskim površinama, nastala je ideja da se raspoloživa biomasa iskoristi za proizvodnju zelene energije. Prvi korak učinjen je 1996. godine gradnjom centrale za proizvodnju toplinske energije na biomasu, koja je u to vrijeme bila najveća u Europi. Danas pogon ima više od 30 postrojenja za proizvodnju toplinske energije, biogoriva i bioplina.

– Tvrtka je u vlasništvu tamošnjih jedinica lokalne samouprave koje na taj način izravno utječu na cijenu energije i energenata za svoje korisnike, što se pokazalo izuzetno korisnim upravo u vrijeme aktualne energetske krize – istaknuto je tijekom prezentacije projekta.

Lokalna zajednica sama upravlja cijenama energije

Sustav se i dalje razvija s novim energetskim postrojenjima, poput sunčanih elektrana, pa se u ovom gradu i njegovoj okolici proizvodi dovoljno električne energije za potrebe lokalnog stanovništva. Ništa manje važno za istaknuti je da je sva dobivena energije iz obnovljivih izvora.

Izaslanstvu iz Međimurja posebno je zanimljiv model proizvodnje energije i energenata iz obnovljivih izvora energije koji su osmislili i implementirali u Güssingu, a koji pak lokalnoj zajednici omogućuje upravljanje cijenama energije.

– Međimurje u cjelini je u hrvatskim okvirima prepoznatljivo kao sredina koja je među „najzelenijima“. Veća energetska neovisnost putem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, logični je korak naprijed, te su iskustva sredina koje su taj put već prošle, izuzetno vrijedna – poručila je međimurska delegacija.

Nastavite čitati

Međimurje

U Čakovcu i ove godine Zimski kamp tehničke kulture: besplatne radionice za osnovnoškolce

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Društvo pedagoga tehničke kulture Međimurske županije s partnerima Radioklubom „Međimurje“, Aeroklubom „Međimurje“ i Foto-kino klubom Ivanovec, organizira 7. zimski kamp tehničke kulture pod nazivom „Učenje tehnike kroz igru“.

Kamp će se održati od ponedjeljka, 20. veljače, do petak, 24. veljače, u prostorima III. osnovne škole Čakovec. Učenike očekuju 11 radionica, a da bi se moglo sudjelovati na njima potrebna je prethodna prijava putem obrasca dostupnih na internetskim stranicama Grada Čakovca.

Za sve učenike od 1. do 8. razreda predviđene su radionice: „Radiokomunikacije“, „Kreativna radionica suradnja s Gospodarskom školom“ i „Zrakoplovno i raketno modelarstvo“. Za učenike nižih razreda održat će se radionica „Modelarstvo kreativna tehnička tvorevina 1.“. Dvije radionice predviđene su za učenike od 3. do 8. razreda: „Strojarstvo i strojarske konstrukcije“ i „Foto video radionica“, dok je preostalih pet radionica predviđeno za učenike viših razreda: „Modelarstvo kreativna tehnička tvorevina 2.“, „Code Club – programiranje robota za početnike“, „3D modeliranje“, „Robotika“ i „Elektronika“.

Svoje radove s radionica učenici mogu ponijeti kući, a sudjelovanje na Zimskom kampu je besplatno.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje