Povežite se s nama

U fokusu

Porazno: poslove na sjeveru Hrvatske dobivaju prijatelji i politički partneri, a kontrole nema

Objavljeno:

- dana

Veliko istraživanje javne nabave

Kad se prije godinu i pol u Varaždinu ispostavilo da je Grad Varaždin za obnovu svega 70 kvadrata zahoda u gradskom vrtiću platio gotovo 300.000 kuna, otkrilo se da je radove obavljala tvrtka koju vode ljudi povezani s komunalnim pročelnikom Marijom Sambolcem. Je li im taj posao doista bio dodijeljen zato jer je na pozivnom natječaju njihova ponuda bila najpovoljnija ili je presudno bilo sasvim nešto drugo?

Još ozbiljnije sumnje u namještanje natječaja, i to s ciljem izvlačenja novca iz gradskog proračuna, ove godine je otvorio slučaj Euro Consultinga. Ta je privatna tvrtka, čiji je vlasnik član HNS-a, nekad bliski suradnik HNS-ovog župana Predraga Štromara, dobila posao vrijedan 300.000 kuna od četiri varaždinska nogometna kluba. Prepiska između klubova i Euro Consultinga, koja je procurila u javnost, otkrila je da je postupak javne nabave zapravo provodila privatna tvrtka koja je na kraju dobila posao.

Ovo su samo dva primjera sumnje u namještanje jednostavnih postupaka javne nabave. Varaždin, međutim, nije iznimka: u cijeloj Hrvatskoj je bagatelna javna nabava veliki problem, a odredbe Zakona o javnoj nabavi se ne poštuju. Pokazalo je to veliko istraživanje, čiji su rezultati predstavljeni prošli tjedan u Čakovcu. Od početka 2012. do kraja 2015. godine zabilježen je značajan trend smanjenja transparentnosti javne potrošnje putem javne nabave.

Na više od 50 posto natječaja stižu do tri ponude, pa je rizik međusobnih dogovora ogroman

– Na lokalnoj razini se javna nabava odvija uglavnom u krugu prijatelja, poznanika i političkih partnera. Ako niste član neke političke opcije, a ta je opcija na vlasti, u toj općini ili gradu teško ćete dobiti ugovor. Nema političke kulture, pa je najnormalnije svojem bratu dodijeliti posao, što smo eksplicitno utvrdili u jednoj od općina. U sjevernoj Hrvatskoj takvog slučaja nije bilo i mogu reći da je sjever u prosjeku bolji od svih ostalih dijelova Hrvatske, ali to još uvijek nije dovoljno dobro. Naime, u jedinicama lokalne samouprave u Međimurskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji utvrdili smo posredne veze, dakle veze između tvrtki koje dobivaju posao i ljudi koji trenutno obnašaju vlast – rekao je Munir Podumljak, izvršni direktor udruge Partnerstvo za društveni razvoj.

Upravo je ta Udruga nositelj EU projekta “E-SCORE – Jačanje društvenih kapaciteta za borbu protiv korupcije”, u sklopu kojeg je provedeno istraživanje. Projekt financiraju Europska unija u Ured za udruge Vlade RH, a partneri su bile udruge iz cijele Hrvatske, pri čemu je čakovečka Udruga Zora bila zadužena za sjevernu Hrvatsku. Analizu postupaka i ugovora u javnoj nabavi provodili su od studenoga 2015. do svibnja 2016. u općinama, gradovima i tvrtkama koje su u njihovom (su)vlasništvu, i to u Međimurskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.

Utvrdili smo da više od 50 posto lokalnih uprava nema objavljene registre ugovora i planove nabave. Međutim, u zadnje četiri godine nitko nije platio kazne. Pitam vas čemu onda služi Zakon o javnoj nabavi?.” Munir Podumljak, Partnerstvo za društveni razvoj

Korupcija

– U početku smo mislili da će posao udruge Zora i drugih udruga biti najjednostavniji, jer su trebali analizirati koliko pojedini naručitelji poštuju Zakon o javnoj nabavi, jesu li objavili opće upravne akte i odgovaraju li ti akti onome što Zakon propisuje. Međutim, većina uopće nema objavljene upravne akte, nemaju registre ugovora niti planove nabave, a to je sve propisano Zakonom – rekao je Podumljak.

Unatoč zakonskoj obvezi, većina ne objavljuje registre ugovora, a ni planove nabave

Istaknuo je da je najveći problem jednostavna ili bagatelna javna nabava. Na te natječaje se ne mogu javiti svi zainteresirani, nego se ponude prikupljaju od tvrtki kojima općine, gradovi, županije ili javne tvrtke sami pošalju pozive. – Zabilježen je ogroman porast bagatelne javne nabave, koja je rizična za korupciju jer se na nju Zakon o javnoj nabavi na nju ne primjenjuje, nego se rješava internim aktima. Prema službenim podacima države, godišnja vrijednost bagatelne nabave je oko 10 milijardi kuna. Sav taj novac je doslovce izvan zakona i naručitelji mogu doslovce raditi što žele – upozorava Podumljak. Ogroman problem je i kompetitivnost.

– Kompetitivnost je pala i u ovom je trenutku katastrofalna. Za 50 do 80 posto ukupne vrijednosti javne nabave, ovisno o kategoriji naručitelja, imate samo do tri ponuditelja. To znači visoke rizike za međusobne dogovore ponuditelja, ali i visoke rizike za dodjelu ugovora onima koje politika voli – navodi.

Kad se gledaju naručitelji, navodi da javna poduzeća prednjače kad je u pitanju nepoštovanje Zakona i sukob interesa, a iza njih su svi ostali. Istraživanje je pokazalo i to da se korupcija najvećim dijelom događa pri izvršenju ugovora. – Većina ugovora se izvršava suprotno kriterijima koji su bili propisani u nadmetanju – napominje. 

Zbog toga su dali konkretne prijedloge: preporučili su jedinstveni i centralizirani sustav u kojem bi se evidentirali svi provedeni postupci javne nabave, a uz to i planovi nabave, njihove izmjene, kao i registri ugovora te okvirnih sporazuma. 

Gdje je provedena analiza?

Udruga Zora iz Čakovca je kao jedan od partnera EU projekta „E-SCORE – Jačanje društvenih kapaciteta za borbu protiv korupcije“ bila zadužena za sjevernu Hrvatsku, za Međimursku, Varaždinsku i Krapinsko-zagorsku županiju. 

Analizu postupaka i ugovora u javnoj nabavi provodili su od studenoga 2015. do svibnja 2016. u općinama i gradovima te tvrtkama čiji su (su)vlasnici jedinice lokalne samouprave. Analiza je obavljena u sljedećim općinama i gradovima te javnim tvrtkama: Grad Mursko Središće, Općina Dekanovec, Općina Lobor, Grad Ludbreg, Općina Kumrovec, Grad Lepoglava, Općina Šenkovec, Međimurske vode, Međimurje-plin, Hrvatski radio Čakovec, Čakom, Komunalac Konjščina, Zagorski vodovod, Lukom, Odvodnja d.o.o., Centar za razvoj poduzetništva Ludbreg, Radio Ludbreg, Termoplin, Zelenjak, Turističko kulturno-informativni centar, Varkom, Čistoća, Ivkom i Ivkom-voda.

Partneri su, uz Udrugu Zora, bili Udruga Općina u Republici Hrvatskoj, Hrvatska udruga trenera i specijalista u javnoj nabavi, Udruga žena Vukovar, Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda – Cenzura Plus i Projekt Građanskih prava.

Krše zakon, ali nitko još nije platio kaznu!

Nadzor nad izvršenjem ugovora u javnoj nabavi mora obavljati Uprava za sustav javne nabave. Međutim, ta se Uprava nalazi u sklopu Ministarstva gospodarstva, koje u razdoblju od 2012. do kraja 2015. također nije poštovalo Zakon o javnoj nabavi! Na to je upozorio Munir Podumljak iz Partnerstva za društveni razvoj. – Pojednostavljeno rečeno, kako će ta Uprava naplatiti kaznu svojemu gazdi? U njihovim rukama je nadzor i pokretanje prekršajnih postupaka koji bi trebali rezultirati i značajnim novčanih kaznama. Za neke prekršaje kazna je milijun kuna. Međutim, nitko nikada nije platio kazna, pa se pitamo zašto. Politika kaže „Neka institucije pravne države rade svoj posao“, ali mi smo eksplicitno dokazali da one taj posao ne rade, da ne kažem da ga uopće ne obavljaju – istaknuo Podumljak.

Naveo je da su utvrdili da više od 50 posto lokalnih uprava na svojim web stranicama nema obavljene registre ugovora i planove nabave, za što je u Zakonom o javnoj nabavi izrijekom propisana kazna. – Ako u zadnje četiri godine nitko nije platio nikakvu kaznu, pitam vas čemu služi taj Zakon? Čemu služe tijela koja bi trebala nadzirati provedbu tog Zakona? Mehanizma kontrole nema, o čemu jasno govori podatak da 10 posto naručitelja ne objavljuje čak ni tvrtke s kojima ne smiju sklapati ugovore – napominje Podumljak.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Varaždin: nova tvornica u kompleksu Kalnika spremno dočekuje sezonu prerade rajčice  

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je Podravkina tvornica u Umagu lani odradila zadnju preradu rajčice, u ovoj sezoni, u 2024., rajčica će se definitivno početi prerađivati u Varaždinu.

Naime, u sklopu postojeće tvornice Kalnik u Varaždinu trenutno je u izgradnji vrlo moderna tvornica za preradu rajčice kapaciteta 40.000 tona i prema pisanju Gospodarskog lista, bit će spremna za ovogodišnju sezonu.

Podsjećamo, Podravka je u siječnju ove godine otvorila novi moderni pogon za proizvodnju tjestenine, a do kraja ove godine očekuju se dovršetak dviju kapitalnih investicija – spomenute gradnje nove tvornice za preradu rajčice u Varaždinu i gradnja novog logističko-distributivnog centra u Koprivnici.

Dodajmo investicija u novu tvornicu za preradu rajčice uključuje i ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju i navodnjavanje. Štoviše, organizirat će se i proizvodnja rajčice na vlastitim površinama te kod kooperanata na površini od 400 hektara.

Dobra vijest je i da se proizvodnja rajčice nastavlja u Istri, te navodno s transportom rajčice u Varaždin neće biti problema zato što će Podravka logistički odraditi sve što treba. U tijeku je nabavka transportnih sredstava, točnije specijaliziranih prikolica, kakve se primjerice koriste u Italiji, a s kojima će se obavljati prijevoz iz Umaga u tvornicu Kalnik.

Grupa Podravka ovih dana pohvalila se i iznimno dobrim poslovnim rezultatima. U 2023. ostvarila je prihode od prodaje u iznosu od 713,8 milijuna eura, što je 46,7 milijuna eura, odnosno sedam posto više u odnosu na godinu prije. Rast prihoda zabilježen je u oba segmenta u kojima Grupa posluje.

Prihodi u segmentu Prehrane porasli su šest posto i dosegli 553,7 milijuna eura dok su prihodi Belupa, koji čini segment Farmaceutike, porasli 10,5 posto i dosegli 160,2 milijuna eura. Neto dobit Grupe Podravka iznosila je 66,4 milijuna eura.

Nastavite čitati

U fokusu

Provjerili smo koji su gradovi i općine povećali porez na kuće za odmor u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Porezna uprava pozvala je sve građane da do 31. ožujka ove godine predaju prijavu u kojoj će navesti koje im nekretnine služe za odmor, a ako to ne učine, dužnost i nadležnost gradova i općina je da to učine umjesto njih. Radi se o temi zanimljivoj svima koji posjeduju bilo koju vrstu kuće za odmor, a posljednjih je dana vrlo aktualna.

Porez na kuće za odmor reguliran je Zakonom o lokalnim porezima.

Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski. Gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora ne spadaju u kuće za odmor.

Porezni obveznik je pravna i fizička osoba koja je vlasnik kuće za odmor i to ako je grad odnosno općina na čijem području se nalazi kuća za odmor propisala plaćanje toga poreza.
Podatke bitne za oporezivanje (mjesto gdje se nalazi kuća za odmor, korisnu površinu kuće za odmor te podatke o poreznom obvezniku) obveznik treba dostaviti nadležnom poreznom tijelu do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na kuće za odmor. Za obveznike koji ne dostave podatke za utvrđivanje poreza na kuće za odmor predviđene su novčane kazne.

Porez na kuće za odmor plaća se u iznosu od 0,60 do 5 eura po metru četvornom korisne površine kuće za odmor. Visinu poreza na kuće za odmor propisuje svojom odlukom predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, znači grad ili općina na čijem se području kuća nalazi.

Prijava prebivališta na adresu kuće za odmor nije osnova za oslobođenje od plaćanja poreza nego stvarno postojanje prebivališta treba dokazati drugom dokumentacijom, objavila je Porezna uprava. To se može dokazati primjerice računima za komunalne usluge, dokumentacijom za mjesno izabranog obiteljskog liječnika, potvrdom o prijavi prebivališta članova uže obitelji odnosno za djecu ako se ista nalaze na poreznoj kartici i slično.
Plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju poreza.

Ovo znači da su mnogi već plaćali porez na kuće za odmor, samo će većina poreznim izmjenama plaćati više, a za druge se ne mijenja ništa.

Porezna uprava objavila je podatke o tome kakvi su bili porezi na kuće za odmor po lokalnim jedinicama u 2023. godini, a kakvi u ovoj godini. Za povećanje u aktualnoj godini odlučilo se u našoj zemlji 240 jedinica lokalne samouprave. Podsjetimo, u Hrvatskoj djeluje 566 jedinica lokalne samouprave.

Sjever

Provjerili smo podatke Porezne uprave za neke općine i gradove u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. U Čakovcu i Varaždinu vlasnici i dalje ništa ne naplaćuju. Porez na kuće za odmor u ova dva grada i dalje iznosi nula eura. Jednako je u brojnim gradovima i općinama.

U Murskom Središću, jednako kao lani, ovaj porez iznosi 1,20 eura, a u Prelogu i Nedelišću je on nula eura. U Međimurju najveći porez na kuće za odmor imaju Sveti Juraj na Bregu i Selnica te on iznosi 1,60 eura po metru četvornom.

U Varaždinskoj županiji u odnosu na 2023. porez na kuće za odmor povećao je Grad Ivanec, s 0,93 na 1,50 eura. U Ludbregu ovaj porez iznosi između 1,33 i 1,66 eura, a u Lepoglavi jedan euro, što je povećanje od 20 centi u odnosu na 2023. Varaždinske Toplice su također povećale navedeni porez, s 1,33 eura na 2,50 eura. Novi Marof je također za ovu godinu povećao ovaj porez – s 1,33 eura na 1,40.

Najveće poreze na kuće za odmor u Varaždinskoj županiji imaju Ljubešćica, Maruševec, Petrijanec i Vidovec te on iznosi tri eura po metru četvornom. Najveće povećanje je za Općinu Petrijanec; s nula eura na tri.

Liječnička potvrda za vikendicu?

Radi netočnih navoda medijskih članaka proteklih tjedana da stiže novi porez na vikendice te da će onome tko ga želi izbjeći trebati potvrda liječnika opće prakse oglasila se i Porezna uprava.

– Prema Zakonu o lokalnim porezima (ZLP), porez na kuće za odmor je opcijski porez što znači da jedinice lokalne samouprave svojom odlukom odlučuju o uvođenju poreza na kuće za odmor. Uz donošenje odluke o uvođenju poreza na kuće za odmor, jedinice lokalne samouprave ovlaštene su propisati visinu poreza, u granicama propisanim odredbama ZLP-a, ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnim za korištenje kuće za odmor te nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza. Za utvrđivanje obveze poreza na kuće za odmor bitno je utvrditi radi li se o zgradi ili dijelu zgrade ili stanu koji se koristi povremeno ili sezonski odnosno bitno je utvrditi da predmetna nekretnina nema namjenu trajnog korištenja (za stanovanje vlasnika ili druge osobe ili u drugu trajnu svrhu korištenja). Nekretnina koja se koristi tijekom cijele godine (neovisno o načinu njenog korištenja odnosno o tome koristi li je vlasnik za svoje stanovanje ili je ona u najmu ili zakupu tijekom cijele godine) ne smatra se kućom za odmor u smislu ZLP-a. Ako se pak nekretnina ili njen dio za iznajmljivanje koristi povremeno ili sezonski, dok se ostatak godine ne koristi, ta se nekretnina smatra kućom za odmor u smislu ZLP-a i njen je vlasnik obveznik plaćanja poreza na kuće za odmor. Teret dokazivanja svih činjenica i okolnosti prema kojima se utvrđuje da se određena nekretnina ne koristi povremeno ili sezonski nego za stalno stanovanje snosi porezni obveznik. Isto tako sama činjenica da porezni obveznik ima prijavljeno prebivalište na toj nekretnini i/ili činjenica da se radi o jedinoj nekretnini koju ima porezni obveznik ili porezni obveznik ima prijavljen privremeni boravak na mjestu gdje se nalazi nekretnina same po sebi ne znači da se nekretnina koristi za stalno stanovanje. Prilikom provođenja postupka dokazivanja statusa kuće za odmor prema odredbama Općeg poreznog zakona porezno tijelo dužno je utvrđivati sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, pri čemu je s jednakom pažnjom dužno utvrditi i one činjenice koje idu u prilog poreznog obveznika, te samo utvrđuje koje će se radnje u postupku poduzimati i u kojem opsegu. Ovim putem naglašavamo kako Zakonom o lokalnim porezima nije propisana dokumentacija za postupak utvrđivanja statusa korištenja kuće za odmor, kao ni to da je primjerice liječnička potvrda odlučujući dokaz u provođenju tog postupka – pojasnili su iz Porezne uprave.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje