Povežite se s nama

U fokusu

Poslodavci traže više od 22.000 radnika, zaposlili bi i strance i umirovljenike, evo što se najviše traži

Objavljeno:

- dana

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na početku lipnja i turističke sezone u Hrvatskoj otvoreno je nešto više od 22 tisuće radnih mjesta. Među njima najtraženiji su prodavač(ic)a, konobar(ic)a i čistač(ic)a.

Po nekim procjenama trgovaca nedostaje oko deset tisuća. Taj sektor trenutno drže umirovljenici, studenti, agencijski radnici i stranci.

Na popisu traženih zanimanja su i medicinske sestre i tehničari. Vozači/ce su na sedmom mjestu najpoželjnijih radnika/ca. Vrlo traženi su vozači/ce kamiona i buseva, ne samo kod nas, već u čitavoj Europi. Goran Brumnjak za N1 je otkrio da nedostaje oko pet tisuća profesionalnih vozača.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je nedavno da je u prva dva mjeseca 2024. izdano 43 tisuće dozvola za rad i boravak stranaca, 46 posto više nego u istom razdoblju lani. Sustavom izdavanja dozvola za boravak i rad na temelju tzv. testa tržišta rada HZZ-a od 2021. omogućeno je zapošljavanje stranaca i u zanimanjima gdje ne postoji manjak radne snage.

Diljem obale kao i u mjestima i gradovima u unutrašnjosti traže se kuhari/ce. Iako su rijetki poslovi koji ističu cijenu rada, radnici s otprilike dvije do tri godine iskustva u ugostiteljstvu mogu biti plaćeni i do 1600 eura neto.

Kao i konobar(ic)a, koji su drugo najtraženije zanimanje trenutačno, nedostaje i kuhar(ic)a.

Budući da turistička sezona uvelike ovisi o uslužnim djelatnostima, vapimo za dodatnom radnom snagom pa stoga nimalo ne čudi što je u ugostiteljstvu najveća naknada za rad. Unazad nekoliko godina sezona ovisi o stranim sezonskim radnicima od kojih većina dolazi iz susjednih zemalja poput Srbije i BiH.

Zanimljivo je pak da je ukupan broj nezaposlenih prema podacima HZZ-a otprilike četiri puta veći od broja ponuđenih radnih mjesta – 88 050 osoba.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje