Od 6. do 9. lipnja ove godine održavaju se izbori za Europski parlament, a za mjesta eurozastupnika bore se i kandidati iz Varaždinske i Međimurske županije. U Hrvatskoj se izbori održavaju ove nedjelje 9. lipnja.
Na izborima se bira ukupno 720 zastupnika, 15 više nego na prošlim izborima. U Hrvatskoj će se natjecati 25 lista, 23 stranačke i dvije nezavisne s ukupno 300 kandidata.
Iz Hrvatske u Europski parlament može ići ukupno 12 izabranih zastupnika, toliko je naime mjesta rezervirano za Hrvatsku.
Kako glasovati?
Za razliku od izbora za zastupnike u Saboru, na izborima za zastupnike u Europskom parlamentu cijela je zemlja jedna izborna jedinica. Osim što imaju pravo svoj glas dati jednoj od predloženih lista, glasači mogu iskoristiti i pravo na preferencijalni glas te zaokružiti svog omiljenog kandidata ili kandidatkinju na odabranoj listi. Preferencijskim glasovima neki nižerangirani kandidati mogu “preskočiti” svoje kolege na listi i zahvaljujući tim glasovima osvojiti mjesto u Europskom parlamentu. Za “preskakanje” kolega moraju osvojiti najmanje 10 posto glasova unutar svoje liste.
Kazne za kršenje izborne šutnje
Izborna promidžba počela je 24. travnja kada su objavljene pravovaljane izborne liste. Od prve sekunde subote 8. lipnja pa sve do zatvaranja birališta idućeg dana u 19 sati traje izborna šutnja. Za razliku od parlamentarnih, za kršenje izborna šutnje na europskim izborima propisane su novčane kazne. Za građane kazne iznose do 398 eura, za kandidate koji se natječu na izborima do 3981 eura, a za pravne osobe kazne se kreću i do 66.361 eura.
Privilegije
Što se tiče prava, odnosno privilegija zastupnika u Europskom parlamentu, spomenimo da je primjerice bruto plaća 10.075 eura mjesečno, odnosno oko 7850 eura neto. To se financira iz proračuna Parlamenta. Uz samu plaću, svaki zastupnik ima pravo na 4950 eura mjesečno za plaćanje troškova ureda u matičnoj državi, što se odnosi na troškove najma, opremanja i zaposlenih u tom uredu.
Osim toga, zastupnici imaju i druge plaćene privilegije. Tako se za svaki dan koji provede u Europskom parlamentu zastupniku isplaćuje 350 eura dnevnice za troškove smještaja, prehrane i druge troškove. Također, osigurano je i besplatno korištenje službenog automobila. Uz sve to, zastupnici imaju pravo i na putne troškove. Tako se pokrivaju troškovi službenih putovanja do određene razine prema prijeđenim kilometrima.
Dodatna mirovina
Konkretno, put iz Bruxellesa u Zagreb imaju pravo na nadoknadu troškova od gotovo 350 eura. No, to nije sve, posebno se plaćaju cestarine, ali se pokrivaju i troškovi neslužbenih putovanja do određenog godišnjeg iznosa. Kad im završi mandat, zastupnici imaju još i pravo na takozvanu prijelaznu naknadu koja je jednaka jednoj mjesečnoj plaći po godini.
I to nije sve, europarlamentarci imaju i pravo na dodatnu mirovinu. Po trenutnom iznosu plaća ispada oko 1760 eura dodatne mirovine (uz onu koju su zaradili u svojim državama), ali nakon što napune 63 godine.
Kandidati iz našeg kraja
Spomenimo da će listu koalicije Rijeke pravde (SDP, HSS, SSIP, GLAS i Centar) nositi Biljana Borzan, dok je nositelj liste HDZ-a Andrej Plenković.
Na već spomenutoj listi HDZ-a je dosadašnja europarlamentarka iz Čakovca Sunčana Glavak, dok na SDP-ovoj nema nikoga iz našeg kraja. Na listi HSU-a je Tamara Ljubić Zejec iz Varaždina, a Dominik Klemenčić iz Varaždina ide u utrku s liste Mosta, Hrvatskih suverenista i HSP-a. Zdenka Perić iz Nedelišća je na kandidacijskoj listi Odlučnost i pravda, a Ivica Smolčić iz Šenkovca na listi Zelena alternativa – ORAH. I najmlađa lista za EU parlament, kojoj je nositeljica liste tiktokerica Nina Skočak, ima svoju kandidatkinju iz našeg kraja, a riječ je o Doroteji Strelec iz Varaždina.
Hrvatska stranka građanskog otpora (HSGO) ima dvije kandidatkinje iz našeg kraja, Vesnu Vuković iz Podruta i Baricu Gotić iz Koškovca.
Dosadašnji europarlamentarac Ladislav Ilčić ponovo ide u izbornu utrku s liste Grupe birača, a osim njega na listi su i Judita Havaić iz Čukovca i Janja Kontrec iz Murskog Središća.
Na zajedničkoj su listi koalicije IDS-a, HSLS-a, HNS-a i SDSS-a, čiji je nositelj Valter Flego (IDS), i Matija Posavec (Nezavisna platforma Sjever), Krunoslav Lukačić (HNS) i Radimir Čačić (Reformisti). Na istoj je listi i Anita Perešin iz Čakovca.
Ovo je ujedno prvo okupljanje liberalnih stranaka nakon 15 godina, a njihova zajednička kandidatura i nije neko čudo s obzirom da su liberali jedan od važnijih faktora u Europskom parlamentu.
Predlagatelji svih 25 pravovaljanih lista poštovali su načelo da na njima muškarci i žene budu uravnoteženo zastupljeni, na svakoj je listi najmanje pet žena, odnosno muškaraca.
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
