Povežite se s nama

U fokusu

Sve o EU izborima u nedjelju: Za kršenje izborne šutnje novčane kazne, a evo i koliko će zastupnici zarađivati

Objavljeno:

- dana

Od 6. do 9. lipnja ove godine održavaju se izbori za Europski parlament, a za mjesta eurozastupnika bore se i kandidati iz Varaždinske i Međimurske županije. U Hrvatskoj se izbori održavaju ove nedjelje 9. lipnja.

Na izborima se bira ukupno 720 zastupnika, 15 više nego na prošlim izborima. U Hrvatskoj će se natjecati 25 lista, 23 stranačke i dvije nezavisne s ukupno 300 kandidata.

Iz Hrvatske u Europski parlament može ići ukupno 12 izabranih zastupnika, toliko je naime mjesta rezervirano za Hrvatsku.

Kako glasovati?

Za razliku od izbora za zastupnike u Saboru, na izborima za zastupnike u Europskom parlamentu cijela je zemlja jedna izborna jedinica. Osim što imaju pravo svoj glas dati jednoj od predloženih lista, glasači mogu iskoristiti i pravo na preferencijalni glas te zaokružiti svog omiljenog kandidata ili kandidatkinju na odabranoj listi. Preferencijskim glasovima neki nižerangirani kandidati mogu “preskočiti” svoje kolege na listi i zahvaljujući tim glasovima osvojiti mjesto u Europskom parlamentu. Za “preskakanje” kolega moraju osvojiti najmanje 10 posto glasova unutar svoje liste.

Kazne za kršenje izborne šutnje

Izborna promidžba počela je 24. travnja kada su objavljene pravovaljane izborne liste. Od prve sekunde subote 8. lipnja pa sve do zatvaranja birališta idućeg dana u 19 sati traje izborna šutnja. Za razliku od parlamentarnih, za kršenje izborna šutnje na europskim izborima propisane su novčane kazne. Za građane kazne iznose do 398 eura, za kandidate koji se natječu na izborima do 3981 eura, a za pravne osobe kazne se kreću i do 66.361 eura.

Privilegije

Što se tiče prava, odnosno privilegija zastupnika u Europskom parlamentu, spomenimo da je primjerice bruto plaća 10.075 eura mjesečno, odnosno oko 7850 eura neto. To se financira iz proračuna Parlamenta. Uz samu plaću, svaki zastupnik ima pravo na 4950 eura mjesečno za plaćanje troškova ureda u matičnoj državi, što se odnosi na troškove najma, opremanja i zaposlenih u tom uredu.

Osim toga, zastupnici imaju i druge plaćene privilegije. Tako se za svaki dan koji provede u Europskom parlamentu zastupniku isplaćuje 350 eura dnevnice za troškove smještaja, prehrane i druge troškove. Također, osigurano je i besplatno korištenje službenog automobila. Uz sve to, zastupnici imaju pravo i na putne troškove. Tako se pokrivaju troškovi službenih putovanja do određene razine prema prijeđenim kilometrima.

Dodatna mirovina

Konkretno, put iz Bruxellesa u Zagreb imaju pravo na nadoknadu troškova od gotovo 350 eura. No, to nije sve, posebno se plaćaju cestarine, ali se pokrivaju i troškovi neslužbenih putovanja do određenog godišnjeg iznosa. Kad im završi mandat, zastupnici imaju još i pravo na takozvanu prijelaznu naknadu koja je jednaka jednoj mjesečnoj plaći po godini.

I to nije sve, europarlamentarci imaju i pravo na dodatnu mirovinu. Po trenutnom iznosu plaća ispada oko 1760 eura dodatne mirovine (uz onu koju su zaradili u svojim državama), ali nakon što napune 63 godine.

Kandidati iz našeg kraja

Spomenimo da će listu koalicije Rijeke pravde (SDP, HSS, SSIP, GLAS i Centar) nositi Biljana Borzan, dok je nositelj liste HDZ-a Andrej Plenković.

Na već spomenutoj listi HDZ-a je dosadašnja europarlamentarka iz Čakovca Sunčana Glavak, dok na SDP-ovoj nema nikoga iz našeg kraja. Na listi HSU-a je Tamara Ljubić Zejec iz Varaždina, a Dominik Klemenčić iz Varaždina ide u utrku s liste Mosta, Hrvatskih suverenista i HSP-a. Zdenka Perić iz Nedelišća je na kandidacijskoj listi Odlučnost i pravda, a Ivica Smolčić iz Šenkovca na listi Zelena alternativa – ORAH. I najmlađa lista za EU parlament, kojoj je nositeljica liste tiktokerica Nina Skočak, ima svoju kandidatkinju iz našeg kraja, a riječ je o Doroteji Strelec iz Varaždina.

Hrvatska stranka građanskog otpora (HSGO) ima dvije kandidatkinje iz našeg kraja, Vesnu Vuković iz Podruta i Baricu Gotić iz Koškovca.

Dosadašnji europarlamentarac Ladislav Ilčić ponovo ide u izbornu utrku s liste Grupe birača, a osim njega na listi su i Judita Havaić iz Čukovca i Janja Kontrec iz Murskog Središća.

Na zajedničkoj su listi koalicije IDS-a, HSLS-a, HNS-a i SDSS-a, čiji je nositelj Valter Flego (IDS), i Matija Posavec (Nezavisna platforma Sjever), Krunoslav Lukačić (HNS) i Radimir Čačić (Reformisti). Na istoj je listi i Anita Perešin iz Čakovca.

Ovo je ujedno prvo okupljanje liberalnih stranaka nakon 15 godina, a njihova zajednička kandidatura i nije neko čudo s obzirom da su liberali jedan od važnijih faktora u Europskom parlamentu.

Predlagatelji svih 25 pravovaljanih lista poštovali su načelo da na njima muškarci i žene budu uravnoteženo zastupljeni, na svakoj je listi najmanje pet žena, odnosno muškaraca.

U fokusu

Glas poduzetnika traži ukidanje poreza na kavu, smanjenje PDV-a na niz usluga, povećanje praga ulaska u sustav PDV-a…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga Glas Poduzetnika (UGP) službeno je zatražila sastanak s Ministrom financija i Ministrom gospodarstva i održivog razvoja kako bi predložili nekoliko ključnih reforma za koje smatraju da će rasteretiti poduzetnike, povećati njihovu konkurentnost i olakšati poslovanje.

Na sastanku s Ministrima želimo iznijeti prijedloge za promjene koje smatramo nužnima za stvaranje poticajne poduzetničke klime, objavio je UGP 12. lipnja.

U nastavku donosimo popis onoga što UGP traži:

  1. Povećanje praga ulaska u sustav PDV-a s 40.000 € na 70.000 €
    • Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), službena inflacija za period od 2007 godine iznosi 52 %, a daleko je veći iznos ako se gledaju troškovi osnovnih usluga i proizvoda. Zbog toga smatramo da bi granica za ulazak u sustav PDV-a trebala biti prilagođena na 70,000 eura, kako bi se prvenstveno mikro i malim poduzetnicima omogućilo konkurentno poslovanje, prilagodba inflacijskim promjenama i šansa da uopće dođu u poziciju rasta! 
  2. Smanjenje PDV-a na ugostiteljske, frizerske i kozmetičke usluge na 13 %
    • Smatramo da bi smanjenje PDV-a na ove usluge potaknulo rast i konkurentnost u tim sektorima, olakšalo poslovanje poduzetnicima, smanjilo sivu ekonomiju, povećalo plaće zaposlenicima,  te omogućilo pristupačnije cijene za krajnje korisnike.
  3. Smanjenje PDV-a na proizvodnju hrane na 5 %
    • Smanjenje PDV-a na proizvodnju hrane doprinijelo bi smanjenju cijena osnovnih životnih namirnica i mogućnost investiranja u razvoj, što bi pozitivno utjecalo na životni standard građana i potaknulo razvoj domaće poljoprivrede.
  4. Neoporezivanje reinvestirane dobiti
    • Predlažemo da se dobit koja se reinvestira u poslovanje ne oporezuje, čime bi se potaknule investicije i unaprijedilo poslovanje poduzetnika, što bi dugoročno doprinijelo gospodarskom rastu.
  5. Smanjivanje parafiskalnih nameta
    • Zalažemo se za ukidanje parafiskalnih nameta kojima su poduzetnici opterećeni, a od kojih nemaju nikakve koristi u poslovanju. To uključuje i obvezne članarine u komorama i zajednicama kao što je npr. članarina turističkoj zajednici. 
  6. Ukidanje posebnog poreza na kavu
    • Trenutno se u Hrvatskoj kava oporezuje posebnim porezom koji, zajedno s PDV-om, iznosi približno 35 % po šalici, dok je u Sloveniji taj porez oko 9 %. Smatramo da bi ukidanje ovog poreza olakšalo poslovanje proizvođačima kave i smanjilo troškove za potrošače.
  7.  Redefiniranje Zakona o trgovini 
    • Smatramo da treba omogućiti svim malim poduzetnicima i obrtnicima iz sektora trgovine, suvenirnica, cvjećara i pekara rad nedjeljom i praznicima ako to oni to žele, odnosno da imaju pravo na izbor.

– Ovim mjerama posebnu pozornost želimo skrenuti na mlade u Hrvatskoj, koji se u mnogočemu razlikuju od generacije svojih roditelja. Da bi ih zadržala, krajnje je vrijeme da se Hrvatska počne prilagođavati svojom gospodarskom politikom. Otvaranje paušalnog obrta pruža tu slobodu omogućujući osobama da budu i radnici i poslodavci, uz manja izdvajanja za doprinose i poreze – pojasnili su iz UGP-a. 

Nastavite čitati

U fokusu

Kriminalci opet vrebaju – pojavio se opasan pokušaj prijevare vezan uz banke i portal e-Građani!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska udruga banaka (HUB) upozorava na niz aktivnih kampanja kriminalaca koji u posljednje vrijeme ciljaju klijente banaka, kako bi im ukrali podatke i tako stekli financijsku korist.

Prijevara koja se posljednja pojavila i vezana je za banke i portal e-Građani funkcionira tako da prevaranti u ime banaka šalju SMS u kojem tvrde da „Imate pravo na povrat poreza“ s poveznicom koja vodi na lažnu prijavu u sustav e-Građani.

Ako zaprimite takav SMS, nipošto nemojte kliknuti na poveznicu i nikako ne unosite podatke vezane uz Vaš mToken/token niti ikakve druge osobne podatke.

Preporučeno je  da o aktualnim vrstama prijevara građani informiraju svoje bližnje kako bi se zaštitili od potencijalnih prijevara, a ako sumnjate da ste žrtva prijevare i ako ste upisali bankovne podatke, odmah se obratite svojoj banci i prijevaru prijavite policiji.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje