Tijekom 2015. pa sve do ožujka 2016. godine, u jeku najveće izbjegličke krize na teritoriju Europe još od Drugoga svjetskog rata, kroz Hrvatsku je prošlo više od 650.000 imigranata. Iako im je Hrvatska bila tek prolazna postaja na putu prema zapadnim zemljama, izbjeglice su, prema procjenama, državnu blagajnu dnevno stajale oko 2 milijuna kuna. Dio njih je organizirano granicu prelazio i na području Međimurske županije.
Iako su ovog trenutka organizirane rute zatvorene, sve veći broj imigranata u Srbiji te BiH dovodi do povećanog broja ilegalnih ulazaka na hrvatski teritorij. Najizloženije su Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka, Ličko-senjska i Sisačko-moslavačka županija.
Dok su prije prednjačili državljani Turske, Afganistana i Irana, ove godine evidentirano je najviše Pakistanaca
Iako Međimurska županija trenutno nije među najizloženijima, provjerili smo kakva je situacija s ilegalnim prelascima granice na području koje pokriva Policijska uprava međimurska.
– Unazad pet godina, u razdoblju od 2013. do 19. lipnja 2018.godine, na području Policijske uprave međimurske zabilježeno je svega 89 slučajeva nezakonitog prelaska državne granice. U 2013. zabilježeno je 20 slučajeva, 2014. godine 10, 2015. godine 6, 2016. godine 8, 2017. godine 39, a od 1. siječnja do 19. lipnja 2018. samo 6 nezakonitih prelazaka državne granice. U ilegalnom prelasku državne granice unazad pet godina zatečeno je 328 osoba – izvijestili su nas iz PU međimurske.
Unatrag pet godina zabilježeno je svega 89 slučajeva nezakonitog prelaska državne granice
Najviše ilegalnih prelazaka bilo je tijekom 2017. godine, kada su policijski službenici u prekršaju zaustavili 145 osoba, dok je najmanji broj slučajeva zabilježen 2014. godine. U prvih šest mjeseci ove godine uhvaćena je 51 osoba.
Očekivano, najizloženija je kopnena granica Međimurja s Republikom Slovenijom, pa je i njezin nadzor pojačan na području općina Nedelišće, Štrigova i Sveti Martin na Muri.
– Najveći broj nezakonitih prelazaka evidentiran je upravo na području tih triju općina. Struktura osoba koje su nezakonito prelazile državnu granicu se iz godine u godinu mijenja. Dok su prethodnih godina prednjačili državljani Turske, Afganistana i Irana, tijekom prvih šest mjeseci 2018. godine evidentirano je najviše državljana Pakistana – dodaju iz međimurske policije.
U listopadu 2015. godine kroz Međimurje je prošlo nekoliko tisuća izbjeglica koje su put nastavile dalje prema zapadnim zemljama
Broj uhvaćenih u ilegalnom prelasku hrvatske državne granice na teritoriju Međimurja dokaz je da međimurska policija prati aktualnu situaciju s izbjeglicama, u koordinacijama s drugim policijskim upravama prekida organizirane lance njihova transporta, a i spremno rješava pojedinačne slučajeve.
– Što se tiče poduzetih mjera i radnji vezanih uz trenutno aktualnu problematiku nezakonitih migracija, Policijska uprava međimurska procjenjuje stanje sigurnosti, predviđa vjerojatni razvoj sigurnosne situacije i prilagođava sigurnosne mjere i aktivnosti – poručuju iz PU međimurske.
Ovakav općeniti odgovor na pitanje o mjerama koje se poduzimaju na terenu ne treba čuditi, s obzirom na to da se većina akcija provodi u tajnosti, a sve kako bi se otežao „posao“ organizatorima ilegalnih prelazaka.
2 milijuna kuna stajao je državnu blagajnu jedan dan izbjegličke krize koja je zahvatila Europsku uniju tijekom 2015. i početkom 2016. godine
Unatoč ponovno aktualiziranom problemu masovnih migracija, iz PU međimurske poručuju:
– Naglašavamo da navedena problematika na području naše policijske uprave nije posebno izražena u odnosu na područje Republike Hrvatske uz istočnu i jugoistočnu državnu granicu.
145 ilegalnih prelazaka zabilježeno je tijekom 2017. godine na području Policijske uprave međimurske, što je najveća brojka unatrag pet godina
Na teritoriju cijele Hrvatske je u nezakonitom prelasku državne granice u prva tri mjeseca 2018. godine procesuirana 1371 osoba, što je povećanje od 72 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2017. godine, kada je prijavljena 801 osoba. Zbog ilegalnog ulaska u Hrvatsku, od 1. siječnja do 31. ožujka ove godine ukupno su vraćene u readmisijskom postupku 294 osobe, najviše u Srbiju te Bosnu i Hercegovinu, zemlje iz kojih su migranti nezakonito ušli u Hrvatsku. Među spomenutim 1371 nezakonitim migrantom najviše je državljana Afganistana, Kosova, Pakistana i Turske.
U manje od mjesec dana na području PU međimurske dogodila su se dva teška napada na policijske službenike koji su na terenu obavljali svoju dužnosti. Prvi se dogodio u Piškorovcu, gdje je 10. lipnja 17-godišnjak kamenom pogodio interventnog policajca, koji je pritom zaradio potres mozga s iščašenjem i nategnućem vratne kralježnice. Još ranije, 13. svibnja u Orehovici je 33-godišnjak krenuo prema policajcu koji je trebao privesti druge osobe držeći u rukama dva noža i drvenu letvu. Napadač je na policajca bacio nož, ali ga srećom nije pogodio. Kada mu se policajac počeo približavati, 33-godišnjak je bacio na njega i drugi nož, koji je proletio iznad policajčeve glave. Potom je nasilnik još pokušao policijskog službenika udariti letvom, ali je policajac uspio blokirati udarce, pri čemu je ozlijeđen.
– I u prošlosti je bilo okrutnih napada, međutim, ima zabrinjavajućih trendova. Najčešći su napadi prilikom postupanja u slučajevima nasilja u obitelji, gdje su počinitelji većinom pod utjecajem alkohola i s dostupnim oružjem – noževima i slično, ali i ilegalnim vatrenim oružjem – rekao je za Glas Slavonije Edin Sarajlić, glavni tajnik Sindikata policije Hrvatske (SPH).
Verbalni su napadi još češći, a koliko su institucije nezainteresirane za rješavanje ovog problema dokazuje bizarna činjenica da su predviđene kazne za takve prekršitelje u Zakonu još uvijek u – njemačkim markama.
– Za to se najčešće izriču minorne kazne od stotinjak kuna ili kazne poput „pisane isprike“, primjerice u Međimurju. U Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira sramotna je kazna za omalovažavanje i napad na policijskog službenika od 100 njemačkih maraka – navodi Sarajlić.
Objekt uz željezničku postaju Buzovec u Čakovcu već godinama nije u obliku i funkciji kakav Čakovec zaslužuje.
Stoga je Međimurska županija ishodila suglasnost HŽ-Infrastrukture i odlučila organizirati obnovu vanjskog pročelja objekta čekaonice na ovoj željezničkoj postaji.
U ponedjeljak, 20. ožujka, krenuli su pripremni radovi koje će u okviru nastavnog plana i programa odraditi učenici Graditeljske škole, dok će fasadu s muralima ukrasiti učenici Gospodarske škole te će do kraja idućeg mjeseca željeznička postaja u Buzovcu zablistati u novom sjaju, rekli su iz Županije.
Uz stvaranje zelenih oaza diljem grada, planiranja novih parkova i površina za provođenje slobodnog vremena, na zelenim površinama Čakovca ukupno je posađeno 139 sadnica različitih vrsta drveća.
Tako će se uskoro zazeleniti tri nove lokacije u gradu čime Čakovec još jednom pokazuje brigu o okolišu, kao nastavak na uspješan primjer nacionalne kampanje sadnje stabala pod nazivom „Zasadi stablo, ne budi panj“.
Uz južnu obilaznicu posađeno je 87 novih sadnica i to 24 komada hrasta lužnjaka, 13 brekinja, 6 japanskih sofora, 10 šećernog javora, sedam žestilja, 23 običnog graba i četiri divlje trešnje. U Sajmišnoj ulici posađeno je 28 sadnica, 16 šećernog javora i 12 žestilja, dok je u Ulici Jurja IV. Zrinskog odrađena sadnja drvoreda. Pritom su sadnice brekinje posađene i na dječjem igralištu u Ulici dr. Rudolfa Horvata, sveukupno njih 24.
Svako stablo učvršćeno je pomoću kolca te je zaštićeno plastičnim štitnikom, a oko svake sadnice formirana je sadna zdjelica ispunjena malčem. Radove je odradila tvrtka Cedrus Forest, koja je ujedno o svom trošku i zamijenila posušena stabla.
Varaždin je dobio svoj prvi privatni laboratorij. Poliklinika Analiza Varaždin otvorena je početkom ožujka, a visoko specijalizirane laboratorijske usluge od...
Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 90 godina. VISposluje u djelatnostima profesionalnih...
Tvrtka Pro-eco d.o.o. Novi Marof već 15 godina na tržištu nudi širok asortiman proizvoda za organsku poljoprivredu, certificiranih od ovlaštenih...
