Povežite se s nama

U fokusu

Pretjerano roditeljsko korištenje mobitela ima veliki utjecaj na djecu

Foto: Ilustracija/Pixabay

Objavljeno:

- dana

Razvoj tehnologije u zadnjih nekoliko godina u mnogočemu olakšava život, ali donosi i mnoštvo problema. Ovo se osobito odnosi na djecu pa se o tome puno i govori.

Neki podaci izazivaju zabrinutost zbog nedovoljno istraženih posljedica na emocionalni i svaki drugi razvoj djeteta, objavio je stampar.hr.

Na ovom području Hrvatska ne zaostaje za svijetom. Oko 98% mladih u našoj zemlji ima pristup Internetu. Na mreži provode u prosjeku oko četiri sata dnevno, izlažući se raznim izazovima. Oko 30% djece i mladih u dobi od 9 do 17 godina komunicira s nepoznatim osobama, a 10% njih prihvaća sve zahtjeve za prijateljstvom. Gotovo 70% primilo je neprimjerenu poruku, a gotovo svi (96%) susreli su se s govorom mržnje.

Moderna tehnologija je, ako se upotrebljava razumno, potrebna i korisna. Međutim, mnogi podaci ukazuju na njeno pretjerano i neadekvatno korištenje:

  • oko 22% djece ima pristup internetu prije druge godine života
  • 6% djece predškolske dobi ima svoj mobitel
  • svako drugo dijete u dobi od dvije do četiri godine dnevno provede između dva i četiri sata na različitim ekranima
  • tinejdžeri sve češće stvaraju vlastita iskustva i osobne interese putem medija, a roditelji imaju slab uvid u taj svijet

O štetnosti pretjeranog korštenja ekrana za djecu puno se govori, istražuje i upozorava.

Na ovom mjestu u Zvaodu “Štampar” žele progovoriti i o drugoj strani medalje – roditeljskom korištenju ekrana i njihovu utjecaju na djecu.

Mnogi roditelji nastoje ograničiti vrijeme koje njihova djeca provode pred ekranima, a istovremeno nemaju uvid koliko oni sami troše vremena na isti način.

Jedno je američko istraživanje (Nielsen) pokazalo da se ovisnost o ekranima najčešće javlja kod osoba u dobi od 35 do 50 godina. Osobe u toj dobi koriste društvene mreže 40 minuta dulje (u tjednu) od osoba u dobi od 18 do 34 godine.

Činjenica je da djeca mnogo toga uče od svojih roditelja, a to se odnosi i na stavove i ponašanje vezano za korištenje ekrana. Roditelji ponekad nemaju jasnu sliku o tome kolika je njihova odgovornost na tom području. Neki podaci to zorno ilustriraju:

  • 65 % roditelja navodi da koriste svoje digitalne uređaje tijekom obroka – samo 11 % bi to isto dopustilo svom djetetu
  • 72 % roditelja navodi da šalje poruke tijekom razgovora – samo 10 % bi to isto prihvatilo kod svoje djece
  • 47% roditelja ponekad razgovara telefonom ili čak šalje poruke tijekom vožnje

Pretjerano roditeljsko korištenje mobitela ima velik utjecaj na djecu:

  • upotreba mobilnih telefona kod majki utječe na socijalno-emocionalne funkcije male djece
  • utječe na učenje jezika
  • utječe na razvoj depresije
  • razvija se osjećaj socijalne nepovezanosti s roditeljima
  • djeca na roditeljsku zaokupljenost različitim medijima reagiraju ljutnjom, tugom i nezadovoljstvom

Osim provođenja vremena pred ekranima, drugi problem je pretjerano roditeljsko dijeljenje sadržaja vezanih za dijete i roditeljstvo općenito. Poznato je da majke češće dijele sadržaje, poput dječjih rođendanskih fotografija, videozapisa i drugih važnih događaja iz djetetova života (trenuci djeteta s obitelji i prijateljima, informacije o hobijima i osobnosti djeteta, osobne priče djeteta).

Djeca to mogu doživjeti negativno: osjećaju da im je narušena privatnost ili da je njihovim roditeljima više stalo do lajkova i sljedbenika na društvenim mrežama. Negativni komentari imaju posljedice na samopouzdanje i samopoštovanje djece.

Kao što je ranije rečeno, odrasli često od djece zahtijevaju jedno, a sami rade drugo. Na djecu veći utjecaj ima roditeljsko ponašanje, nego ono što im govore. Oni promatraju koliko često roditelji gledaju u svoj pametni telefon, na koji ga način koriste, prekidaju li razgovor čim stigne poruka, prate koje emisije i filmove roditelji gledaju…

Roditelji koji su spremni kritički preispitati vlastite navike, smanjit će negativne posljedice kod djece. U tom smislu valja poslušati savjete stručnjaka:

  • osvijestite svoje navike i vrijeme koje provodite uz ekrane (osobito pametni telefon) kada ste s djetetom
  • prisjetite se na koji način reagirate kada vam stigne poruka (SMS, elektronička poruka, poruka sa društvene mreže)
  • pričekajte trenutak, završite razgovor s djetetom prije, nego što pročitate poruku
  • ako govorite ili slušate djecu istovremeno gledajući u ekran, djetetu šaljete poruku da nije dovoljno važno
  • živite vrijednosti koje zagovarate

Privlačnost Interneta i društvenih mreža neupitna je i njoj mogu podleći svi. Važno je osvješćivanje navika vezanih uz korištenje ekrana kako bi se spriječile negativne posljedice kako na djecu, tako i na roditelje.

Ukoliko roditelj nosi mobitel u krevet,  pretraživanje Interneta mu je  glavni oblik zabave, koristi  mobitel u društvu, jasno je da treba razmisliti o svojim navikama. Ako se uz to javlja i osjećaj izoliranosti ili nedovoljne povezanosti ako se ne koristi mobitel, frustracija kad mobitel ne radi,  buđenje noću da se provjeri mobitel, umišljanje da se čuje zvuk obavijesti, ozljede zbog korištenja mobitela, zanemarivanje drugih aktivnosti i odnosa, vrijeme je da se potraži stručna pomoć.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje