Povežite se s nama

U fokusu

Krug sv. Nikole: danas trčite ili hodajte za magnetsku rezonancu za varaždinsku bolnicu

Objavljeno:

- dana

ZADNJI POZIV DA SE PRIKLJUČITE

Danas u 16 sati ispred Studentskog doma u Merlićevoj ulici počinje humanitarna utrka i šetnja “Krug Sv. Nikole”. Priključite se utrci, uplatite startninu od 20 kuna i pomozite akciji za nabavu NMR uređaja.

Oni koji se u posljednji tren odluče priključiti utrci mogu platiti startninu i podići svoj broj prije starta kod Studentskog doma od 14 do 15,30 sati. Organizatori očekuju da bi u utrci i šetnji kroz Varaždin moglo sudjelovati oko 1500 ljudi te je toliko naručeno startnih brojeva za sudionike utrke. 

Potrebno 10 milijuna kuna

Utrka počinje u 16 sati ispred Studentskog doma te je određena kružna ruta, od doma se kreće prema tržnici i Korzu, zatim prema kazalištu, uz park Vatroslava Jagića te Kolodvorskom ulicom do Željezničkog kolodvora i cilj je ponovno ispred Studentskog doma.

Zbog utrke će biti na snazi i posebna regulacija prometa, o čemu smo već i izvjestili.

Zbog humanitarne utrke za promet će biti zatvorene neke ulice, pogledajte koje

Dosad je na račun akcije uplaćeno gotovo 380.000 kuna te je Grad Varaždin donirao još 400.000 kuna. Za nabavu uređaja potrebno je oko deset milijuna kuna te je u razgovorima s Ministarstvom zdravstva dogovoreno kako će ministarstvo pokriti 85 posto troškova, Varaždinska županije 15 posto, a da će se ostalo prikupiti kroz humanitarne akcije.

Osim prikupljanja sredstava, glavni cilj humanitarnih akcija zapravo je senzibiliziranje javnosti, ali i resornih institucija o potrebi što skorije nabave uređaja za magnetsku rezonancu u varaždinskoj bolnici. Time bi i građani sjeverozapadne Hrvatske dobili mogućnost ove napredne dijagnostičke pretrage kao što su je dosad dobili i stanovnici drugih regija u Hrvatskoj.

Izvor: Arhiva RT
Foto:

U fokusu

Kajtazi zahvalio Habijanu – osigurano je 265 tisuća eura za elektrifikaciju romskih naselja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski ministar gospodarstva Damir Habijan je u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja s direktorom HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. Nikolom Šulentićem potpisao Ugovor o financiranju Programa priključenja na elektroenergetsku mrežu objekata u romskim naseljima.

Potpisivanju Ugovora prisustvovao je i saborski zastupnik Veljko Kajtazi te predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA” Suzana Krčmar.

Ovim Ugovorom uređuje se postupak provedbe Programa priključenja na elektroenergetsku mrežu kućanstava u romskim naseljima u okviru Operativnog programa Vlade Republike Hrvatske za romsku nacionalnu manjinu 2021. – 2024. Elektrifikacija romskih naselja u financijskom iznosu od 265.000,00 eura. Navedenim sredstvima planira se, u naredne dvije godine, završiti već započete te inicirati i provesti nove aktivnosti elektrifikacije romskih naselja.

– Zahvaljujem cijenjenom zastupniku Veljku Kajtaziju i gospođi Suzani Krčmar, predsjednici Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” koji su aktivno od 2017. godine uključeni u ovu inicijativu i čiji je doprinos provedbi ovih aktivnosti neizmjeran. Zahvaljujući njihovom naporu i uloženom trudu stvorila se mogućnost provedbe projekta za koji su sredstva osigurana u proračunu, a kojim će se ojačati standard i olakšati život pripadnicima romske manjine u Republici Hrvatskoj – ističe Habijan.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi zahvalio je Vladi Republike Hrvatske i ministru Habijanu na razumijevanju i potpisanom Ugovoru.

Nastavite čitati

U fokusu

“Preživjeti s mirovinama? Gotovo je nemoguće, zato nas sve više traži posao”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Zamislite da nakon 40 godina radnoga staža dobijete nešto više od 500 eura mirovine. To je jedva dovoljno za režije, a moramo i jesti. Pričaju nam dvije umirovljenice s kojima smo razgovarali. Sreće imaju oni kojima pomažu djeca i unuci, ali nažalost neki se moraju snalaziti sami.

Zato i ne čudi da se iz godine u godinu povećava broj onih koji se vraćaju na posao. Neki opet rade jer su se otvorile prilike, zbog nedostatka radnika, ali većina je onih koji rade jer moraju i jer su u egzistencijalnim problemima.

– S mirovinama je gotovo nemoguće preživjeti. I ja tražim posao, barem na četiri sata. Djeca pomažu, ali ni njihove plaće nisu velike – rekla nam je jedna umirovljenica.

Više od 27.000 umirovljenika u starosnoj, prijevremenoj i obiteljskoj mirovini, kao i umirovljeni vojnici, policajci i branitelji, rade uz mirovinu do polovine radnog vremena. Na kraju 2023. godine radilo ih je 27.236.

Brojka je oscilirala tijekom godine, sa skokom u vrijeme turističke sezone, nakon čega je do danas pala za oko tisuću sezonskih umirovljenika-radnika, piše portal Mirovina.hr.

Bez obzira na ta sezonska kretanja, činjenica je da rad u mirovini postaje sve popularniji. Jedan od razloga je taj što se kroz godine širio krug onih kojima je dana ta zakonska mogućnost. Drugi je nedostatak radnika i sve veća spremnost poslodavaca da zadrže ili angažiraju radnike nakon odlaska u mirovinu. Treći i glavni razlog je onaj egzistencijalni, jer su mirovine premalene s obzirom na to da su troškovi života sve veći.

U starosnoj mirovini je 16.808 (61 posto) zaposlenih, a u prijevremenoj 6.045 (22 posto) zaposlenih. Najmanje zaposlenih umirovljenika je u obiteljskoj mirovini, njih 1.101 (4 posto). Djelatnih vojnih osoba je 1.938 (7 posto), a radi i 1.344 branitelja (pet posto).

Oko 90 posto umirovljenika zaposleno je kod pravnih osoba, a deset posto kod fizičkih osoba. Dvoje od troje zaposlenih su umirovljenici, dok je jedna trećina umirovljenica koje rade. Na kraju 2023. najviše ih je radilo u trgovini, njih 4.662. Slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 3.684 zaposlenih umirovljenika, dok ih je gotovo jednako u prerađivačkoj industriji, njih 3.649. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti okupljaju 3.086 radnika u mirovini, a gotovo jednako i građevina, 2.964 zaposlenih.

Zanimljivi su i podaci o broju zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika. Prema aktualnoj statistici za siječanj, bilo je 1.646.540 osiguranika, te 1.225.457 umirovljenika. Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika u siječnju je bio 1,34, dok je primjerice u prosincu prošle godine taj omjer bio 1,35. Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 690,82 eura, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za prosinac 2023. (1191 euro) iznosi 58,00%.

Prema podacima od prosinca 2023. godine najbolji omjer zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika bio je u Istarskoj županiji gdje dolazi 1,76 zaposlena na jednog umirovljenika, u Međimurskoj županiji je to 1,72, Dubrovačko-neretvanskoj 1,69, Varaždinskoj 1,66 i Primorsko-goranskoj 1,47 zaposleni na jednog korisnika mirovine.

U travnju stižu uvećane mirovine

Konačno je poznat posljednji podatak koji je bio potreban da bi se mogla izračunati stopa usklađivanja mirovina.

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prosječnoj bruto plaći za polugodište, a ona iznosi 1.620 eura. Poznato je i da je stopa rasta potrošačkih cijena u istom razdoblju 3,0 posto pa se sada može izračunati i stopa usklađivanja.

Svoj izračun poslao je analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper. On tako kaže da stopa usklađivanja iznosi 4,26 posto, piše portal mirovina.hr.

– Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je neto i bruto plaće za prosinac 2023. godine: neto plaća iznosi 1.191 eura, a bruto 1.620 eura. Stopa rasta bruto plaća u drugom polugodištu 2023. u odnosu na prvo polugodište 2023. iznosi 4,8 posto, dok je stopa rasta potrošačkih cijena u istom razdoblju 3,0 posto. Prema tim podacima usklađivanje od 1.1.2024. godine prema omjeru 70:30 iznosi 4,26 posto. Usklađivanje će biti na mirovini za ožujak, s isplatom u travnju sa zaostacima za siječanj i veljaču – objasnio je Štampar.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje