Povežite se s nama

Tema dana

Sveučilište Sjever bit će jedan od nositelja razvoja obrazovanja u regiji i šire

Objavljeno:

- dana

PROF. DR. SC. MARIN MILKOVIĆ

Početkom ove godine konačno je završio proces integracije Veleučilišta Varaždin i Medijskog sveučilišta u Sveučilište Sjever. Time je Hrvatska dobila osmo sveučilište, a sjeverozapadna Hrvatska, kao jedina regija u zemlji bez vlastitog sveučilišta, svoje vlastito.

Na Sveučilištu Sjever trenutno studira 3.500 studenata iz ove regije, Hrvatske, ali i inozemstva na ukupno 11 studijskih programa. Razvojem postojećih i uvođenjem novih programa, čelnici ove institucije kroz nekoliko godina Sveučilište Sjever vide kao jednog od nositelja razvoja visokog obrazovanja u regiji i šire iako se to u proteklom periodu baš i nije tako činilo.

Nismo pašaluk

Naime, od samog početka, nastanak novog sveučilišta na sjeveru pratile su brojne negativne kritike. Prigovaralo se zbog netransparentnosti, školovanja kadra za burzu, nedostatka stručnih predavača i znanstvene djelatnosti… Jesu li kritike utemeljene ili se radilo o podmetanjima, razgovarali smo s čelnim čovjekom ove ustanove, rektorom prof. dr. sc. Marinom Milkovićem.

Nakon završetka integracije ustvrdili ste da je sjeverozapadna Hrvatska konačno dobila svoje regionalno sveučilište koje će biti pokretač razvoja ove regije, pa i šire. Kako to mislite postići?
Činjenica jest da je bilo puno otpora i da je jako puno interesnih skupina pokušalo zaustaviti njegovo osnivanje, no otvaranjem Sveučilšta Sjever stanovnicima ove regije omogućili smo da studiraju takoreći kod kuće, da se ovdje educiraju, razvijaju svoja znanja i vještine, uz minimalne troškove, što je veliki napredak u odnosu na prije. Ne smijemo zaboraviti da danas, u ovako teškoj ekonomskoj situaciji, mnogi roditelji ne mogu priuštiti svojoj djeci studiranje u Zagrebu, Rijeci ili Splitu gdje su troškovi višestruko veći nego u Varaždinu, Koprivnici i okolici, a trenutno 1600 studenata iz Varaždinske županije studira u nekom drugom gradu, a oko 8000 studenata iz cijele ove regije. Dakle, otvaranjem Sveučilišta Sjever visoko obrazovanje učinili smo dostupnijim našim građanima, a razvijanjem postojećih studijskih programa i otvaranjem novih studija stvorit ćemo uvjete za njihov daljnji rast i razvoj.

Kad je osnivano Sveučilište Sjever, profesori Sveučilišta u Zagrebu dobili su zabranu da predaju kod nas

No jedan od glavnih prigovora koji vas je pratio bio je da se pokreću studiji koji ovoj regiji ne trebaju?
Na Sveučilištu Sjever 92 % studenata studira tehničke znanosti, biomedicinu i zdravstvo, dok je na razini Hrvatske taj postotak 18 %. Na pet studijskih programa iz društvenog i umjetničkog područja Sveučilišta Sjever, na svim godinama studira ukupno stotinjak redovitih studenata, a diplomski studiji Ekonomija i Odnosi s javnostima su izvanredni. Gotovo polovica studenata na društvenim studijima je iz drugih regija, čak i iz inozemstva, a među njima je mnogo onih koji već rade, dakle, ne opterećuju niti će opterećivati Zavod za zapošljavanje. Mislim da nam nitko ne može prigovarati zbog 20 studenata novinarstva na godinu. Uostalom, nama se prigovara, a uzmite studij ekonomije koji se u Varaždinu izvodio u okviru Sveučilišta u Osijeku, a u Koprivnici se još uvijek izvodi u okviru Sveučilišta u Zagrebu i gdje se godišnje upisivalo po 600 studenata. Mi upisujemo 90, od čega 30 studenata na studij Ekonomije turizma. I sad se opet vraćamo na početak, zašto treba Sveučilište Sjever. U trenutku kada 92 studenta s područja Varaždinske županije studiraju na Hotelijerskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, koje je i naše mentorsko sveučilište jer se Sveučilište u Zagrebu pobunilo i nijedan od profesora ne predaje kod nas, zašto ne bi studirali turizam kod nas i predavali im profesori iz Rijeke?

Spomenuli ste da profesori Sveučilišta iz Zagreba ne predaju na Sveučilištu Sjever. Zašto?
Kad je osnivano Sveučilište Sjever, profesori Sveučilišta u Zagrebu dobili su zabranu da predaju kod nas. Takvu odluku je donio čelnik te ustanove, a neki ljudi su ga slijedili. Sada su u tijeku izbori za rektora i vjerujem da će se za nekoliko godina, kad i naša ustanova bude još više afirmirana ta situacija izmijeniti i da će se netko konačno pomiriti s time da sjeverozapadna Hrvatska treba i mora imati ono što i drugi građani u drugim regijama i da mi nismo nečiji pašaluk.

Prilikom integracije vratili smo nekretnine Gradu Varaždinu, od kojeg tri godine nismo dobili ni kune

Znači li to da je otpor prema osnivanju novog sveučilišta dolazio od strane Sveučilišta u Zagrebu? A anonimna prijava USKOK-u?
Mislim da u ovoj regiji ima prostora za sve, ali činjenica je da se neki ne mogu pomiriti i da se još dugo neće pomiriti da postoji sveučilište. Možda zato što nisu sudjelovali u projektu. Bilo je doista jako puno neargumentiranih situacija i svašta je izgovarano. Naravno, očekivali smo da će postojati politička podmetanja jer je projekt razvijala bivša gradska vlast i smatrao se političkim. Ali Sveučilište Sjever nije politički projekt. Naši profesori su svih političkih opcija, kao i naši studenti. Niti znam tko je koja politička stranka i za koga su glasovali, niti me to zanima. Sveučilište je slobodno, autonomno i na korist regije u kojoj djeluje. Promijenit će se rektor, promijenit će se gradonačelnik i župan, ali sveučilište će ostati. Upravo će studenti koji se ovdje školuju biti naši promotori. Što se pak tiče anonimne prijave, ona je bila u samo jednom smjeru, da se napravi pritisak na Trgovački sud da se ne dogodi integracija i nastanak sveučilišta.

Znači, sve negativnosti koje su se vezale za ovaj projekt bile su usmjerene protiv osnivanja sveučilišta?
Svi ti napadi bili su ciljani. OK, rušite projekte i skupljajte bodove, ali nemojte skupljati na nečemu što će stanovnicima ove regije ostati zauvijek. Kažem, bilo je neugodnih situacija i bilo nam je žao naših studenata i nastavnika, ali ova regija je dobila ono što zaslužuje.

A što je s navodima da se radilo netransparentno, da je sama integracija provedena daleko od očiju javnosti?
Pitam vas što je bilo netransparentno kada su svi dokumenti donašani na sjednicama gradskih vijeća, te su nakon toga bili objavljivani u Narodnim novinama? Kakva netransparentnost prilikom integracije? Mogu reći da je ovo jedina integracija u Hrvatskoj koja je provedena na način da je ustanova, prilikom integracije, vratila svoje nekretnine i svu svoju imovinu i još uložila u nekretnine Grada Varaždina, od kojeg već tri godine nismo dobili ni kune, dok je Grad Koprivnica izgradio objekt za potrebe sveučilišta. Dakle, mi nemamo ništa u svojem vlasništvu, ali mogu reći da nam je baš drago zbog toga, upravo iz razloga da nam netko za nekoliko godina zbog toga ne prigovara. Ipak, apsurdno je da u situaciji kada smo mi vraćali nekretnine da su darovane vrlo vrijedne nekretnine sveučilištu kojem osnivač nije ni Grad Koprivnica, ni Grad Varaždin. I to u dva navrata.

Drava ili Optujska

Znači, drugi dobivaju, a vi ne, iako vam je osnivač Grad Varaždin. Hoće li se to promijeniti? Zar jedan od ključnih uvjeta daljnjeg razvoja sveučilišta nije adekvatan prostor?
Otvaranjem Sveučilišnog kampusa u Koprivnici od 4000 m2 osigurat ćemo bolje i kvalitetnije uvjete studiranja, a uz niz novih predavaonica i laboratorija imat ćemo i vlastiti TV i fotostudio. Rekonstrukcijom i revitalizacijom druge zgrade Sveučilišnog centra Varaždin dobit ćemo novih 2000 m2 radnih prostora koji će sadržavati, između ostalog, dvije velike multimedijalne predavaonice kapaciteta 160 mjesta svaka, više manjih predavaonica i laboratorija, kao i prostor za studentske aktivnosti odnosno nastavno i administrativno osoblje. Uz postojeću prvu zgradu Sveučilišnog centra Varaždin, ispunit ćemo minimalne uvjete za rad. Mi trenutno ovaj prostor imamo na korištenje tako dugo dok jednog dana ne dobijemo zemljište na Dravi od kojeg je FOI odustao ili dio kompleksa vojarne koja je sada neiskorištena u Optujskoj ulici u Varaždinu, gdje planiramo izgraditi kampus.

Otvaranjem Sveučilišnog kampusa u Koprivnici od 4000 m2 osigurat ćemo bolje i kvalitetnije uvjete studiranja

Da, mi smo jedina ustanova koja nema svoje vlasništvo u Republici Hrvatskoj i jedina koja s toliko velikim brojem studenata nastavu izvodi na šest lokacija. Unajmljujemo sportsku dvoranu na Dravi, prostore Opće bolnice Varaždin, Elektrostrojarske škole, Tekstilno-tehnološki fakultet te prostore koje je koristilo Sveučilište u Osijeku. Najam za to je milijun kuna godišnje. Nadamo se da će se to promijeniti sada kada imamo sveučilište.

Jesu li krenuli pregovori s Gradom Varaždinom oko prostora?
U zadnje vrijeme nismo baš bili angažirani po tom pitanju jer smo bili zaokupljeni integracijom, ali naše želje su stalne.

Malo ali jako europsko sveučilište

Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje dalo vam je rok da zaposlite dovoljan broj nastavnika, ali i da se potvrdite u znanstveno-istraživačkim aktivnostima. Što je dosad učinjeno?
Riječ je o proceduri koja je ista za sve nove studije i visokoškolske ustanove, s uvjetima koji su isti za sve, pa i za nas. Uvjeren sam da ćemo mi sve spomenute zahtjeve i uvjete ispuniti. Kad je riječ o znanstveno-istraživačkim aktivnostima, sveučilište je suorganizator više međunarodnih znanstvenih skupova i konferencija, ima razvijenu i izdavačku djelatnost i, kao što smo već rekli, počeli smo u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci izvoditi i doktorski studij. Potpisali smo više međunarodnih ugovora o suradnji s različitim visokoškolskim institucijama, a u narednom razdoblju posebnu pozornost posvetit ćemo jačanju mobilnosti studenata i nastavnika, međunarodnoj suradnji i razvoju znanstvenih projekata.
U kojem smjeru bi se, po vašem mišljenju, trebalo razvijati visoko obrazovanje u Varaždinu, Varaždinskoj županiji, odnosno na području sjeverozapadne Hrvatske? Gdje u cijeloj toj priči vidite Sveučilište Sjever?
Sveučilište Sjever bit će jedan od nositelja razvoja visokog obrazovanja u regiji, ali i u Hrvatskoj, a Varaždin i Koprivnica dinamični i svima otvoreni sveučilišni gradovi koji će upravo razvojem visokog obrazovanja podizati kvalitetu života i razvoj cijele regije.
Ima li Sveučilište Sjever svoje mjesto u Europi? Kakva je suradnja s drugim europskim sveučilištima? Planirate li možda za neke projekte povući i sredstva iz EU i koje?
Dugoročni plan jest Sveučilište Sjever pozicionirati kao, u europskim okvirima, relativno maleno ali kvalitetno i jako srednjoeuropsko i europsko sveučilište. Već sada sudjelujemo u nekoliko europskih projekata, kontinuirano provodimo natječaje za financijsku potporu našim nastavnicima i studentima u međunarodnim razmjenama, a svakako planiramo sudjelovati i povlačiti novac iz niza europskih fondova koji nam stoje na raspolaganju.

Izvor:
Foto:

Glazba

Porin ove godine slavi četvrt stoljeća, među nominiranima su čak tri iz Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

porin

Nagrada Porin ove godine doživljava jubilarno, 25. izdanje, a među nominiranima su i tri imena iz Međimurja.

U kategoriji nagrade Porin “Novi izvođač godine” nominirana je Carla Belovari iz Svete Marije, pri čemu su u toj kategoriji nominirani i bend Fluentes te Boris Štok. Osim Carle, nominirana je i mlada Zsa Zsa, pravim imenom Jelena Žnidarić, iz Pušćina. Njezino se ime našlo u kategoriji “Najbolja vokalna suradnja”. Zsa Zsa je u duetu s Vannom otpjevala singl “Tragom svojih tragova”. U istoj kategoriji nominiran je i duet Olivera Dragojevića i Željka Bebeka (“Ako voliš ovu ženu”) te Bang bang feat. Saša Antić (“Kako stoje stvari”).

Mirko Švenda-Žiga sa suradnicima, Krunoslavom Lajtmanom te Tonijem Eterovićem, nominiran je za “Najbolji album popularne duhovne glazbe”. Radi se o albumu “Tri kralja jahahu”.

porin

Toni Eterović, Krunoslav Lajtman i Mirko Švenda Žiga

Najviše nominacija, čak 9, ove godine ima Mia Dimšić i suradnici. Nominacije i nagrade raspoređene su u 35 kategorija, a pristiglo je 1645 prijava. Pobjednici će biti proglašeni na svečanoj dodjeli 23. ožujka u splitskoj Spaladium Areni.

Nastavite čitati

Tema dana

Uspješno odrađen kamp

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

KOŠARKA

Košarkaški kamp u organizaciji KK Grafičar opravdao je svoje postojanje.

U sedam dana mladi ludbreški košarkaši, uz pomoć kvalitetnih trenera s područja naše i susjednih županija kao te posebno gostujućih trenera iz KK Cedevita napravili su veliki pomak u svom košakšakom znanju. Zanimljivo ej bilo i gostovanjre prof. Ante Tomas, a među demonstartorima bili su sadašnji i budući prvoligaški igrači. Kroz kamp je prošlo sedamdesetak mladih, a izdvojio je dvojac Grafičara Vađunec i Virag, od kojih u klubu mnogo očekuje u sljedećim sezonama. Mladi trenerski kadar ludbreškog kluba odradio je najveći dio posla oko kampa a u tome su sudjelovali Siniša Beser i trener mlađih kategorija Tomislav Horvat, a svoj udio dali su i trener Danijel Papp te Igor Dijanošić.

Izvor:
Foto:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje