Povežite se s nama

Život i društvo

Prof. dr. sc. Kornelije Rabuzin s FOI-ja jedan je od eksperta u analizi državnih registara i baza podataka

Objavljeno:

- dana

Izvještaji koje je objavila Europska komisija, a i Svjetska banka, pokazuju da je Hrvatska na dobrom putu što se digitalizacije i transformacije državne uprave tiče.

Tako postoje primjeri novih usluga kao što je to primjerice usluga e-novorođenče, gdje je prijavu novorođenog djeteta, uz određene preduvjete, moguće napraviti od kuće, bez potrebe da se posjeti ijedan šalter. No kao jedna od glavnih zamjerki izvještaja koji su objavljeni u zadnjih nekoliko godina od strane Europske komisije i Svjetske banke, još uvijek se ističe nedovoljno dijeljenje podataka između registara kojima upravljaju različiti korisnici, primarno ministarstva i agencije. Još uvijek smo u velikoj mjeri “država papira”. Iako je u posljednjih dvadesetak godina dosta procesa informatizirano, velike količine podataka postoje u bazama podataka kojima upravljaju različita ministarstva i agencije.

No unatoč tome, dijeljenje podataka i dalje je relativno skromno. Svima nam se dogodilo da nas pitaju za neku originalnu potvrdu ili potvrdu koja je ovjerena od strane bilježnika. S druge pak strane podaci u registrima postoje, no krajnji korisnici su ti koji moraju prenositi potvrde s jedne lokacije na drugu lokaciju. Kako bi osigurali da procesi budu brži i efikasniji, valjalo bi osigurati korištenje podataka iz tih registara.

Kako u aspektu dijeljenja podataka još uvijek kaskamo, Europska komisija dodijelila je sredstva kroz instrument tehničke pomoći (TSI – Technical Support Instrument), te OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), DG Reform (Directorate-General for Structural Reform Support) i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) imaju za cilj snimiti stanje temeljnih registara, te dati prijedloge kako se može podići razina interoperabilnosti temeljnih registara.

U tome im trebaju pomoći lokalni konzultanti, koji su se birali na međunarodnom javnom natječaju. Uz više prijavljenih timova, za potrebe projekta odabrani je konzultantski tim u sastavu Darko Gulija, mag. el., doc. dr. sc. Mršić Leo te prof. dr. sc. Kornelije Rabuzin. Kako prof. dr. sc. Kornelije Rabuzin predaje na Fakultetu organizacije i informatike predmete vezane uz baze podataka, skladišta podataka i poslovnu inteligenciju, na ovom projektu njegova primarna uloga je analiza podataka koji se nalaze u registrima, te suradnja u izradi nacionalnog semantičkog modela podataka. Procedura odabira konzultanata trajala je preko dva mjeseca. Uvjeti su bili strogi i tražilo se da svaki tim bude interdisciplinaran, kao i da bude upoznat sa radom državne uprave, tehnologijom web servisa, poslovnih procesa, baza podataka i drugo.

Kako se projekt provodio u dvije faze, u prvoj fazi bili su uključeni temeljni registri o osobama i poslovnim subjektima, kao što su matica rođenih, matica umrlih, matica vjenčanih, registar životnih partnerstva, obrtni registar, sudski registar i slično. U drugoj fazi projekta, bio je obuhvaćeni daleko veći broj registar koji su u nadležnosti većeg broja ministarstava i agencija, uključujući upisnik poljoprivrednika, HZMO osiguranike, REGOS, registre vezane uz obavezno i dopunsko zdravstveno osiguranje, evidenciju o dohocima i primitcima, registar neprofitnih organizacija, registar koncesija, registar državnih potpora te niz drugih registara.

Na kraju projekta tim je sastavio izvještaj (akcijski plan) o uočenim nedostacima i prijedlozima za poboljšanje, a dio tih preporuka biti će i direktno financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojem postoje za to predviđena sredstva. Tehnička analiza registara u prvoj fazi ukazala je na neke nedostatke i probleme, te je prof. Rabuzin prezentirao članak koji je prihvaćen i objavljen na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji DATA 2022 koja se održala u Portugalu prošle godine.

Između ostalog, prof. Rabuzin izradio je programsko rješenje za semantičko mapiranje atributa iz raznih baza podataka, te Business Intelligence rješenja za analizu nacionalnog semantičkog modela i samog akcijskog plana. Projekt je trajao skoro dvije godine.

Uvođenje eura

Kako je od 1. siječnja ove godine službena valuta u Hrvatskoj euro, tijekom prošle godine bilo je potrebno izvršiti prilagodbu sustava za rad s novom valutom. Prof. dr. sc. Kornelije Rabuzin aktivno je sudjelovao na projektu pripreme sustava RBA banke za uvođenje eura. Posebno se bavio razvojem skripti te kontrolom i kvalitetom podataka nastalih uslijed konverzije nad centralnim skladištem podataka. Radilo se o vrlo zanimljivom projektu na kojem je prof. dr. sc. Rabuzin imao prilike sudjelovati sa sistem arhitektima od kojih su neki njegovi bivši studenti. Projekt je završio početkom ove godine po uvođenju nove valute.

Također, prof. Rabuzin uključen je i u projekt izrade platforme podatkovnog jezera Hrvatske, tzv. Data Lake, a koji se provodi u sklopu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD). Platforma će služiti kao centralno mjesto pohrane i obrade podataka, a biti će na raspolaganju korisnicima u različite svrhe, primjerice podatkovne analitike i izvještavanja i to u stvarnom vremenu.

FOI

Prof. Rabuzin radi na FOI-ju kao redoviti profesor. Do sada je objavio 10-ak knjiga i poglavlja u knjigama te oko 100 znanstvenih i stručnih radova. Pod njegovim mentorstvom do sada je studij završilo preko 130 studenata te je odradio preko 150 recenzija za domaće i međunarodne časopise i konferencije. Usavršavao se više od 30 mjeseci u Austriji, Švedskoj i Njemačkoj te je dobio desetak nagrada za svoj rad, uključujući nagrade za najbolji rad i za najbolje prezentacije na domaćim i inozemnim znanstvenim konferencijama. Uz znanstveni rad redovito se usavršava i uključen je u stručne projekte te je tako imao prilike raditi analize nad medicinskim podacima i to za potrebe klinika u Njemačkoj i Švicarskoj, bavio se analizom financijskih podataka, proračunskih podataka… Trenutno radi na novoj knjizi.

Život i društvo

FOTO Zlatna kapljica Beretinec 2024.: čak 80 posto vina ocijenjena zlatom i srebrom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak je na prostoru igrališta NK Beretinec otvorena 19. izložba vina „Zlatna kapljica Beretinec 2024.“, koja se održava i kao Županijska izložba varaždinskog vinogorja.

Tako se i ove godine u organizaciju manifestacije udružilo sedam udruga južnog dijela naše županije, VIV – BER Beretinec kao ovogodišnji domaćin, Jalžabet iz istoimene općine, Varaždinbreg Gornji Kneginec, Mejaši Ljubešćica, Grozdek Sveti Ilija, Sveti Martin Varaždinske Toplice i Pinta Novi Marof.

Izložbu je otvorila zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, a otvorenju su nazočili i saborski zastupnik Predrag Štromar, načelnik Općine Beretinec Nikola Žganec, savjetnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Lukačić,  Mario Jurišak, potpredsjednik Udruge vinogradara i vinara općine Beretinec “VIV-BER” pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša dr. sc. Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport dr. sc. Miroslav Huđek,  gradonačelnica Varaždinskih Toplica Dragica Ratković, Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, ujedno i ravnatelj JURA-e, direktor Turističke zajednice Varaždinske županije Goran Mališ, Ilija Fijok, tajnik Udruge vinogradara i vinara općine Beretinec “VIV-BER” i drugi.

–  Vina se na području Varaždinske županije proizvode se već stoljećima. Ono s čime se vi svakodnevno suočavate je činjenica da imate male parcele. No, te male parcele vam ne predstavljaju prepreke jer vina koji vi proizvodite su zaista kvalitetna i zahvaljujući vama vina s područja Varaždinske županije nalaze se visoko na vinskoj karti Republike Hrvatske. Čestitam šampionu izložbe, kao i svim nagrađenima. Budite ponosni na svoje medalje, no budite još ponosniji  na tradiciju i ljubav koju ugrađujete u svoje vinograde,  i što tu tradiciju, ali i ljubav prema vinogradarstvu prenosite i na mlađe generacije, ali najviše budite ponosni na svaku kapljicu vina jer ona predstavlja vaš trud i vaš rad i zbog toga je to zlatna kapljica – rekla je zamjenica župana Silvija Zagorec.

Načelnik Općine Beretinec Nikola Žganec pohvalio je organizaciju izložbe istaknuvši zadovoljstvo što je Varaždinska županija prihvatila pokroviteljstvo nad njom.

 –  Ovogodišnja „Zlatna kapljica“ okupila je velik broj vinara i vinogradara, a broj i kvaliteta uzoraka potvrđuju stalan napredak ove djelatnosti. Vinarstvo i vinogradarstvo dijelovi su svakodnevnog života mještana općine Beretinec koji su vrlo uspješni u proizvodnji vina. Kao načelnik Općine iznimno sam ponosan na rad naših članova Udruge te im se ovim putem zahvaljujem na kvalitetnoj i dobro organiziranoj izložbi. Isto tako, drago mi je da je posljednjih godina kakvoća vina u porastu, a upravo to dokazuje i broj pristiglih uzoraka koji je iz godine u godinu sve veći. Prepoznala je to i Varaždinska županija prihvativši pokroviteljstvo nad izložbom i to me veseli. Stoga s ponosom ističem ovu tradiciju i čestitam nagrađenim članovima, a posebice proizvođačima čija su vina označena kao zlatna te šampionu izložbe, Senku Boršćaku, za vino sauvignon – rekao je načelnik Žganec.

Mario Jurišak, potpredsjednik Udruge vinogradara i vinara općine Beretinec “VIV-BER” je rekao se izložba vina „Zlatna kapljica“ održava od 2003. godine i kako izložbu organizira spomenutih sedam vinogradarskih udruga u kojima djeluje preko 700 članova koji se bave proizvodnjom vina.

–   Većinom su to mali vinogradari hobisti koji proizvode vina za vlastite potrebe. Svake godine je jedna udruga domaćin izložbe po već dogovorenom redoslijedu. Ove godine je ta čast i odgovornost pripala nama. Prikupljanje uzoraka vina od proizvođača održalo se 13. i 14. travnja ove godine, a prikupilo se 356 uzoraka vina, 5 uzoraka rakije i jedno voćno vino od kupine. Dakle, ukupno je bilo prikupljeno 362 uzorka od 236 vlasnika, odnosno proizvođača vina. Vina su uglavnom pristigla iz Varaždinske županije, nešto uzoraka došlo je iz Koprivničko-križevačke županije, osam vina stiglo je iz Slovačke, dva vina iz Austrije, pa je samim time izložba poprimila i međunarodni karakter. Ocjenjivanje uzoraka vina održalo se 18. i 19. travnja, a ocjenjivanje je izvršila tročlana komisija na čelu s predsjednicom dr. sc. Mirelom Osrečak. Nakon ocjenjivanja, rezultati su bili vrlo dobri i 102 vina su ocijenjena zlatnom medaljom, 179 srebrnom, 55 uzoraka je dobilo brončanu medalju, a 11 uzoraka dobilo je priznanja. S obzirom na to kakva je bila godina, vidi se da su vinogradari u svojim podrumima dali maksimum. Najbolje ocijenjeno vino na izložbi je vino Senka Borščaka iz Črešnjeva – Sauvignon, berba 2023. godine, suho vino koje je dobilo 89 bodova. Također, u dogovoru s Varaždinskom županijom odabrano je i županovo vino, a to je također Sauvignon, suho vino, berba 2023. godine Vinarije Kopjar iz Novog Marofa – rekao je Mario Jurišak zahvalivši se pritom svima koji su bili uključeni u organizaciju ove vrijedne i tradicionalne izložbe.

 Predsjednica Ocjenjivačke komisije dr. sc. Mirela Osrečak osvrnula se na proteklu vinogradarsku godinu i kvalitetu vina.

 –  Godina je bila prilično problematična i vrlo zahtjevna u vinogradarskom smislu, što znaju svi koji se bave vinogradarstvom i vinarstvom i trebalo je „izvući” da vina na nešto liče. Upravo stoga vam zahvaljujem što ste uspjeli izvući maksimum iz grožđa koje je bilo svakakve kvalitete. Iznenadili ste nas većim brojem vina od prošle godine, ali i njihovom dobrom kvalitetom. Kada se zbroje osvojena zlata i srebra, ispalo je da je to 80 posto vina i time možete biti ponosni jer to znači da su to vina zaista dobre kvalitete i to nije slučajno, to je znanje. Nije slučajno da isti proizvođači svake godine izvuku dobre ocjene, a opet ima i onih čija su vina malo problematična. Takvih je bilo 15 vina koja nisu ocijenjena, ali nemojte se ožalostiti i obeshrabriti da ne šaljete vina na ocjenjivanje, na izložbe, to se svakome može dogoditi. Educirajte se, imate jako dobre udruge koje organiziraju predavanja i kušanja i sve ostalo. Sudjelujte u tome jer to pridonosi znanju i kvaliteti vina – zaključila je predsjednica Ocjenjivačke komisije dr. sc. Mirela Osrečak.

 Fotografije: Turistička zajednica Varaždinski bregi

Nastavite čitati

Život i društvo

Vijeće za komunalnu prevenciju: krađe i teške krađe najveći problem za policiju u Varaždinskim Toplicama

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Stanje sigurnost na području Grada Varaždinskih Toplica na zadovoljavajućoj je razini, potvrđeno je to na sjednici Vijeća za komunalnu prevenciju održanoj u četvrtak, 9. svibnja.

O stanju sigurnosti Vijeće je izvijestio načelnik Policijske postaje Novi Marof Nikola Beštek koji je rekao kako je stanje sigurnosti dobro, istaknuvši kako najveći problem predstavljaju krađe i teške krađe.

Tako je na području grada protekle godine zabilježeno ukupno 87 kaznenih djela, što je povećanje za četiri posto u odnosu na 2022. godinu. Najviše kaznenih djela zabilježeno je u segmentu gospodarskog kriminaliteta gdje su zabilježena 33 kaznena djela, u odnosu na šest njih koliko ih je bilo 2022. godine. Najveći pad zabilježen je u segmentu droga gdje je zabilježen pad od 58 %, a zabilježen je i pad kaznenih djela na štetu mladeži i obitelji.

Pao je i broj prometnih nesreća, pa je tako u 2023. godini bilo njih 18 što je pad za 42 % u odnosu na 2022. godinu.

U protekloj godini postavljene su dvije nadzorne kamere, za što je načelnik Beštek istaknuo kako su Varaždinske Toplice pozitivan primjer te da se radi o sigurnom gradu bez težih kaznenih djela.

Gradonačelnica Grada Varaždinske Toplice Dragica Ratković istaknula je kako im je važna sigurnost svih sudionika u prometu te pohvalila suradnju sa policijom i sa svim sudionicima Vijeća za prevenciju kriminaliteta. Ujedno se osvrnula i na problem Društvenog doma u Jalševcu Svibovečkom gdje je postavljena ograda i netko ju redovno razvaljuje. Ujedno je kao jedan od problema istaknuto i kupanje na arheološkom lokalitetu zbog potencijalnih nesretnih slučajeva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje