Povežite se s nama

Život i društvo

Prof. dr. sc. Kornelije Rabuzin s FOI-ja jedan je od eksperta u analizi državnih registara i baza podataka

Objavljeno:

- dana

Izvještaji koje je objavila Europska komisija, a i Svjetska banka, pokazuju da je Hrvatska na dobrom putu što se digitalizacije i transformacije državne uprave tiče.

Tako postoje primjeri novih usluga kao što je to primjerice usluga e-novorođenče, gdje je prijavu novorođenog djeteta, uz određene preduvjete, moguće napraviti od kuće, bez potrebe da se posjeti ijedan šalter. No kao jedna od glavnih zamjerki izvještaja koji su objavljeni u zadnjih nekoliko godina od strane Europske komisije i Svjetske banke, još uvijek se ističe nedovoljno dijeljenje podataka između registara kojima upravljaju različiti korisnici, primarno ministarstva i agencije. Još uvijek smo u velikoj mjeri “država papira”. Iako je u posljednjih dvadesetak godina dosta procesa informatizirano, velike količine podataka postoje u bazama podataka kojima upravljaju različita ministarstva i agencije.

No unatoč tome, dijeljenje podataka i dalje je relativno skromno. Svima nam se dogodilo da nas pitaju za neku originalnu potvrdu ili potvrdu koja je ovjerena od strane bilježnika. S druge pak strane podaci u registrima postoje, no krajnji korisnici su ti koji moraju prenositi potvrde s jedne lokacije na drugu lokaciju. Kako bi osigurali da procesi budu brži i efikasniji, valjalo bi osigurati korištenje podataka iz tih registara.

Kako u aspektu dijeljenja podataka još uvijek kaskamo, Europska komisija dodijelila je sredstva kroz instrument tehničke pomoći (TSI – Technical Support Instrument), te OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), DG Reform (Directorate-General for Structural Reform Support) i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) imaju za cilj snimiti stanje temeljnih registara, te dati prijedloge kako se može podići razina interoperabilnosti temeljnih registara.

U tome im trebaju pomoći lokalni konzultanti, koji su se birali na međunarodnom javnom natječaju. Uz više prijavljenih timova, za potrebe projekta odabrani je konzultantski tim u sastavu Darko Gulija, mag. el., doc. dr. sc. Mršić Leo te prof. dr. sc. Kornelije Rabuzin. Kako prof. dr. sc. Kornelije Rabuzin predaje na Fakultetu organizacije i informatike predmete vezane uz baze podataka, skladišta podataka i poslovnu inteligenciju, na ovom projektu njegova primarna uloga je analiza podataka koji se nalaze u registrima, te suradnja u izradi nacionalnog semantičkog modela podataka. Procedura odabira konzultanata trajala je preko dva mjeseca. Uvjeti su bili strogi i tražilo se da svaki tim bude interdisciplinaran, kao i da bude upoznat sa radom državne uprave, tehnologijom web servisa, poslovnih procesa, baza podataka i drugo.

Kako se projekt provodio u dvije faze, u prvoj fazi bili su uključeni temeljni registri o osobama i poslovnim subjektima, kao što su matica rođenih, matica umrlih, matica vjenčanih, registar životnih partnerstva, obrtni registar, sudski registar i slično. U drugoj fazi projekta, bio je obuhvaćeni daleko veći broj registar koji su u nadležnosti većeg broja ministarstava i agencija, uključujući upisnik poljoprivrednika, HZMO osiguranike, REGOS, registre vezane uz obavezno i dopunsko zdravstveno osiguranje, evidenciju o dohocima i primitcima, registar neprofitnih organizacija, registar koncesija, registar državnih potpora te niz drugih registara.

Na kraju projekta tim je sastavio izvještaj (akcijski plan) o uočenim nedostacima i prijedlozima za poboljšanje, a dio tih preporuka biti će i direktno financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojem postoje za to predviđena sredstva. Tehnička analiza registara u prvoj fazi ukazala je na neke nedostatke i probleme, te je prof. Rabuzin prezentirao članak koji je prihvaćen i objavljen na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji DATA 2022 koja se održala u Portugalu prošle godine.

Između ostalog, prof. Rabuzin izradio je programsko rješenje za semantičko mapiranje atributa iz raznih baza podataka, te Business Intelligence rješenja za analizu nacionalnog semantičkog modela i samog akcijskog plana. Projekt je trajao skoro dvije godine.

Uvođenje eura

Kako je od 1. siječnja ove godine službena valuta u Hrvatskoj euro, tijekom prošle godine bilo je potrebno izvršiti prilagodbu sustava za rad s novom valutom. Prof. dr. sc. Kornelije Rabuzin aktivno je sudjelovao na projektu pripreme sustava RBA banke za uvođenje eura. Posebno se bavio razvojem skripti te kontrolom i kvalitetom podataka nastalih uslijed konverzije nad centralnim skladištem podataka. Radilo se o vrlo zanimljivom projektu na kojem je prof. dr. sc. Rabuzin imao prilike sudjelovati sa sistem arhitektima od kojih su neki njegovi bivši studenti. Projekt je završio početkom ove godine po uvođenju nove valute.

Također, prof. Rabuzin uključen je i u projekt izrade platforme podatkovnog jezera Hrvatske, tzv. Data Lake, a koji se provodi u sklopu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD). Platforma će služiti kao centralno mjesto pohrane i obrade podataka, a biti će na raspolaganju korisnicima u različite svrhe, primjerice podatkovne analitike i izvještavanja i to u stvarnom vremenu.

FOI

Prof. Rabuzin radi na FOI-ju kao redoviti profesor. Do sada je objavio 10-ak knjiga i poglavlja u knjigama te oko 100 znanstvenih i stručnih radova. Pod njegovim mentorstvom do sada je studij završilo preko 130 studenata te je odradio preko 150 recenzija za domaće i međunarodne časopise i konferencije. Usavršavao se više od 30 mjeseci u Austriji, Švedskoj i Njemačkoj te je dobio desetak nagrada za svoj rad, uključujući nagrade za najbolji rad i za najbolje prezentacije na domaćim i inozemnim znanstvenim konferencijama. Uz znanstveni rad redovito se usavršava i uključen je u stručne projekte te je tako imao prilike raditi analize nad medicinskim podacima i to za potrebe klinika u Njemačkoj i Švicarskoj, bavio se analizom financijskih podataka, proračunskih podataka… Trenutno radi na novoj knjizi.

Život i društvo

Crvenom križu Varaždinske županije 1.4 milijuna eura za projekt “Zaželi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 23. veljače, ravnateljica Društva Crvenog križa Varaždinske županije, Sandra Vidaček, potpisala je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u sklopu Projekta “Omogućimo život u vlastitom domu”- ZAŽELI IV faza u iznosu od 1.485.000.00 eura.

Ovim ugovorom, omogućit će se zapošljavanje 30 osoba koje će pružati uslugu potpore i podrške za 180 starijih i osoba s invaliditetom u 3 grada i 6 općina s područja Varaždinske županije.

Partneri u Projektu “Omogućimo život u vlastitom domu”, su Općina Breznica, Općina Breznički Hum, Općina Klenovnik, Općina Gornji Kneginec, Grad Lepoglava, Grad Novi Marof, Općina Sračinec, Općina Visoko i Grad Varaždinske Toplice.

Trajanje projekta je 36 mjeseci od kojih se 33 odnosi na pružanje usluga.

– Radujemo se ponovnom početku projekta, svjesni koliko pružanje usluga bitno utječe na kvalitetu života starijih osoba i osoba s invaliditetom naše županije – ističe ravnateljica Sandra Vidaček.

Nastavite čitati

Život i društvo

U godinu dana više od 290.000 eura za modernizaciju nerazvrstanih cesta u Općini Maruševec

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U godinu dana više od 290.000 eura uloženo u modernizaciju nerazvrstanih cesta u Općini Maruševec.

Riječ je o radovima na području svih pet mjesnih odbora u Općini Maruševec na 10 nerazvrstanih cesta i raskrižju u Maruševcu, koje stanovnici svakodnevno koriste, a do sada nisu bile asfaltirane.

Prometnice su uređene u naseljima Brodarovec, Čalinec, Donje Ladanje, Druškovec, Greda i Maruševec.

– U modernizaciju lokalnih prometnica Općina Maruševec u proteklih je 12 mjeseci uložila gotovo 292.000 eura, odnosno skoro 2,2 milijuna kuna, što je iznimno ulaganje u odnosu na ranije godine. Projekti modernizacije prometnica, a samim time i prometne povezanosti te povećanja sigurnosti sudionika u prometu financirani su većim dijelom iz općinskog proračuna, ali i sredstvima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine – pojasnio je načelnik Općine Maruševec Mario Klapša.

Osim na nerazvrstanim cestama, u proteklih 12 mjeseci izvršeni su radovi i na županijskim cestama na području Općine. U cilju proširenja prometnice i povećanja sigurnosti djece, pješaka i ostalih sudionika u prometu projekt zacjevljenja i uspostave nogostupa na županijskoj cesti Ž2029 u Ulici Vladimira Nazora u Donjem Ladanju, uz dječji vrtić Općina Maruševec, provodila je u suradnji sa Županijskom upravom za ceste Varaždinske županije tijekom 2022. i 2023. godine. Ukupna vrijednost zahvata na navedenoj lokaciji iznosila je 190.460,02 eura, odnosno 1.435.021,04 kuna, dok je izgradnja autobusnog ugibališta i nogostupa u Korenjaku na županijskoj cesti Ž2060 realizirana u visini od 94.546,73 eura, odnosno 712.362,34 kuna.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje