Povežite se s nama

U fokusu

Više od milijuna kuna je lani uloženo u prometnice u Svetom Iliji

Objavljeno:

- dana

INVESTICIJE

– U modernizaciju cesta na području Općine Sveti Ilija u prošloj godini uloženo je gotovo 1.182.683 kuna.

Riječ je o jednoj od najvećih investicija na području Općine – rekao je Marin Bosilj, načelnik Općine Sveti Ilija, govoreći o najznačajnijim projektima i investicijama na području te općine koje su obilježile prošlu godinu.
Ova općina, u kojoj, prema posljednjem popisu stanovnika iz 2011. godine, živi 3.511 stanovnika, kontinuirano ulaže značajna financijska sredstva u modernizaciju prometne infrastrukture na svom području, čime se poboljšava prometna povezanost te se povećava kvaliteta života mještana ove općine.

Uređene ulice

– Zahvaljujući dobro pripremanom projektu, Općina Sveti Ilija je uspjela dobiti 450.000 kuna na natječaju “Program održivog razvoja lokalne zajednice 2016.” Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, dok je dodatnih 140.000 kuna osigurano prijavom na natječaj koji je objavilo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Projekt je realiziran sredinom studenoga, a modernizirane su ulice u naseljima Sveti Ilija, Beletinec, Doljan – Seketin, Seketin – Doljan, Seketin, Žigrovec i Križanec – istaknuo je Bosilj.

Među projektima važnima za poboljšanje prometne sigurnosti na području Općine su projekti izgradnje nogostupa u Tomaševcu Biškupečkom i Križancu, koji su privedeni kraju.
– Ovaj vrijedan projekt, koji je Općina Sveti Ilija realizirala u suradnji sa ŽUC-om, obuhvaćao je široke iskope u trasi za proširenje kolnika, zasjeka i prilaznih putova, izgradnju odvodnje oborinskih voda, postavljanje rubnika i asfaltiranje. Ukupna vrijednost investicije iznosila je 1.013.153,78 kuna. U cilju potpunog spajanja dionice nogostupa od Turčina do Beretinca potrebno je u narednom razdoblju nastaviti s izgradnjom 300 metara dugačkog nogostupa na dionici Križanec – Doljan, za koju se nadamo da će u tijeku 2017. godine biti realizirana – rekao je Bosilj.

Tijekom prosinca nastavljena je izgradnja nogostupa u Vinogradskoj ulici, jedne od najprometnijih u Svetom Iliji, a nadamo se da će početkom ove godine biti nastavljeno s radovima.
– Nadamo se da će ŽUC iznaći sredstva da se do kraja godine nogostup završi u cijeloj dužini ulice. Cijena izgradnje ove dionice iznosila je 153.000 kuna, a financirali su je Općina Sveti Ilija i ŽUC – rekao je Bosilj.
Novi asfalt dobio je dio Ulice bana Jelačića u Tomaševcu Biškupečkom, a u Školskoj ulici u Svetom Iliji završeni su projekti za nogostup i smirivanje prometa.

Za pitku vodu

U prošloj godini Varkom je uložio značajna sredstva u rekonstrukciju vodovodnih mreža na području Općine u iznosu od 930.000 kuna, zahvaljujući čemu je nastavljena tradicija ulaganja u rekonstrukciju vodovodnih mreža.
– Od značajnih projekata na tom području svakako valja izdvojiti održavanje transportnog vodoopskrbnog sustava cjevovoda na dionici od Radićeve ulice u Beletincu do rešetkastog nosača Bednje u Krušljevcu, te održavanje vodoopskrbne mreže u Ulici bana Jelačića u Doljanu, a obavljena je i potpuna rekonstrukcija vodovodne mreže u dijelu Nazorove ulice u Žigrovcu. Navedeni projekti izvedeni su s ciljem rješavanja problema vodoopsrbe kućanstava pitkom vodom i zadovoljavanja kvalitete vodoopskrbnog sustava – rekao je načelnik Općine Sveti Ilija.

U toj općini nisu zapostavljena ulaganja u objekte koji će poboljšati društveni život mještana. Tako je prošle godine krenula adaptacija Društvenog doma u Beletincu, koji je građen 60-tih godina prošlog stoljeća.
– Prvi put je Dom adaptiran početkom 90-tih godina prošlog stoljeća, ali tavanski prostor nikada nije bio uređen. Stoga smo taj prostor željeli urediti i privesti svrsi. Za ovaj projekt osigurali smo 1,5 milijuna kuna, od čega smo većinu novca, više od milijun kuna, namaknuli kroz prijave na natječaje Ministarstva i fondova. Otvorenje je predviđeno u travnju ove godine, a prostor će primarno koristiti KUD Beletinec, no moći će ga koristiti i sve ostale udruge koje djeluju na području Beletinca, Krušljevca i drugih naselja s područja Općine – rekao je Bosilj.
Adaptacija Društvenog doma obuhvaćala je zamjenu dotrajaloga krovišta, uređenje tavanskog prostora, termoizolaciju, zamjenu stolarije, opremanje tavanskog prostora namještajem i novu fasadu.

U studenome su započeli radovi i na izgradnji Društvenog doma u Doljanu, investiciji vrijednoj 600.000 kuna. Radovi će se odvijati u fazama, a trenutno se izvode radovi prve faze, koja obuhvaća zemljane i betonske radove, zidarske, tesarske i limarske radove. Nakon što Dom bude gotov, moći će ga koristiti mještani, Mjesni odbor, Društvo za sport i rekreaciju te Udruga žena naselja Doljan.
Općina je u prošloj godini značajna sredstva uložila u obnovu sakralnih objekata. U adaptaciju kapelice Gospe Karmelske u Seketinu uloženo je 86.000 kuna, adaptirana je kapelica Pomoćnice kršćana u Svetom Iliji, a zamijenjena su dotrajala drvena vrata na kapelici svetog Florijana.
Uza sve to, mještani su sami izgradili kalvariju i križni put na Hosti u Beletincu, koju je u lipnju prošle godine blagoslovio varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak.

Za djecu i mlade

Općina Sveti Ilija vodi brigu o svojim učenicima i studentima. Tako je u prošloj godini nagradila učenike koji su bili uspješni na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima, ali i studente. Nagrade i priznanja dobilo je ukupno 14-ero učenika iz OŠ “Vladimir Nazor” Sveti Ilija, šestero učenika iz OŠ Beletinec, jedan srednjoškolac te dvoje studenata. Općina stipendira redovne studente koji studiraju na području Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije u mjesečnom iznosu od 350 kuna, dok studenti koji studiraju na području drugih županija mjesečno dobivaju 500 kuna.
– Prošle godine redovnim i izvanrednim studentima podijelili smo božićnice u iznosu od 350 kuna – rekao je načelnik Općine Sveti Ilija, koja brine i o najmlađim mještanima.

Uz to što je povećano sufinanciranje smještaja djece u vrtićima za 33,33 %, pa se iz općinske blagajne izdvaja 600 kuna za prvo dijete, 650 za drugo i tako dalje, Općina je pokrenula uređenje, odnosno izgradnju dječjih igrališta. U naselju Beletinec, Doljan, Križanec, Krušljevec, Seketin, Sveti Ilija, Tomaševec Biškupečki i Žigrovec kupljeni su novi tobogani, ljuljačke i klackalice, na kojima će se, s obzirom na porast broja novorođene djece u prošloj godini, imati tko igrati!
– Nadamo se da će se takav trend nastaviti i u budućnosti. Tradicionalno darujemo novorođenčad, pa su tako potpore prošle godine dobile 42 bebe, od čega su 32 rođene u prošloj godini – rekao je Bosilj.
U Općini brinu o potrebitima i starijima, a uskoro će krenuti i tečaj informatike za odrasle i osobe starije životne dobi, u suradnji s osnovnim školama. I sve to uza skromni proračun.

– Unatoč svim preprekama, „maćehinskom“ odnosu središnje vlasti prema jedinicama lokalne samouprave, pretjeranom administriranju i zakonskim zavrzlamama, uspjeli smo realizirati sve zacrtane projekte i planove i tako unaprijediti život naših mještana. Planirani proračun za 2017. iznosi čak 16,4 milijuna kuna, no to je zato što su u njega ugrađeni mnogi programi i projekti koji su pripremani u prethodnom razdoblju, a jedan od najznačajnijih je izgradnja Dječjeg vrtića u Beletincu, projekt Aglomeracije i očuvanje kulturne i prirodne baštine. Ovaj proračun je ambiciozan, ali vjerujem da uz malo sreće možemo ostvariti što smo si zacrtali – zaključio je Bosilj.

Nagrada Ivici Minđeku

Ove godine Općina je prvi put dodijelila javna priznanja, koja su dodijeljena u povodu Dana Općine. Nagradu za životno djelo Općine Sveti Ilija i za posebni doprinos u Domovinskom ratu dobio je Ivica Minđek, brigadni general. Nagrade su dodijeljene Zlatku Kraljiću za unapređenje obrazovanja, a posthumno vlč. Vilimu Cecelji i vlč. Ivanu Koščaku. Priznanja za unapređenje gospodarstva i jačanje ugleda dobile su tvrtke Geobim d.o.o., Croma d.o.o. i Piteks d.o.o., a zahvalnice tvrtke Štromar d.o.o., Brežnjak – trans d.o.o., Transporti Martinez, Fidos d.o.o., Hrastek d.o.o., Gašo – proizvodnja, trgovina i usluge, Tokarska radiona Košćak Rajko, Tesarski i krovopokrivački obrt Barulek, Plin-mont, Cepanec – zajednički obrt za uzgoj cvijeća, OPG Josip Zeljak i OPG Marko Tkalčec. Medalje za opći razvoj demokracije i poseban doprinos u Domovinskom ratu dobili su posthumno Željko Holi, Stjepan Labaš i Dražen Obrstar.

Strategija razvoja, katastarska izmjera, gospodarenje otpadom…

– Jedan od naših najvažnijih ciljeva u 2016. godini bio je započeti izradu Strategije razvoja Općine Sveti Ilija za razdoblje od 2016. do 2021. godine, koja će uz jasnu viziju i cilj sadržavati i ključne razvojne projekte koji će utjecati na razvoj gospodarstva, infrastrukture i društvenih djelatnosti.
U prošloj godini započeo je postupak druge izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Sveti Ilija, a očekujemo da će uskoro početi javno izlaganje pred sudsko-katastarskom komisijom. Novom katastarskom izmjerom te uspostavom Katastra nekretnina ubrzat će se upis nekretnina kako u katastarskom, tako i u sustavu uknjižbe nekretnina, odnosno uskladit će se podaci iz dvaju sustava Katastra i Gruntovnice. Općina Sveti Ilija izradila je i Plan gospodarenja otpadom od 2016. do 2022. godine.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Bruno Ister: Varkom je financijski stabilan i može završiti projekt aglomeracije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da će svi građani Varaždinske županije na ovaj ili onaj način osjetiti posljedice afere ˝Pročistač˝, sasvim je izgledno.

U kolikoj mjeri će Varkom uspjeti amortizirati probleme, ostaje za vidjeti. Zasad je poznato da projekt aglomeracije ide dalje, a Varkom je na sebe preuzeo financijske obveze prema izvođačima.

Na sjednici Nadzornog odbora Varkoma donesena je odluka da će Varkom nastaviti projekt i da će zasad iz vlastitih izvora plaćati radove koji su obavljeni i radove koji su došli na naplatu jer su sredstva iz EU fondova obustavljena. Drugog dana od početka istrage došlo je, naime, do obustave plaćanja iznosa koji isplaćuju Hrvatske vode, a kako kaže direktor Varkoma Bruno Ister, cijeli projekt je kontaminiran aferom.

Podsjetimo, predsjednik Uprave GK Grupe Robert Gotić, bivši direktor Varkoma Željko Bunić te vlasnik tvrtke Ecoenergy i bivši direktor Coninga Stjepan Ptiček trenutno su u istražnom zatvoru.

Europski istražitelji sumnjaju u davanje i primanje mita za projekt dogradnje i rekonstrukcije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. I dok ne dobijemo pravosudni epilog ove afere, ostaje niz nepoznanica. Najcrnji scenarij je 100 % penalizacija na kompletan projekt.

O trenutnoj situaciji u Varkomu, planovima i načinu financiranja razgovarali smo s direktorom Brunom Isterom.

Rekli ste da bi posljedice afere mogli osjetiti svi građani. Kakva je trenutna situacija, hoće li se projekt nastaviti i na koji način će se financirati? Ima li Varkom financijskih mogućnosti da se taj projekt izvede do kraja?

U ovom trenutku malo znamo, tek da nam je obustavljeno mjesečno plaćanje radova i usluga vezanih uz izgradnju mreže na svim pravcima aglomeracije Varaždin. Čekamo pisano obrazloženje takozvane “opravdanosti sumnje”, koja je temelj za postupanje posredničkih tijela. S obzirom na to da počinju godišnji odmori, to će, očito, malo pričekati.

Varkom je financijski stabilno društvo i može taj projekt, u slučaju potrebe, i sam iznijeti do kraja. Ne znamo što nam nose iduće godine u smislu poskupljenja, koja uvelike utječu na naše poslovanje. U tijeku je nužna kadrovska obnova, očekuje se rasplet oko pripajanja Ivkom-voda, intenzivirali smo rekonstrukcije i dogradnje mreže. Sve to predstavlja financijski teret i tu bi nam mogla trebati pomoć. Vjerujem, ipak, da to neće biti slučaj.

Što u slučaju najcrnjeg scenarija, odnosno stopostotne penalizacije?

Poduzimamo sve što možemo, a vjerujte da to nije puno u našoj moći. Nadamo se da će oni koji odlučuju o sudbini ovog projekta prihvatiti naš prijedlog, koji se temelji na selektivnom pristupu jer tvrdimo da veći dio projekta nije kontaminiran.

Što je s ostalim projektima, od onih tekućih, poput pucanja vodovodnih cijevi, pa do, primjerice, projekta sanacije baliranog otpada (pod pretpostavkom da i Grad sufinancira projekt aglomeracije kako bi se on mogao izvesti do kraja)? Konkretno, može li se dogoditi da zbog novonastale situacije i ostali projekti dođu u pitanje?

Svi ostali projekti koji se financiraju iz drugih izvora teku predviđenom dinamikom i tako će i ostati. Tu prvenstveno mislim na interventno i preventivno održavanje, kao i na projekte izgradnje i dogradnje naše infrastrukture.

Grad je izrazio spremnost da nam kao najveći suvlasnik pomogne ako bude potrebe, hvala gradonačelniku, no zasad uspijevamo i sami. Ipak, kad će se znati konkretnije posljedice ove afere, trebat će nam pomoć svih, pa i Vlade RH.

Rješavanje baliranog otpada u Brezju konačno je započelo prema propisanom hodogramu. Započeo je postupak javne nabave, dogovoreno sufinanciranje Fonda, i mogu tvrditi da problemi s aglomeracijom neće na taj projekt utjecati ni na koji način.

Svjedoci smo ovih dana da su se određene interesne skupine udružile i da pod krinkom brige za grad intenzivno rade na opstrukciji svih projekata koje nova Uprava pokreće ili nastavlja. Građani se ne trebaju brinuti, svi projekti idu dalje. Računamo da bi bale iz Brezja mogle krenuti već ove godine. To što bi te interesne skupine htjele, neće se dogoditi.

Jeste li već razgovarali s članovima Skupštine Varkoma i jesu li upoznati s novim planom za realizaciju projekta aglomeracije? Što kažu?

U kontaktu smo svakodnevno s našim suvlasnicima, koji nam u ovom trenutku daju bezrezervnu podršku. O nastavku financiranja projekta iz vlastitih izvora Nadzorni odbor donio je jednoglasnu odluku kojom se odobrava takav plan. Svjesni su ljudi iz Nadzornog odbora da štete, kakve god da budu, mogu biti i veće ako ne dovršimo posao do kraja. Najgori mogući scenarij je da nas penaliziraju a da ne dovršimo posao do kraja. Dakle, u ovom trenutku najvažniji zadatak je ishoditi uporabne dozvole za sve podsustave i priključiti korisnike na postojeći uređaj, koji je dovoljnog kapaciteta. Nažalost, neugodni mirisi i dalje će se povremeno osjećati u neposrednoj blizini uređaja.

Uskoro istječu dozvole za aglomeraciju Ludbreg. Kakav je plan dalje?

Za aglomeracije Ludbreg i Novi Marof sve je spremno, osim što zasad nije poznat izvor financiranja. Zahtjev za produženje valjanosti dviju od triju građevinskih dozvola za Ludbreg predan je na vrijeme.

U javnosti se ponovno govori i o Bunićevoj otpremnini, ali i o Vašem imenovanju.

Mandat mog prethodnika, prema ugovoru, započeo je 1. veljače 2018. i trebao je trajati do 1. veljače 2023. godine. Novoj Upravi nije bilo prihvatljivo da on odradi svoj mandat do kraja iz mnogo razloga, o kojima je nepotrebno dodatno govoriti. Mislim da je to danas većini građana jasno. Nije bila niti opcija da ostane u sustavu na mjestu i u platnom razredu koji si je pripremio kao rezervni položaj. Jedina opcija bila je nagodba koja ne bi društvo stajala previše. I takvu je nagodbu gradonačelnik kao većinski suvlasnik dogovorio s g. Bunićem. Prema ugovoru, on je imao pravo na 12 mjesečnih plaća uz otkazni rok od tri mjeseca, dakle na ukupno 15 mjesečnih plaća. Prema dogovoru o kojem je izvješten Nadzorni odbor, koji nije imao nikakvih primjedbi, napravljen je raskid i isplaćeno mu je samo šest mjesečnih plaća. Takav hvalevrijedan pristup nove Uprave trebao bi naići na razumijevanje svih kojima je stalo do dobrog gospodarenja u gradu. Svjedočimo danas da nije tako i da neki i to koriste za stjecanje jeftinih političkih poena.

Što se mog imenovanja tiče, mnogo je svakakvih mišljenja izneseno u javnosti. Zbog nedorečenosti nekih odredbi Zakona o vodnim uslugama došlo je do selektivnog, a kod nekih i tendencioznog tumačenja, za potrebe političkog prepucavanja. Sveobuhvatno pravno mišljenje, koje je završilo na svim bitnim adresama, pokazalo je da je moje imenovanje potpuno zakonito. Ako netko smatra da to nije slučaj i ima drugačija saznanja, nemam ništa protiv da pokrene Zakonom predviđen postupak.

Nastavite čitati

U fokusu

INTERVJU Anđelko Stričak: Prioritet su ulaganja u zdravstvo i obrazovanje, a Čačiću je vrijeme za mirovinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na nedavnoj sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije izglasan je rebalans proračuna, a najviše sredstava ide zdravstvu i obrazovanju.

Međutim, ni ta sjednica nije prošla bez burnih rasprava i prozivki. Varaždinski župan Anđelko Stričak često upućuje kritike svom prethodniku Radimiru Čačiću, ali i platformi Budimo grad, koja ni ne participira u Županijskoj skupštini.

Stričak objašnjava da mimo tih sjednica izbjegava rasprave, ali iznimka je odgovaranje na prozivke, posebice na one koje dolaze iz redova Reformista.

– Nema potrebe trošiti vrijeme na one koji su bili u prilici nešto odraditi za ovaj kraj i županiju u kojoj žive, a kao što vidimo, nisu. Prozivke dolaze iz redova Reformista, a vjerujem kako im je poznato da je njihov predsjednik gospodin Radimir Čačić 22 godine u izvršnoj vlasti, bilo na županijskoj bilo na državnoj razini. Dakle, imao je, odnosno imali su dovoljno vremena ne samo da pripreme sve te projekte nego da ih i realiziraju. Ali kao što vidimo, nisu – kaže Stričak.

Sa županom Anđelkom Stričakom razgovarali smo o najvažnijim projektima, ulaganjima, ali i političkim odnosima.

Na posljednjoj sjednici Županijske skupštine raspravljalo se o rebalansu proračuna.

Većinom glasova županijskih vijećnika proračun je s 307 milijuna kuna povećan na gotovo 340 milijuna kuna, odnosno za više od 32 milijuna kuna. Zbog svih izazova, kao što su epidemija koronavirusa, elementarne nepogode te rast cijena energenata, građevinskih materijala i radova, s kojima se suočava cijeli svijet, izradi ovogodišnjeg proračuna pristupili smo oprezno. Na taj način ostavili smo si prostora da rebalansom osiguramo više sredstava za područja o kojima trebamo voditi posebnu brigu jer se s jedne strane radi o ranjivim skupinama, a s druge strane o dijelovima društva koji su nam bitni da kroz sve te izazove današnjice prolazimo što sigurnije. Riječ je o zdravstvu, gospodarstvu, obrazovanju i poljoprivredi.

Možete li detaljnije objasniti kako su raspoređena financijska sredstva?

Najveći dio sredstava, od 16 milijuna kuna, namijenjen je zdravstvu, prije svega 15 milijuna kuna Općoj bolnici Varaždin za završetak opremanja objedinjenog hitnog bolničkog prijema i dnevne bolnice. Domu zdravlja Varaždinske županije namijenjeno je 500.000 kuna, a isti iznos je osiguran Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin. Slijede investicije u školstvu – 5 milijuna kuna za izgradnju i uređenje regionalnih centara kompetentnosti u zdravstvu i poljoprivredi pri Medicinskoj odnosno Srednjoj školi “Arboretum Opeka”. Također, po 2,5 milijuna kuna je dodatno namijenjeno za poljoprivredu i gospodarstvo.

Često svjedočimo žustrim raspravama.

Upravo sjednice Županijske skupštine i služe tomu, za sučeljavanje i iznošenje stavova. Možda ste primijetili da mimo sjednica, osim ako nisam izravno prozvan, ne ulazim u rasprave jer nema potrebe trošiti vrijeme na one koji su bili u prilici nešto odraditi za kraj i županiju u kojoj žive, a kao što vidimo, nisu. Naime, te prozivke dolaze iz redova Reformista, a vjerujem kako im je poznato da je njihov predsjednik gospodin Radimir Čačić 22 godine u izvršnoj vlasti, bilo na županijskoj bilo na državnoj razini. Dakle, imao je, odnosno imali su dovoljno vremena ne samo da pripreme sve te projekte nego da ih i realiziraju. Ali kao što vidimo, nisu. Teme poput lepoglavske spojnice, brze ceste i kućanske rampe još su uvijek otvorene, ali ih rješavamo i riješit ćemo ih.

Prozvani ste da opstruirate lepoglavsku spojnicu.

Naravno da ne. Čak i kad bismo htjeli, nismo u poziciji da taj projekt opstruiramo jer je on od državnog značaja. Tijekom prosinca prošle godine u Županijskoj palači održana je prezentacija projekta “Lepoglavska spojnica”. Tada su bile prezentirane četiri moguće trase izgradnje te za svaku okvirni trošak izgradnje. S obzirom na to da nijedna od predviđenih trasa, pa tako ni ona najjeftinija, nisu predviđene našim Prostornim planom, a njegove izmjene su se izrađivale od 2018. do 2021. godine, pristupili smo izradi novih izmjena i dopuna. Po tom pitanju kontaktirali smo sve gradove i općine te državne i komunalne tvrtke da daju svoje prijedloge kako bismo novim izmjenama i dopunama Prostornog plana obuhvatili sve što im je potrebno za daljnji razvoj.

Što je s izgradnjom brze ceste?

Kao što sam više puta naglasio, do 2017. godine, kada sam kao saborski zastupnik pozvao vodstva Ministarstva prometa i Hrvatskih cesta u obilazak našeg područja kako bi se sami mogli uvjeriti koliko je važna izgradnja te ceste, za nju nije bilo ni urudžbenog broja. Danas, bez obzira na epidemiju koronavirusa, koja je cijeli taj postupak usporila, imamo ishođenu lokacijsku dozvolu, predan je zahtjev za građevinsku i, kao što je najavio ministar Butković prilikom nedavnog posjeta Varaždinskoj županiji, najesen će se raspisati natječaj za izgradnju prve dionice. Naime, brza cesta bi se gradila u tri faze, i to prva od Varaždina do Tužnog (ciglana), potom nastavak do Ivanca i zatim do Lepoglave.

Više puta ste naglasili da je ulaganje u obrazovanje strateški projekt. Konkretno, koliko se planira uložiti i u koje projekte?

U obrazovanje ćemo investirati 411 milijuna kuna, odnosno izgradit ćemo devet školskih sportskih dvorana, dograditi Osnovnu školu Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu te područne škole Nova Ves Petrijanečka i Strmec Podravski, a uz to izgraditi dvorane, odnosno dograditi školske praktikume i radionice u Srednjoj školi Ludbreg, Srednjoj strukovnoj školi i Gospodarskoj školi te dodatni prostor u sklopu varaždinske Glazbene škole. Grade se i dva centra kompetentnosti, u zdravstvu i poljoprivredi, uređujemo dvorac Šaulovec kao sjedište budućeg Europskog talent-centra, formirali smo četiri strukovna centra izvrsnosti, na krovu Elektrostrojarske škole izgradili zvjezdarnicu te donijeli niz odluka o nagrađivanju i stipendiranju naših učenika i studenata. Sve te investicije imaju za cilj pripremiti naše učenike da budu globalno konkurentni, a to možemo jedino na način da potičemo izvrsnost. Kao što vidite, u svemu tome smo na dobrom putu jer naši učenici gdje god da se pojave, osvajaju medalje.

Dugi niz godina spominje se projekt jednosmjenske nastave u Varaždinskoj županiji. No, sve škole još uvijek ne djeluju po tom modelu. Zašto je to tako?

Sve naše osnovne škole, osim škole u Ivancu, u jednosmjenskoj su nastavi. Međutim, zbog čega jedino osnovna škola u Ivancu nije dograđena, pitanje je za moje prethodnike, a i za aktualnog gradonačelnika Milorada Batinića. Točno je da je osnivač škola Varaždinska županija, ali rad svake škole je oslonjen i na lokalnu zajednicu u kojoj djeluje, a o čemu mogu reći koju riječ iz vlastitog iskustva kao nekadašnji načelnik Općine Visoko. Naime, bez obzira na to što je Općina pripadala među deset najsiromašnijih općina u državi, financijskih sredstava za školu uvijek se našlo. Financirali smo novogodišnje darove za svu djecu, školu plivanja, nagrade učenicima koji su sudjelovali na natjecanjima, izlete, projekt eko-škole, preuređenje školske zgrade kako bi se dobile dvije nove učionice i time omogućila jednosmjenska nastava… U sklopu škole izgradili smo i školsku sportsku dvoranu, koju otprilike 15 sati koriste učenici, a nakon toga udruge građana. Naravno, sve u suradnji s ravnateljicom, nastavnicima i roditeljima. Stoga mi zaista nije jasno kako su svi, osim Ivanca, uspjeli. Ali, bez obzira na to, u ovom mandatu prići ćemo dogradnji osnovne škole u Ivancu kako bi i ta djeca imala iste uvjete kao njihovi vršnjaci diljem Županije.

Zašto prozivate platformu Budimo grad, a ne participiraju u Županijskoj skupštini?

Nisu to nikakve prozivke, već činjenice. Ako prozivaš sve i svakoga, pametuješ o velikoj transparentnosti, a potom ne podneseš najosnovnija financijska izvješća, zatim kao vijećnik digneš ruku sam za sebe, tj. da se prenamijeni zemljište tvoje majke, ili ako u jeku najžešće borbe protiv koronavirusa gledaš kako ćeš što više novaca zaraditi na nepotrebnom zastupanju Opće bolnice Varaždin, tada se postavlja pitanje tko su ti ljudi i koje su njihove namjere. Da ne generaliziram, i u političkoj opciji Budimo grad ima sjajnih ljudi.

U kakvom ste odnosu s Čačićem?

O hrvatskim umirovljenicima samo najbolje, pa tako i o gospodinu Čačiću, koji je zagazio u osamdesete. Želim mu lijepe, ugodne i sadržajne umirovljeničke dane. Imao je 22 godine lijepih prilika da kao ministar, pa župan, pa kao prvi potpredsjednik Vlade, pa opet kao župan, izgradi i brzu cestu i lepoglavsku spojnicu i školu u Ivancu i, da ne nabrajam, još puno toga, što ćemo sada odraditi mi.

Izlaze li Reformisti iz koalicije, kao što je Čačić najavio?

Ne! Izjave gospodina Čačića oko izlaska iz koalicije su, blago rečeno, tragikomične. Pitam se po koji to put izlaze. Ako odlučiš napustiti određenu koaliciju, to i napraviš. Ne glumataš o tome da si napustio koaliciju ali će svi tvoji dužnosnici ostati još nekoliko mjeseci državni tajnici, članovi uprava, ravnatelji itd. Između ostaloga, tih svojih izjava o izlasku iz koalicije ne drži se ni on sam. Gospodin Čačić je imenovan u Upravno vijeće Hrvatskih voda za zamjenika predsjednika. Nisam dosad čuo da je dao ostavku na tu poziciju.

A odnos s članovima Liste Ivana Čehoka? Željko Bunić, osumnjičen u aferi ˝Pročistač˝, i dalje je županijski vijećnik.

Gospodina Bunića, kao i sve ostale vijećnike, u općinskim i gradskim vijećima, kao i u Županijskoj skupštini, birali su građani. Zakonom je propisana procedura na koji način se biraju i kada im prestaje mandat. O tome ne odlučuju načelnik, gradonačelnik ili župan.

Kad smo se već dotaknuli afere, kakav je Vaš stav oko cijeloga tog slučaja i stanja u Varkomu?

Iz medija sam, kao i cjelokupna javnost, saznao o čemu se radi. Tim svojim protuzakonitim postupcima ne samo da su bacili sjenu sumnje na izgradnju pročistača nego i na cjelokupni projekt izgradnje aglomeracije. Varaždinska županija nema nikakav utjecaj na poslovanje tvrtke Varkom, s obzirom na to da je ona u vlasništvu gradova i općina s našeg područja, ali da nas brine rasplet situacije i možebitna penalizacija svih projekata financiranih iz EU fondova, brine nas. To da svatko mora odgovarati za svoja djela nije upitno. Ali ako dođe do penalizacije svih tih projekata, e tada je to, po meni, zabrinjavajuće. Na taj način se doslovno sankcioniraju svi jer taj teret pada na korisnike tih projekata.

Na jednoj od sjednica žestoko ste napali DORH. Zašto?

Smatram da smo svi dužni podupirati rad svih institucija. Ali isto tako, te institucije, a da bi građani stekli povjerenje u njihov rad, dužne su na način koji smatraju primjerenim izvijestiti javnost o svom radu. Proteklih godina bilo je niz “slučajeva” koji su izazivali velik interes javnosti, kao što su slučajevi “Psihijatar”, “Bajsić”… gdje su građani čak i organizirali prosvjede, a da dan-danas o tome nismo informirani. Također, postavlja se pitanje temeljem čega je DORH vodio postupke u tzv. slučaju “Bale” ako su svi akteri po tom pitanju pravomoćno oslobođeni, ali su zato građani dan-danas taoci nerješavanja pitanja zbrinjavanja tog baliranog otpada.

Suce ne prozivate?

Po meni, u javnosti postoji kriva percepcija vezanja pojma “pravosuđe” i svega negativnog što se veže uz taj pojam samo uz rad sudova. Smatram da bi taj pojam prvenstveno trebao biti vezan uz rad DORH-a. Oni su ti koji pripremaju i dižu optužnice, vode postupke itd., a sudovi, tj. suci, temeljem njih presuđuju. Ako su te optužnice kvalitetno pripremljene, u tom slučaju će najvjerojatnije cijeli postupak trajati kraće i prije će, kako to volimo reći, pravda biti zadovoljena.

Prozivaju Vas zbog zapošljavanja. Možete li to komentirati?

Koja? Danas imamo situaciju da je u Varaždinskoj županiji stalno zaposlenih manje nego kod preuzimanja. Svaki natječaj ne znači novo zapošljavanje. Dio natječaja smo raspisivali zbog popunjavanja pročelničkih pozicija, a to ne mora značiti novo zaposlenje. Svi na natječaju izabrani pročelnici već su bili naši zaposlenici. Jedino što je novost je zapošljavanje vježbenika, i to na godinu dana, kako bismo zbog odlaska pojedinih zaposlenika u mirovinu obučili mlade ljude za rad u tijelima državne, regionalne i lokalne samouprave.

Je li kod smjene pročelnika, ravnatelja i direktora bilo isplate odšteta?

Nije. Na sva razrješenja i imenovanja nismo potrošili ni lipe. Pričekali smo da svim dotadašnjim ravnateljima i direktorima istekne mandat i tek potom smo išli u raspisivanje natječaja i postupke imenovanja.

Imate li savjetnike, kako Vam je savjetovao Čačić?

Imam. I to cijeli tim. To su pročelnici, gradonačelnici, načelnici, ravnatelji javnih ustanova. Osobe koje su u javnosti prepoznate po kvaliteti i stručno i privatno. Naravno, te osobe nikad nisam imenovao posebnim, specijalnim i sličnim savjetnicima, ali često se s njima čujem, saslušam ih i tek potom donosim odluke. Između ostaloga, gradonačelnici i načelnici daleko bolje poznaju svoje područje nego ja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje