DVD Petrijanec će najkasnije za godinu dana dobiti novo navalno vozilo
U petak, 24. veljače, Dobrovoljno vatrogasno društvo Petrijanec potpisalo je s tvrtkom AS Lenček d.o.o. ugovor o nabaci novog navalnog...
Proslavljena varaždinska postrojba, 7. gardijska brigada „Puma“ osnovana je prije tri desetljeća.
Kroz brigadu je prošlo više od 4500 pripadnika, od kojih je 91 pripadnik poginuo i jedan se vodi kao nestali.
Odluku o osnivanju je 23. prosinca 1992. godine donio prvi predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Franjo Tuđman. U Domovinskom ratu „Pume“ su kroz brojne vojno-redarstvene operacije ostvarile legendarni ratni put. Oslobodili su 748 četvornih kilometara teritorija u Republici Hrvatskoj i susjednoj BiH.
Povodom 30. obljetnice osnutka župan Anđelko Stričak je danas, 15. prosinca, u Županijskoj palači upriličio svečani prijam na kojem je Udruzi veterana 7. gardijske brigade „Puma“ dodijelio priznanje.
Kod formiranja brigade okosnicu su činili pripadnici 5. bojne 1. A brigade Zbora narodne garde Tigrovi, a prije toga Jedinice za posebne namjene MUP-a, pa ova postrojba ima slijed i kontinuitet od početka do kraja Domovinskog rata, podsjetio je župan Stričak.
– O ratnom putu „Puma“ puno se zna, a posebno smo ponosni na oslobađanje Knina i njihov veličanstven ulazak 1995. godine u kraljevski grad. Danas se ti sjajni ljudi okupljaju u Udruzi veterana 7. gardijske brigade „Puma“, a uvijek su na pomoći drugima. Kad je Gunja bila poplavljena, oni su bili među prvima koji su počeli prikupljati pomoć i otišli na teren gdje su pomagali ljudima. Na raspolaganju su bili i tijekom epidemije koronavirusa, a upravo su oni bili prvi od pomoći i kad su ove godine u našu županiju stigle raseljene osobe iz Ukrajine. To najbolje i najviše govori o tim sjajnim ljudima koji su uvijek spremni dati dio sebe za boljitak našeg društva, grada, županije i Hrvatske. Nemojmo zaboraviti ni 2. oklopno-mehaniziranu bojnu “Pume”, slijednicu legendarne 7. gardijske brigade. Aktivni sastav ove bojne trenutno se nalazi na Kosovu, gdje će dočekati Božić i Novu godinu daleko od svojih obitelji, što trebamo cijeniti. Svima vam čestitam 30. obljetnicu osnivanja 7. gardijske brigade – rekao je župan Stričak.
Priznanje je primio predsjednik Udruge veterana 7. gardijske brigade „Puma“ Robert Puja.
– Nitko nije sretniji od nas danas kada dobivamo priznanje Varaždinske županije povodom 30. obljetnice osnutka 7. gardijske brigade. Puno se toga u ovih 30 godina promijenilo i puno smo toga prošli kao dio ove brigade. Nažalost, bilo je poginulih, 91 pripadnik je izgubio život, a jedan je nestao. Ovo priznanje je prvenstveno za njih, ali i za sve nas koji smo danas ovdje. Trudimo se biti što aktivniji, jer sve su udruge branitelja s „rokom trajanja“. Tako dugo dok smo ovdje činit ćemo sve u svrhu promocije Domovinskog rata i istine o Domovinskom ratu – istaknuo je Robert Puja.
U mjesecu podizanja svjesnosti o raku debelog crijeva svaki trenutak pravo je vrijeme za podsjećanje na potrebu rane prevencije i otkrivanja ove bolesti.
Posebice zato jer je pandemija virusa SARS-CoV-2 globalno rezultirala smanjenim brojem odlazaka liječniku te provedenih dijagnostičkih postupaka, kao i, logično, rjeđim postavljanjem dijagnoze raka debelog crijeva, dok se istovremeno povećao broj hitnih pregleda zbog nastalih komplikacija.
Konkretno, čak više od četiri puta porastao je broj zakašnjelih dijagnoza raka debelog crijeva, a broj terapijskih postupaka se smanjio ili je odgođen.
Kolorektalni karcinom drugi je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u oba spola, dok se po incidenciji nalazi na drugom mjestu kod ženskog spola, odnosno trećem kod muškog spola. Globalna incidencija kolorektalnog tumora raste s godišnjim povećanjem od 3.2 %, uglavnom zahvaljujući rastu indeksa ljudskog razvoja.
U Republici Hrvatskoj rak debelog crijeva najčešći je novodijagnosticirani rak, a godišnje se dijagnosticira više od 3600 novih bolesnika s rakom debelog crijeva, dok su 2021. godine umrle 2102 osobe od iste bolesti.
Kako dolazi do raka debelog crijeva i zašto je važno njegovo rano otkrivanje?
– Nakupljanje genetskih mutacija bilo stečenih ili naslijeđenih dovodi do transformacije normalnog epitela debelog crijeva u prekanceroznu leziju (adenom) i konačno u invazivni karcinom. Razvoj kolorektalnog karcinoma ili raka debelog crijeva iz adenomatoznih polipa koji se displastično mijenjaju traje od 10 do 15 godina, što znači da će rano otkrivanje i uklanjanje polipa u debelom crijevu smanjiti učestalost razvoja raka. Okolinski i genetski čimbenici mogu povećati vjerojatnost razvoja ovog karcinoma. Iako naslijeđena sklonost rezultira najvišim rizikom, većina karcinoma debelog crijeva je sporadična – rekao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, specijalist interne medicine i uži specijalist internističke onkologije.
Faktori koji povećavaju rizik od razvoja raka debelog crijeva
Rizik za razvoj raka debelog crijeva raste s godinama, a dodatno se povećava ako osoba boluje od upalne bolesti crijeva ili ima pozitivnu obiteljsku anamnezu. Među ostalim čimbenicima koji mogu povećati rizik od razvoja raka izdvajaju se nedostatna tjelesna aktivnost, hrana bogata mastima i mesnim prerađevinama, prekomjerna tjelesna masa, konzumacija alkohola i pušenje cigareta.
Tijek bolesti i liječenje
– Između 15 % i 30 % bolesnika ima metastatsku bolest u vrijeme postavljanja dijagnoze, a do 50 % bolesnika s ranim stadijem bolesti će s vremenom razviti metastaze. Unatoč napretku u liječenju tijekom posljednjih deset godina, metastatska bolest još uvijek je neizlječiva u većini slučajeva, a prosjek ukupnog preživljenja u ispitivanjima je oko 30 mjeseci“, kazao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, te nadodao: – Udaljene metastaze ostaju veliki problem nakon liječenja s kurativnom intencijom i ključan su uzrok smrti ove bolesti. Većinom se bolest širi u jetru, a kemoterapija i kirurško odstranjivanje je standardna metoda liječenja bolesnika s metastazama u jetri. Međutim, zbog čimbenika kao što su položaj i veličina tumora, prisustvo bolesti izvan jetre ili pridruženih drugih bolesti, operacija metastaza je primjenjiva samo u 10 do 20 % slučajeva, dok je petogodišnja stopa preživljenja i u tim slučajevima svega 30 %.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
U Republici Hrvatskoj Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva namijenjen je osobama od 50 do navršene 74 godine i provodi se svake dvije godine. Sve osobe s pozitivnim nalazom pregledanih uzoraka stolice na skrivenu krv pozivaju se na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici.
– Bolja prognoza bolesti rezultat je toga što se rani stadij raka debelog crijeva lakše liječi i ima nižu stopu smrtnosti nego kolorektalni karcinom koji se otkrije nakon što se razviju simptomi. Osim toga, probir može spriječiti razvoj raka otkrivanjem i uklanjanjem predmalignih polipa prije nego što napreduju u karcinom. Izbor testa za probir ovisi o željama bolesnika, pridruženim bolestima odnosno anamnezi pozitivnoj na obiteljski rak debelog crijeva. Osim kolonoskopije koja je metoda izbora, za probir se mogu koristiti i testovi na prisustvo krvi u stolici i CT kolonografija. S obzirom na nedostatak vidljivih simptoma ove bolesti, potrebno je kontinuirano podizati svjesnost o važnosti redovitih pregleda te ispitati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma – zaključio je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med.
Jeste li u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma?
Prvi korak u procesu otkrivanja rizika od ove bolesti može biti jednostavno rješavanje kratkog testa od samo deset pitanja, uz pomoć kojega je moguće u manje od dvije minute saznati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma, odnosno raka debelog crijeva. Test je dostupan na linku: https://forms.gle/J7e4qKQLaK4Q21kh9
Općina Gornji Kneginec će i ove godine isplatiti jednokratne novčane pomoći („uskrsnice“) svim umirovljenicima s područja Općine Gornji Kneginec bez obzira na visinu mirovine.
Uskrsnica će se isplatiti i korisnicima zajamčene minimalne naknade te osobama koje se vode u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Isplata umirovljenicima će se izvršiti na temelju odreska o isplaćenoj mirovini u 2023. godini te uvida u osobnu iskaznicu.
Korisnici zajamčene minimalne naknade prilikom isplate trebaju dostaviti potvrdu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Varaždin te dati na uvid osobnu iskaznicu.
Potvrda ne smije biti starija 60 dana od dana isplate jednokratne novčane pomoći.
Isplata nezaposlenim osobama moguća je temeljem potvrde Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (ne starije od 60 dana od dana isplate jednokratne novčane pomoći) te uvida u osobnu iskaznicu.
Jednokratna novčana pomoć isplaćivati će se u novcu u pojedinačnom iznosu od 20 eura, a podjela će se izvršiti u periodu od 4. do 6. travnja ove godine.
Podjela uskrsnica biti će realizirana prema sljedećem rasporedu:
Utorak, 04. travnja
Srijeda, 05. travnja
Četvrtak, 6. travnja