Varaždinci bi ovog ponedjeljka najradije održali minutu šutnje u Brezju.

U tišini bi se prisjetili ranog jutra 2. travnja 2005. godine, kad je velika livada uz istočnu obilaznicu još uvijek bila zeleni pojas na ulazu u grad. Jer samo koji sat kasnije toga istog dana tu je dovezena prva bala otpada, čime počinje noćna mora Varaždinaca koja traje točno punih 13 godina. I nema naznaka da će uskoro prestati. Raspadnuti leš štakora, koji je snimio fotoreporter Regionalnog tjednika, govori baš sve. Od prve bale ostavljene 2. travnja 2005. godine do istog datuma 13 godina kasnije, na vodozaštitnom je području u Brezju deponirano 130 tisuća tona baliranoga komunalnog otpada.

Iza ove ogromne brojke krije se prava ekološka bomba. Uzorkovanjem vode su otkriveni opasni organizmi: fekalni streptokok i Escherichia coli.

Bale su tema predizbornih kampanja, svake političke krize, previranja u Vijećnici. O njima se jako puno govori, kritizira, optužuje… ali na tome sve i ostaje: na priči, iako je još 2007. godine donesena sudska Odluka o hitnom uklanjanju bala.

Najbliže rješenju se došlo potpisivanjem Ugovora o interventnom odvozu i zbrinjavanju varaždinskoga komunalnog otpada radi sanacije lokacije Brezje, sklopljenom između Varkoma i T7 Visa 2008. godine, a koji je Visoki trgovački sud proglasio ništetnim.
Poništavanju Ugovora „presudilo“ je svjedočenje Interpolovog forenzičara dr. sc. Gorana Kniewalda, koji je u svom izvještaju o stanju u Brezju napisao da „situacija nije alarmantna“.
Ugovor je tad poništen, bale su još uvijek na vodozaštitnom području i sve je ostalo isto kao i zadnjih 13 godina, izuzev svjedočenja dr. Kniewalda.

Moglo bi Vas zanimati:

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan....

Stručnjak, naime, danas priznaje da su bale opasne. Na pitanje zašto nije isto napisao u izvješću iz 2008. godine, profesor je lani u travnju za Regionalni tjednik rekao da izvještaj nije pisao iz vlastitih podataka, nego ih je dobio te da se danas više ne sjeća drugih detalja.
Prošlo je deset godina, a nitko poslije toga nije došao ni blizu konkretnijeg rješenja.

Podsjećamo, neslavno je prošao i pokušaj bivšega gradonačelnika Habuša da senzibilizira vlasti u Zagrebu tako što je 2015. godine sa šačicom stranačkih pulena prosvjedovao pred Ministarstvom zaštite okoliša i prirode. U Zagreb je krenuo s balom utovarenom na Varkomov kamiončić, ali u toj namjeri ga je spriječio inspektor za zaštitu okoliša.

Nova vlast Ivana Čehoka je ljetos usred noći počela s odvozom baliranog smeća u isprva nepoznatom pravcu. Grad je napravio cijeli misterij oko – kako se kasnije saznalo – prijevoza nešto više od 700 tona otpada koji nije imao karakterizaciju „opasnog“. Kasnije je na odlagalište u Davoru prevezeno još 2200 tona otpada, ali građani ne dišu nimalo lakše. Štoviše, oni ne vide rješenje problema i boje se da će u proljeće iduće godine i dalje razgovarati o istom: Kad će se odvesti bale? A pitanja o onečišćenju pitke vode, zarazi bakterijama i zdravlju njihove djece ne usude se ni postaviti.