Povežite se s nama

Međimurje

Ribolov: “Črnec” iz Donjega Hrašćana pobjednik II. međimurske lige Istok

Objavljeno:

- dana

SRD „ČRNEC“ Donji Hrašćan osnovan je 27. listopada 1999. godine.

Prvi predsjednik bio je Zvonimir Vlahek, dopredsjednik Josip Jurčec, a tajnik Vladimir Zrna.

Društvo upravlja dvjema ribnjacima, Trate i Opletere – stara graba. Ukupna površina obaju voda je cca. 2. hektara s prosječnom dubinom od oko triju metara. Uz ribnjak Trate izgrađen je ribički dom s terasom.

Tijekom godine SRD “Črnec” tradicionalno održava četiri natjecanja: proljetni kup, retro kup – starinski način ribolova – ljeska kup, bambus kup “Črnca” te jesenski kup. Ujedno je SRD “Črnec” nosilac kvalitete za sport u općini Donji Kraljevec.

Prvaci II. međimurske lige bili su i 2018., a njihov član Nenad Jesenović bio je te iste godine pojedinačni prvak Lige. Povijest se ove godine ponovila: opet osvajaju II. međimursku ligu, a njihov član Damir Zrna pojedinačni je prvak Lige. Osvajanjem II. lige ostvaruju plasman u I. međimursku ligu.

SRD ČRNEC

Kako gledate na sezonu koja je iza vas, kada biste mogli nešto mijenjati što bi to bilo?

Minula sezona iza nas bila je više nego uspješna, uspjeli smo osvojiti II. međimursku ligu Istok, što nam je na početku i bio cilj, a ujedno je i naš natjecatelj Damir Zrna prvak lige.

Što vas je najviše mučilo, a što vam je pružalo najviše zadovoljstva?

Budući da smo na početku sezone „zacrtali“ da želimo ići ligu više i da ćemo svi zajedno dati sve od sebe da se to ostvari, nekako smo se najviše pribojavali epidemije – da ne bi zbog nje sva natjecanja bila prekinuta, iako smo mi ribiči neki od onih koji se najviše drže epidemioloških preporuka.

Ove sezone od šest kola mi smo bili pet puta na postolju. Taj osjećaj kada osvojite pehar nakon natjecanja ne možete opisati, mi smo malo društvo zbog čega smo još više ponosni na osvajanje Lige.

Tko vam je bio najveći konkurent kod osvajanja Lige?

“Linjak” Ivanovec, ovim putem koristim priliku da čestitamo dečkima iz „Linjka“ na fer i korektnoj borbi tijekom cijele sezone, a naravno i drugim ekipama koje su se natjecale s nama.

Koje vode su vam najviše odgovarale?

Kad pogledate osvojene pehare tijekom sezone, dolazimo do zaključka da smo ove sezone podjednako briljirali na stajaćicama i tekućicama-kanalima.

Kako ste se organizirali za natjecanja?

Tjedan uoči natjecanja obično smo imali sastanak i na njemu dogovarali koju hranu čemu koristiti, koje mamce i ostalo. Subota popodne prije natjecanja bila je posvećena miješanju hrane i finalnim dogovorima za natjecanje.

Tko je bio kapetan, ostali članovi?

Nenad Jesenović je tu „podnio“ najveći teret. Odigrao je stvarno vrhunski i podredio se ekipi maksimalno. Njemu je u pomoć također „uskakao“ Sandro Zrna. Osim njih dvojice spomenutih treba svakako spomenuti i Tomicu Barića, Dražena Fletena, Damira Zrnu te čovjeka s „klupe“ koji je dao najviše od sebe kada je trebalo, a to je Perica Zrna – osvojio dva prva i jedno drugo mjesto.

Prijedlozi za unapređenje Lige?

Bilo bi dobro kada bi se malo poribile grabe kako bi se na natjecanju još više lovilo, iako čujemo iz pouzdanih izvora da će to Međimurski ribolovni savez napraviti iduće godine… Dajemo im “palac gore”.

Planovi Društva u I. međimurskoj ligi?

Htjeli bismo nastaviti s dobrim radom kao i ove godine, a samo dobrim radom ćemo osigurati stabilnost u I. međimurskoj ligi. Znači: najvažniji će biti ostanak u Ligi.

Planovi u budućnosti?

Već nekoliko godina imamo u planu napraviti školu ribolova na našem ribnjaku… Približiti djeci iz našeg sela, a i okolnih, koliko je ribolov lijep i zanimljiv sport.

Pojedinačno najbolji u II. međimurskoj ligi Istok, Damir Zrna

Prema njegovim pričanju prve doticaje s ribolovom ostvaruje već u osnovnoj školi u prvom razredu. U svojim ribolovnim počecima najprije je bio član Ribolovnoga društva “Trnava” iz Hodošana a kasnije osnivanjem Ribolovnoga društva “Črnec” prelazi u svoje rodno selo i tamo ostvaruje zapažene rezultate.

Sjećate li se možda što Vas je u početku privuklu ribolovu?

Definitivno priroda, šum vode, tišina, mir, neki spokoj koji svaki pravi ribolovac pronalazi kada hoće izdvojiti nekoliko sati za sebe, jednostavno punjenje baterija za nove životne izazove. Naravno, da mi navek paše kada se podružimo, okrenemo koji falat jegera i spijemo za okrepu flašu dve mrzle pivice“.

Vrlo uspješna ribolovna sezona je iza Vas i Vašeg ribolovnog društva.

Da, sigurno je. Društvo je osvajanjem II. međimurske lige opet dobilo priliku natjecati se u I. ligi. Poučeni prošlim iskustvom namjeravamo malo duže ostati u njoj. Meni osobno je drago što sam svojim rezultatima doprinio tome. Osobno sam od 6. kola koliko je brojala Liga četiri puta bio na postolju.

Tko je u društvu bio zadužen za organizaciju ?

Tu je najviše „potegao“ naš dugogodišnji član Nenad Jesenović, on je bio pokretač puno toga ove sezone, krenuvši od kupovine hrane, mamaca, miješanje hrane, prema potrebi i kapetan te ono „najvažnije“ na svakom natjecanju zadužen za tekuća pitanja.

Koje vode su Vam tijekom sezone više odgovarale: stajaćice ili tekućice – kanali?

Rođen sam u Donjem Hrašćanu, tu imamo par graba i nekako normalno je da mi oduvijek najviše pašu mirne vode stajaćice te sam se najviše specijalizirao za „kederaj“. Iz toga i proizlaze tri postolja ove sezone: Žužička, Hodošan, i Goričan.

Tko su Vam bili glavni konkurenti za vrijeme sezone?

Teško je bilo koga tu izdvojiti, svi smo se strastveno borili u sezoni, ali nekako je najtješnje bilo između Marinka Kvakana (DRAVA D. Mihaljevec), Davora Ružića (LINJAK Ivanovec), Marka Vlaha (SMUĐ Draškovec), Patrika Horvata (ŽUŽIČKA Kotoriba) i mene. Na kraju sam ja bio taj koji je podigao pobjednički pehar.

Tko Vam je pružio podršku pri ostvarivanju rezultata?

Moja obitelj, žena i dvoje prekrasne djece. Koristim ovu priliku te im se zahvaljujem što su imali razumijevanja za sve moje odlaske i izbivanja iz kuće uz obećanje da ću im se tijekom zime odužiti (smijeh).

Međimurje

Novo, 23. izdanje najdugovječnijega satiričkog lista na ovim prostorima – “Pikača”!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Studio VIPRO

Dvadeset i treći broj “Pikača” možete potražiti na brojnim mjestima (koja zadovoljavaju epidemiološke uvjete) u Prelogu i šire. “Pikač” je danas jedan od rijetkih ovakvih listova u Republici Hrvatskoj, a izlazi od 1939. godine.

Uz glavnog i (ne)odgovornog urednika Ivicu Betija, za ovogodišnje su izdanje najzaslužniji Maja Kralj i Stjepan Naranđa te Studio Vipro. Oni su (istina, jako malim slovima) napisali u ovogodišnjem “Pikaču” malu zahvalu: „Navek sfali. Lepo zafaljujemo svim suradnicima šteri su šteli nekaj napisati ili narisati i to zabadaf! Nikaj im ne zameriti! Ne odgovaramo za duševne boli. Ako primijetite bilo kakvu nuspojavu, javite se svom liječniku ili ljekarniku.“

– Kao i prošle godine, pozivamo one koji nisu iz Preloga, da se jave u Upravu Grada Preloga, zapisat će se adresa i “Pikač” vrlo brzo poslati do vas – poručuju iz Grada Preloga. Kao što se i očekivalo, dosta tema u novom pandemijskom “Pikaču” vezano je za koronu našu svagdašnju, dodaje glavni i (ne)odgovorni urednik Ivica Beti.

U posljednjih desetak godina u “Pikaču” su se našli tekstovi, vicevi i karikature pedesetak autora, a među njima su bili i Pajo Kanižaj, Oto Reisinger i Davor Štambuk, koji su došli i na promociju “Pikača” u Prelog, prof. dr. Juraj Kolarić, Ivan Haramija Hans, Vinko Lisjak…

– Prošle godine je stidljivo virila s listova, a sad je propupala, a nadamo se da će se uskoro posušiti i otpasti pa da se 2022. možemo vratiti starom normalnom. Očekivali smo, pomalo naivno, da će ljudi u lockdownu ili društvostaju imati više vremena za smišljanje šala i viceva pa da nećemo imati dovoljno stranica. No, pisama je bilo stiglo malo. Zato su tu, hvala im, naši kućni autori (rad od kuće je hit!) kojima smo pridružili nekoliko novih imena, otprije poznatih kritičarima. U ovom broju “Pikača” sudjelovalo je deset autora tekstova i isto toliko karikaturista, predvođenih našom glavnom zvijezdom (a domaći je čovjek!) Damirom Novakom. Nije za pohvaliti se, ali za tekstove i karikature se ne dobivaju honorari, piše se i riše na volonterskoj bazi. Pare nisu problem, ali to je nekako tradicija “Pikača” koju nastojimo održati, pa dokle ide.

Javili su nam se karikaturisti iz cijele Hrvatske, a u “Pikaču” imamo i radove umjetnika iz Rusije, Poljske, Italije, Austrije, Sjeverne Makedonije, Češke, Kine, Irana… Uglavnom, vesela ekipa koja nastoji ljudima vratiti osmijeh na lica, ali i uz slova i poteze kistom ukazati na neke društvene anomalije i provalije. Grad Prelog je nakladnik “Pikača” koji izlazi od 1939., i to neredovito, pa su dosad izašla 23 broja. Posljednjih 12 ili 13 godina izlazi redovito zahvaljujući financiranju Grada Preloga koji list održava na životu – ističe Beti.

“Pikač” potražite na svim značajnijim međimurskim lokacijama. Cenzure, navodno, nije bilo.

Nastavite čitati

Međimurje

Sveti Jeronim između Mure i Drave nova istraživačka tema Centra za istraživanje Međimurja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Centar za istraživanje Međimurja (CIM) u završnoj je fazi prikupljanja i recenzije tekstova za prvi zbornik.

Tema su vremena krize u Međimurju tijekom povijesti: prvi put su obrađivane neke dosad nepoznate katastrofe. Zbornik od približno 150 stranica javnosti će biti predstavljen do kraja ove godine.

Kako se istraživački dio tog projekta primakao kraju, odabran je novi istraživački projekt. U suradnji sa Župom Marije Magdalene u Štrigovi, Ogrankom Matice hrvatske u Čakovcu i Varaždinskom biskupijom obradit će se tematika mjesta štovanja i tradicije velikog crkvenog oca svetog Jeronima.

U istraživanje će se uključiti znanstvenici iz cijele Hrvatske, a sasvim je sigurno da će rezultati biti zanimljivi i međimurskoj javnosti.

– Štrigova je još od sredine 15. stoljeća u zapadnom svijetu poznata po tradiciji o rođenju svetog Jeronima, tradiciji koja je očuvana sve do danas. I dok stvarno mjesto rođenja sv. Jeronima vjerojatno nikad neće biti znanstveno potvrđeno, sasvim sigurno će biti zanimljivo saznati kako je sam kult došao u mjesto srednjovjekovne utvrde, kako se stoljećima održavao i kako se odrazio na lokalno stanovništvo.

Ovom prilikom pozivamo i sve zainteresirane kojima se eventualno nismo već javili putem elektroničke pošte, a smatraju da imaju nešto za nadodati na ovu temu, da se jave na mail [email protected] ili [email protected].

Možemo očekivati da bi zbornik mogao biti otisnut krajem godine 2022. Tako će svake godine prostor Međimurja biti obogaćen za nove spoznaje koje mogu poslužiti kao temelj za buduće kulturne i turističke projekte – kaže predsjednik CIM-a Zoran Turk.

Nastavite čitati