DONJI KRALJEVEC

Dr. Rudolf Steiner poznat je u svijetu kao znanstvenik, vizionar i utemeljitelj antropozofije, ali je manje poznata činjenica da je njegovo rodno selo malo međimursko mjesto Donji Kraljevec, koje je u vrijeme Steinerovog rođenja bilo u sastavu Austro-Ugarske.

Svestrani znanstvenik i mislilac napisao gotovo 400 djela te je ostavio traga na raznim područjima, od biodinamičke poljoprivrede do matematike, pedagogije, scenskih umjetnosti i organske arhitekture. Mnogi poštovatelji njegova lika i djela, među kojima su bile i filmske dive poput Ingrid Bergman, posjećivali su njegovu rodnu kuću još tijekom 60-tih godina prošlog stoljeća. Prije deset godina zajedničkim trudom Međimurske županije i Općine Donji Kraljevec u središtu ovoga živopisnog naselja osnovana je javna ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera.

Organska arhitektura

Na mjestu Stare pošte izgrađen je velebni Centar koji svojim oblikom i unutarnjim uređenjem slijedi principe Steinerove organske arhitekture. Objekt je konačno otvoren za javnost prošle godine te je njegov rad usmjeren promoviranju cjelokupnog rada dr. Steinera s naglaskom na širenju znanja i prakse biodinamičke poljoprivrede.

Svake godine krajem veljače u Centru se obilježava obljetnica Steinerova rođenja, pa je tako u petak svečano proslavljen njegov 156. rođendan. To je ujedno bila prilika da ih obiđemo i porazgovaramo s ravnateljicom Dijanom Posavec te Amalkom Vukelić, koja u Centru radi kao agronom. Zanimalo nas je što je točno biodinamička poljoprivreda i ima li u Hrvatskoj ljudi koji se njome bave?

Centar želi postati referentno mjesto biodinamičkog uzgoja hrane

– U Hrvatskoj je registrirano više od tri tisuće ekoproizvođača, od kojih neki rade i prema principima biodinamike. Trenutno radimo na prikupljanju baze podataka takvih proizvođača te bismo željeli postati kontrolni, certifikacijski i stručni centar za biodinamičku poljoprivrednu proizvodnju – govori nam ravnateljica ističući kako se biodinamičkim uzgojem povećava postotak humusa u tlu, što je danas vrlo važno jer je trećina tla na našoj planeti bolesna.

– Bit biodinamičke poljoprivrede je zaokruženi ciklus, to jest da sve nastaje na imanju, od sjemenskog materijala do komposta, kojim se obogaćuje zemlja, i pripravaka kojima se liječe uzroci problema u nasadu, a ne tretiraju samo posljedice – objašnjava nam Amalka, koja se i sama bavi biodinamičkim uzgojem na obiteljskom imanju pored Varaždina.
Centar u najmu ima 0,8 hektara zemljišta, gdje planiraju zasaditi trajne nasade autohtonih međimurskih sorti voćaka. Prošle su godine počeli s proizvodnjom specifičnih pripravaka koji se izrađuju prema Steinerovim receptima, a koriste se za oživljavanje i obogaćivanje tla te će ih nakon Uskrsa besplatno podijeliti zainteresiranim proizvođačima.

Ekološka cesta

Uz brojne radionice, predavanja i edukacije, Centar obrazuje vlastiti kadar za Demeter savjetnike i certifikatore, a u planu je proširenje aktivnosti i na područje turizma kroz razvoj ekološke ceste poljoprivrednih proizvođača. Zanimljivo je i da je prilikom renoviranja termi u Svetom Martinu na Muri u novi izgled toplica na neki način ugrađena ostavština Rudolfa Steinera kroz arhitektonske oblike, boje i Steinerove citate koji se mogu vidjeti u novoobnovljenim prostorijama.

– Posjetiteljima možemo ponuditi zaokruženi doživljaj, od predavanja, edukacije, biodinamičkih poljoprivrednih proizvoda do boravka u Termama. U Steinerov Goetheanum u švicarskom Dornachu godišnje dolazi stotinu tisuća posjetitelja, pa bismo i u njegovo rodno mjesto mogli privući barem dio njih – zaključuje ravnateljica.

Izvor:
Foto: