Povežite se s nama

Međimurje

Rustikalna ljepota cigle

Objavljeno:

- dana

MODERNO

U svijetu, ali sve više i kod nas, posljednjih su godina u trendu ogoljeni cigleni zidovi u interijeru. 

Cigleni zidovi su moderni, a ujedno crveno-smeđa boja opeke djeluje rustikalno i stvara toplu atmosferu u domu. Cigla se obično veže uz stare tvorničke hale i industrijski stil uređenja interijera, ali se jednako dobro može uklopiti i u stambenom prostoru. Sve je više onih koji prilikom preuređenja starijih objekata građenih od pune cigle odluče, barem jedan dio zidova, ostaviti ogoljenima. Cigleni zidovi najbolje će doći do izražaja u kuhinji, blagovaonici ili dnevnom boravku. Također cigla može oživjeti dosadan i jednoličan ulazni prostor u stan ili podrumski prostor koji će time dobiti starinski izgled pravog vinskog podruma. U prostoriji se obično samo jedan zid naglašava ciglom. Možete to učiniti i s čitavom prostorijom, ali vodite računa da ima dovoljno svjetla i velike prozore jer bi u suprotnom umjesto topline u domu mogli stvoriti mračnu atmosferu. Ako je odabrani zid izgrađen od pune cigle, možete ga i sami pretvoriti u supermoderni cigleni zid. Sa zida prvo čekićem i ličilačkom lopaticom (špahtlom) skinite žbuku, a zatim finije ostatke sastružite čeličnom četkom koju namačite u vodu. Na kraju zid premažite posebnim uljnim premazima kako bi fiksirali površinu zida. Ako je zid u lošem stanju možete ga premazati odabranom bojom. Nemate li u svom domu originalnih ciglenih zidova, možete odabrani zid sami obložiti ciglom, bilo pravom opekom ili imitacijom u obliku ciglenih pločica.

Ako želite cigleni zid, uzmite čekić i špahtlu, pa lagano skidajte žbuku dok ne dođete do cigle 

Cigleni je zid dovoljno zanimljiv sam po sebi pa ga ne treba opterećivati s previše detalja i ukrasa. Na njemu će najbolje djelovati slike većeg formata i naglašenih okvira. S ciglom ćete u kuhinji i blagovaonici postići rustikalni štih. Odaberite zid na kojem neće biti visećih elemenata kako bi došao što više do izražaja. Zid od cigle dolazi u raznim tonovima, od svijetlijih narančasto-crvenih to tamnijih nijansi smeđe. Glavno je da se uklapa uz namještaj i ostatak interijera. Stavljate li imitaciju zidnih obloga, važno je prethodno dobro pripremiti podlogu. Zid koji se oblaže mora biti suh i s njega treba sastrugati staru boju.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Na preloškoj Marini školarci učili o vrstama ptica i opazili devet zimovalica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U subotu, 1. listopada, u Sportsko-rekreacijskoj zoni Marina Prelog održana je četvrta radionica posvećena lokalnoj flori i fauni.

Radionicu je vodio Luka Hercigonja, fotograf prirode i član Udruge BIOM, a sudjelovalo je dvadesetak učenika osnovnoškolske i srednjoškolske dobi.

U teorijskom dijelu radionice učenicima je pružen kratki uvod u ptice, upoznati su s jezerom kao staništem, predstavljeni su im načini na koje se ptice mogu proučavati (promatranje, zimsko brojanje, prstenovanje, fotografiranje…) te su im uz pomoć videoprezentacije predstavljene najčešće vrste ptica zimovalica koje zimuju na našem području ili ga prelijeću u vrijeme migracija.

Teorijski dio završen je kvizom u kojem su učenici primijenili naučeno znanje o pticama, a zbog mnogih duhovitih odgovora kviz se pokazao najdinamičnijih dijelom radionice.

Vožnja čamcem i promatranje

Nakon ručka i kratkog odmora uslijedio je praktični dio radionice koji se sastojao od vožnje čamcem po jezeru i između sprudova te promatranja ptica dalekozorom.

Izrazito visoki vodostaj omogućio je plovidbu i skrovitijim rukavcima kojima se inače ne bi moglo proći.

Pod vodstvom Luke Hercigonje učenici su opazili 19 vrsta ptica, od kojih devet zimovalica – crvenokljuni labud, divlja patka, mali gnjurac, liska, mali vranac, veliki vranac, siva čaplja, velika bijela čaplja i vodomar.

Od ostale flore i faune učenici su primijetili izrazito bujne trščake i obalnu vegetaciju, nastambu dabra, a na djelu su uhvatili i bodljastu tikvicu, izrazito agresivnu i invazivnu vrstu biljke penjačice koja svojim puzanjem polako obrasta i guši ostatak flore, često i čitava stabla, čime predstavlja značajnu prijetnju zavičajnoj vegetaciji.

Događaj su organizirali Grad Prelog i Marina Prelog d.o.o. u sklopu projekta akronima „Aqua Adventures“ koji sufinancira Europska unija iz programa INTERREG V-A Program suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020.

Preostala je još jedna radionica koja će biti posvećena flori i fauni dravskih sprudova, a vodit će ju Mišo Rašan, iskusni nastavnik biologije i kemije iz Srednje škole Prelog.

Nastavite čitati

Međimurje

Predstavnici WWF-a iz Europe, Australije i Amerike posjetili rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predstavnici Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF iz Europe, Australije i Sjedinjenih Američkih Država posjetili su Europsku Amazonu. Upoznati s pričom o petodržavnom rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav, jedne od inicijativa WWF-a koju je prije godinu dana prepoznao i UNESCO, direktori komunikacija iz 22 ureda WWF-a prošetali su uz ušće Mure u Dravu.

Tom su prilikom saznali brojne priče o utjecaju tih rijeka na ljude koji u njihovoj blizini žive, kao i o pticama koje se ovdje gnijezde te drugim životinjama koje ovise o tim rijekama ovise, ali i o invazivnim vrstama te drugim prijetnjama za ovo jedinstveno područje.

Njihov posjet začinjen je i daškom kulture, odnosno posjetom galeriji Josipa Generalića u Hlebinama.

Rezervat biosfere koji se proteže Austrijom, Slovenijom, Hrvatskom, Mađarskom i Srbijom na gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnog toka, najveće je zaštićeno riječno područje u Europi i međunarodni primjer sinergije zaštite prirode, klimatske otpornosti i održivog razvoja.

Organizacija WWF trenutno provodi i foto natjecanje koje je objavljeno na društvenim mrežama WWF Adrije i koje sretnog dobitnika može odvesti na sadržaji produženi vikend u srce Europske Amazone – Park prirode Kopački rit. Za sudjelovanje je potrebno objaviti fotografiju prirode na području rijeka Mure, Drave ili Dunava na svom Instagram ili Facebook profilu, tagirati WWF Adriju i dodatni oznaku projekta #lifelineMDD.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje