Povežite se s nama

U fokusu

S 20 ruku “za” izglasan je proračun Varaždinske županije za 2024. godinu vrijedan 174 milijuna eura

Foto: Ivan Agnezović

Objavljeno:

- dana

Na današnjoj Skupštini Varaždinske županije izglasan je Prijedlog proračuna Varaždinske županije za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026. godinu.

Vijećnici su podržali proračun s 20 glasova za i 11 protiv. Protiv su bili vijećnici SDP-a, Reformisti i dio nezavisnih vijećnika koje predvodi Tomislav Paljak.

Konsolidirani proračun Varaždinske županije za 2024. iznosi 174 milijuna eura. To je prijedlog proračuna bez Opće bolnice Varaždin, čija osnivačka prva od 1. siječnja preuzima država, ali s još ukupno 56 korisnika.

– Proračun za 2024. pokazuje da je ovo mandat rezultata i uspjeha. O tome najbolje govori podatak je u ovom trenutku realiziranih, u provedbi ili pripremi više od 65 projekata vrijednih 355,4 milijuna eura. U 2022. godini bili smo iznimno uspješni u privlačenju EU sredstva, drugi u Hrvatskoj. Glavni županijski proračun je četvrtina proračuna i iznosi 46 milijuna eura. Bespovratna EU sredstva planirana su na 8 % i na razini su 2023. godine. Ova je godina bila povijesna za žuapanijsko zdravstvo. Najveći dio proračuna za 2024. godinu odnosi se na obrazovanje i zdravstvo – prilikom predstavljanja pojasnio je župan Anđelko Stričak, ali ulagat će se i u sva druga područja.

U proračunu je navedena i mogućnost kupnje dvorca Bela, rekao je župan, dodavši da dolina u kojoj je smješten nema nikakvu infrastrukturu. Ako će biti povoljna cijena planiramo kupiti dvorac Bela i pokrenuti razvoj cijele doline, jasan je bio Stričak.

– Svi projekti koje planiramo imaju za cilj podizanje kvalitete života građana – završio je varaždinski župan.

Prije glasanja o proračunu se vodila žustra višesatna rasprava. SDP je vladajućoj stranci predbacio što nisu njihove projekte uvrstili u proračun te povećanje rashoda za plaće županijskih zaposlenika. Reformisti smatraju da župan Stričak nema nikakve projekte, predbacuju mu pad županijskog proračuna u narednim godinama i to što za projekte ne privlači sredstva EU fondova.

U fokusu

Najbrojniji strani radnici u Međimurju su Filipinci

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća Međimurske županije održanoj 22. veljače, između ostalog, razgovaralo se o priljevu stranih radnika na međimurskom području, te sigurnosnoj situaciji o čemu su GSV izvijestili predstavnici Policijske uprave međimurske Krunoslav Gosarić i Nenad Plevnjak.

O aktualnom broju stranih radnika u Međimurju govorio je Krunoslav Gosarić, istaknuvši da je u Međimurskoj županiji trenutno zaposleno oko 3600 stranih državljana, dok ih je na kraju 2023. godine bilo 2874. U Međimurju su najbrojniji Filipinci, potom Nepalci i Indijaci, a najviše ih je zaposleno u metaloprerađivačkoj industriji te građevinarstvu. Iz PUM-a ističu da sigurnosnih problema sa stranima radnicima u Međimurju nema.

Župan Međimurske županije Matija Posavec naglašava da se iz podataka iščitava vrlo važan detalj: “Vidljivo je da Međimurje nije isključiva, zatvorena sredina, što nam se ponekad znalo spočitavati. Na našem području nema incidenata poveznih s mržnjom i netolerancijom prema strancima, naprotiv, među prvima smo pokrenuli rješenja za lakšu integraciju. Uz snažniju pomoć i kontrolu s državne razine, lako bi se riješila i pitanja vezana uz kontrolu agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih državljana te problemi vezani uz loše uvjete stanovanja koje dio stranih radnika trpi.”

Zamjenik župana Josip Grivec dodaje da u integraciji stranih radnika, bez obzira na jezičnu barijeru, ulogu igra i civilno društvo te pozvao udruge da strane državljane pozivaju u svoje redove.

U raspravi je istaknuta potreba donošenja i provođenja jasne nacionalne strategije kojom bi se kontrolirale agencije za posredovanje pri zapošljavanju koje angažiraju strane radnike te im nerijetko uzimaju previsoke provizije, a ne osiguravaju im dostojne stambene uvjete. Također je zaključeno da bi nacionalna strategija trebala regulirati osnovna pitanja njihove integracije, poput učenja hrvatskog jezika, kao i pitanje zdravstvene sigurnosti.

Članovima GSV-a, aktualne podatke o kretanju na tržištu rada iznio je predstojnik Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Nikola Hren: “I dalje bilježimo blagi porast nezaposlenosti te je trenutno u evidenciji 2157 nezaposlenih, u odnosu na 43.411 zaposlenih. Nažalost, u 70 % slučajeva riječ o teško zapošljivim kategorijama ljudi, poput osoba starijih od 55 godina života, osoba s invalidnošću, te ljudi iz romske populacije. Čak 80 % vaučera HZZ-a za osposobljavanje koriste zaposleni u cilju povećanja svojih kompetencija, a najmanji interes je među nezaposlenima, što nije dobar trend.”

Član GSV-a Ivan Senčar istaknuo je da će poslodavci teško pratiti aktualno povećanja plaća u javnom sektoru, ishođeno štrajkovima u izbornoj godini, te da je PDV i dalje barijera povećanju plaća u privatnom sektoru.

Nastavite čitati

U fokusu

I profesionalni vatrogasci traže jednaku plaću za jednak rad

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon uredbi Vlade o plaćama zaposlenih u javnim službama oglasili iz Koordinacije sindikata i udruga profesionalnih vatrogasaca.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Vlada RH propustila je priliku da ujednači plaće profesionalnih vatrogasaca zaposlenih u javnim vatrogasnim postrojbama, odnosno vatrogasaca na lokalnoj i regionalnoj razini s plaćama profesionalnih vatrogasaca na državnoj razini.

Naime, iako obavljaju poslove iste složenosti, vatrogasci zaposleni u brojnim JVP-ima i DVD-ovima već duže vrijeme imaju manje plaće od svojih kolega zaposlenih u državnoj službi. Uredba o dodacima, predviđena Zakonom o vatrogastvu, kojima bi se uvećali koeficijenti profesionalnih vatrogasaca s obzirom na povećanu opasnost za život i zdravlje, osobno vatrogasno zvanje i odgovornost u sustavu hijerarhije rukovođenja nije donesena.

Umjesto ujednačavanja, usvojenom Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi stvoren je jaz u plaćama svih profesionalnih vatrogasaca na lokalnoj i regionalnoj razini u odnosu na državnu.

Apsurd je što je na ranijim sastancima socijalnih partnera usuglašen minimalni koeficijent profesionalnog vatrogasca 1,05, no u Pravilniku Glavnog vatrogasnog zapovjednika, umanjen je na 0,897 radi usklađenja s koeficijentima u državnoj službi, da bi nakon jučerašnje Uredbe Vlade RH koeficijenti u državnoj službi bili značajno povećani, a koeficijent vatrogasaca na lokalnoj razini ostao je 0,897.

Osim toga, i gotovo godinu dana nakon stupanja na stanju Pravilnika o klasifikaciji radnih mjesta, neke vatrogasne postrojbe u Hrvatskoj još uvijek nisu uskladile svoje poslovanje s odredbama Pravilnika o kvalifikaciji radnih mjesta, te vatrogasci ne ostvaruju minimalna prava propisana tim Pravilnikom, odnosno Zakonom o vatrogastvu.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, Udruga sindikata profesionalnih vatrogasaca Republike Hrvatske, Udruga profesionalnih vatrogasca Hrvatske i Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije, Odbor za vatrogastvo, od ovog mjeseca okupljeni u Koordinaciji sindikata i udruge profesionalnih vatrogasaca, obratili su se dopisima prvo Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, zatim i Vladi tražeći sastanak radi rješavanja pitanja jaza u plaćama vatrogasaca na lokalnoj i regionalnoj u odnosu na državnu razinu te drugih nagomilanih problema u položaju vatrogasaca. No, sluha nema.

Koordinacija sindikata i udruge profesionalnih vatrogasaca, pozivaju Vladu na dijalog kako bi se do kraja mjeseca ispravila postojeća nepravda. U protivnome, spremni su na poduzimanje svih aktivnosti radi ostvarenja svog cilja – jednake plaće za jednak rad.”

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje