Povežite se s nama

U fokusu

Na Županijskoj skupštini Stičak poručio Martinčević da je članica stranke hrvatskog Al Caponea, a ona mu nije ostala dužna

Foto: Ivan Agnezović

Objavljeno:

- dana

U Županijskoj palači Varaždinske županije u 9 sati počela je 13. sjednica Županijske skupštine Varaždinske županije.

Skupština je počela minutom šutnje za prerano preminulog vijećnika Zorana Kunića (HNS).

Predsjednik Županijske skupštine Josip Križanić utvrdio je kvorum jer je bilo prisutno 27 vijećnika, od ukupno 37.

Navedeno je i da je osnovan Klub nezavisnih vijećnika, koji ima tri člana, a predsjednik mu je Tomislav Paljak.

Svoj mandat u Županijskoj skupštini je aktivirala vijećnica Jelena Pavleković (Reformisti), a time je prestao mandat Rajku Solaru. Krunoslav Lukačić dostavio je također obavijest o prestanku mirovanja mandata te će zamijenti preminulog Kunića. Mandat u mirovanje stavio je Željko Dvekar, iz osobnih razloga, a njegova zamjena s liste je Ivo Loborec.

Pavleković i Loborec su zatim položili svečanu prisegu.

Aktualni sat

Uslijedio je aktualni sat na kojem je župan Anđelko Stričak odgovarao pitanja devet vijećnika, uglavnom iz redova oporbe, što je uglavnom proteklo bez povišenih tonova. Bilo je pitanja o isplati štete od prirodnih nepogoda, nedavnih zlouporabi u jednom domu za starije, poticajima za obnovljive izvore energije, cjelodnevnoj školi, gradnji Podravske magistrale i drugo.

Ipak, nešto žustrija rasprava povela s na pitanja Reformistice Natalije Martinčević.

Martinčević je napomenula da je za mandata župana Čačića Varaždinska županija bila najuspješnija u privlačenju EU sredstava te su brojni projekti završeni. Dodala je da se situacija muti oko projekata čiji je završetak prebačen u Stričakov mandat, jer se neki od projekata koje su prijavili Reformisti završavaju sada.

– Vama se učinilo zgodnim te projekte pripisati sebi – rekla je Martinčević i zamolila popis projekata s datumima i potpisnicima ugovora.

Također, Martinčević je zatražila podatke o informacijama da će se prodavati udjeli u nekim županijskim tvrtkama, jer smatra da su one od vitalnog značaja.

U svom odgovoru Martinčević župan je napomenuo da je dolazak premijera Plenkovića u Varaždinsku županiju, kada je položen kamen temeljac za Centralni operacijski blok varaždinske Bolnice, bio povijesni dan za Županiju.

– Započeli smo niz investicija. Ali nije to bilo prošli petak, to je bilo prije tri godine. Ali svi koji mislite da je to bilo prošli petak, u zabludi ste, to je bilo u mandatu Čačića. Pitanje o prodaji udjela u trgovačkim društvima postavlja članica stranke hrvatskog Al Caponea. Prolistajte crnu kroniku; Coning dužan porez, Coning stečaj, pa Čačić ovo, Čačić ono. Kome oni sad dociraju oko prodaje udjela u tvrtkama. Vama vijećnicima Županijske skupštine. Ništa se ne radi zakulisno, ništa da vijećnici nisu s time upoznati i ništa da Županijska skupština nije odobrila. Ako će i doći do prodaje vijećnici o tome donose odluku, a ne župan – pojasnio je Stričak te sarkastično pobrojao čitav niz nedavno otvorenih projekata za koje je kazao da su valjda također otvoreni za župana Čačića.

Martinčević je replicirala na ovo. Na prvi odgovor izrazila je apsolutno zadovoljstvo, jer je pojasnila da je župan sve dobro rekao jer su sredstva za projekte poput Medicinske škole odobrena još za župana Čačića.

– Nisam zadovoljna drugim dijelom odgovora. Uvijek Čačića želite staviti u neki zanimljiv kontekst. Za razliku od HDZ-a kao službeno osuđene kriminalne organizacije, gospodin Čačić za ništa nikad nije bio na sudu, niti optužen niti priveden. On za kriminalno djelo nikada nije bio pozvan niti na obavijesni razgovor. A vi ste pripadnici kriminalno osuđene organizacije. I zato izražavam bojazan da bi moglo doći do prodaje županijskog “obiteljskog srebra” – završila je Martinčević.

Predsjednik Županijske skupštine Josip Križanić (HDZ) rekao je da će u buduće oduzeti riječ Martinčević ako će njega i ostale vijećnike HDZ-a stavljati u isti koš s nekoliko osoba koje su bile inkriminirane.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje