Povežite se s nama

Život i društvo

FOTO U Salinovcu kod Ivanca izrađene prve skulputure iz leda motornom pilom u Hrvatskoj

Objavljeno:

- dana

JEDINSTVENO

U Salinovcu kod Ivanca su izrađene prve skulpture iz leda motornom pilom.

Jedinstveni događaj zbio se u petak, a zahvaljujući članu Društva športske rekreacije Salinovec Dariju Horbecu.

– Sličan događaj se zbio jedino lani u Zagrebu, no tamo je kipario Kanađanin, pa možemo reći da smo mi prvi u Hrvatskoj ledene skulpture izradili motornom pilom – rekao je Dario, koji je izradio četiri posebne skulpture.

Njima je ukrašen ulaz u školu, a i naselje Salinovec.

Iz DŠR Salinovec zahvaljuju donatorima leda, ravnatelju Škole Damiru Jagiću i svima ostalima koji su doprinijeli da se prekrasna manifestacija dogodila u Salinovcu.
 

 

Izvor: Foto: Ivan Agnezović / DŠR Salinovec

Život i društvo

Josipu Horvatu na Dravi zagrizla je “majka svih zlatnih ribica” koja možda ispunjava i 10 želja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

– Ma ovo nikad nisam doživio. Vele mi svi da se takav ulov događa jednom u 50 godina – ističe Josip Horvat iz Orehovice koji je sredinom rujna na Dravi uhvatio neobičnu zlatnu ribu tešku oko kilograma i dugačku oko 40 centimetara.

Riba je, naravno, vraćena u Dravu, a povele su se rasprave na društvenim mrežama o kakvoj se vrsti radi.

– Sad su tu razne teorije. No, po mojem iskustvo ovo bi bilo nešto između šarana i babuške, najsličnija mi je karasu – dodao je Josip koji je godina član Ribolovnog društva Šaran iz Palinovca.

U ribolov ide otkad zna za sebe, a tome ga je podučio njegov otac.

– To mi je vjerojatno u krvi. Još kao 6-godišnjak sam počeo ići na ribičju. Danas na ribičju idem sa svojim 18-godišnjim sinom Zoranom. Njega sam isto zarazio ribolovom. Nije važno je li to sat ili pet sati, no gotovo svaki dan kad nam vrijeme dozvoli mi smo u ribolovu – objašnjava 41-godišnjak.

On i njegov sin najviše vremena vole provoditi na rijeci.

– Priroda me opušta pa zato najviše ribe lovimo na Dravi. Ne volim baš ribnjake – dodaje 41-godišnjak koji radi u jednoj bravarskoj tvrtki u Murskom Središću.

Što se tiče najvećih ulova, Josip se može pohvaliti ulovima šarana i somova teških oko 8, 9 kilograma, a baš nedavno njegov sin Zoran ulovio je soma od 7,5 kilograma.

– Ne opterećujemo se previše ulovom. Uživamo u prirodi i družimo se – zaključio je 41-godišnjak iz Orehovice.

Nastavite čitati

Život i društvo

Hrvatska: u posljednjih pet godina zabilježen pad isključivo dojene djece

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Već tradicionalno, u tjednu od 1. do 7. listopada svake godine u Republici Hrvatskoj se obilježava Nacionalni tjedan dojenja.

Kao i svake godine cilj ovog obilježavanja je raditi na podizanju svijesti o važnosti i dobrobiti dojenja za dijete, majku i cjelokupnu zajednicu. Svjesni važnosti dojenja za zdrav rast i razvoj djeteta kao i za zdravlje majke, ove godine nam je želja poslati poruku o važnosti suradnje u pružanju podrške dojenju i promicanju dojenja, sve pod geslom „Za dojenje zajedno“.

U tu svrhu Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Koordinacijski odbor Grada Zagreba za “Grad Zagreb, prijatelj dojenja”, udruga Roditelji u akciji – Roda, Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja, Udruga za zdravo i sretno djetinjstvo i mnogi drugi udružiti su snage i zajednički će organizirati brojna događanja.

Podaci HZJZ-a o prehrani dojenčadi i male djece iz hrvatskih rodilišta

Dojenje se u Hrvatskoj već niz godina promiče kroz veći broj javnozdravstvenih programa i kampanja. Tako je i unutar Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. – 2020. dojenje izdvojeno kao jedan od javnozdravstvenih prioriteta, a nekoliko Nacionalnih programa za zaštitu i promicanja dojenja sadrže konkretne aktivnosti za povećanje stopa dojenja u Republici Hrvatskoj.

Prema preporukama za dojenje Svjetske zdravstvene organizacije, u svrhu učinkovite uspostave dojenja, ali i prevencije novorođenačkog morbiditeta i mortaliteta, dojenje je potrebno započeti što je ranije moguće, najbolje unutar prvog sata nakon poroda, osigurati rani „koža na kožu“ kontakt majke i novorođenčeta te smjestiti novorođenče s majkom. Isključivo dojenje preporučuje se u prvih 6 mjeseci djetetova života, nakon čega slijedi nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu do 2. godine djetetova života i nakon toga, dok god to majka i dijete žele.

Sukladno ovim preporukama, Svjetska zdravstvena organizacija i Dječji fond Ujedinjenih naroda postavili su dva temeljna pokazatelja prehrane dojenčadi i male djece u rodilištima: dojenje unutar jednog sata od rođenja i udio novorođenčadi isključivo dojenih u rodilištima.

Situaciju ovih pokazatelja u Republici Hrvatskoj najbolje opisuju podaci iz baze podataka prijava poroda iz zdravstvenih ustanova koja sadrži izvješća o svim porodima u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj.

Prema podacima za djecu rođenu u godinama 2017.-2021., iako je udio novorođenčadi dojene u rodilištu značajno varirao, u posljednjih pet godina zabilježen je ukupni pad isključivo dojene djece; udio novorođenčadi isključivo dojenih u rodilištima u 2017. godini bio je 78% dok je u 2017. godini pao na 67%, objavio je HZJZ.

U skladu s tim, udio novorođenčadi koja su i dojena i hranjena adaptiranim mlijekom porastao je s 21% u 2017. godini na 30% u 2021. Drugi pokazatelj, dojenje unutar jednog sata po rođenju pokazuje pozitivan trend, odnosno da se među dojenom novorođenčadi, udio one dojene unutar jednog sata od poroda povećao se sa 70% u 2017. na 85% u 2021. godini.

– Ovi podaci ukazuju nam da unatoč brojnim naporima u promicanju i pružanju podrške dojenju, učestalost isključivog dojenja u hrvatskim rodilištima nije zadovoljavajuća. Pad udjela isključivo dojene novorođenčadi zabrinjavajuć je i hitno poziva na povećanje ulaganja i truda u promicanje pozitivnih aspekata dojenja za zdravlje, edukaciju te pružanje adekvatnije podrške majkama i zdravstvenim djelatnicima – objašnjavaju stručnjaci HZJZ-a.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje