Povežite se s nama

Život i društvo

Senzacionalno otkrića Ludbrežanina: Baščanska ploča nastala je znatno prije 1100. godine

Objavljeno:

- dana

Baščanska ploča nije najstariji, ali je svakako najvažniji spomenik hrvatske pisane riječi.

Na njoj je uklesan jedan od najopsežnijih i najcjelovitijih ranih hrvatskih glagoljskih tekstova, koji, osim kulturne, ima i iznimnu važnost za našu povijest jer se u tom tekstu prvi put (na hrvatskom tlu) navodi ime hrvatskog naroda, ali i jednoga hrvatskoga kralja, Zvonimira.

Leonard Eleršek je pukovnik, a Rado Žic Mikulin specijalist otorinolaringologije i cervikofacijalne kirurgije; veže ih ljubav prema baštini

Ipak, još otkad su krčki svećenici 1851. o njoj izvijestili velikog polihistora, Varaždinca Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Baščanska ploča već gotovo 170 godina predstavlja trajni izazov za jezikoslovce i povjesničare. Razlog tomu leži u pismu kojim je pisana, a riječ je o prelaznom stadiju između oble (tzv. makedonske) i uglate (tzv. hrvatske) glagoljice. Osim toga, zbog proteka gotovo tisuću godina od njezina postavljanja, neki dijelovi ploče, zbog raznih oštećenja, nisu dobro vidljivi. Primjerice, kada je Kukuljević svoj prijepis poslao velikom slovačkom filologu Pavelu Šafáriku, ovaj je čak pomislio da se radi o kriptografskom, dakle šifriranom tekstu!

Stoga se za tako star i važan spomenik hrvatske pismenosti kao prioritetna zadaća nametnulo razrješenje datuma ili barem godine kada je klesana odnosno postavljena. U proučavanju tog problema ponajbolje se ogledaju sve teškoće s kojima su se paleografi suočavali (i još se suočavaju) u iščitavanju zahtjevnog teksta. Evo što o tome navodi Hrvatska enciklopedija:

“Teškoća”

„Teškoća se javlja već pri čitanju samoga početka. Jedni su ondje vidjeli invokaciju (+), drugi invokaciju i slova, treći samo slova. Ta slova neki su interpretirali kao godinu: F. Rački, I. Črnčić i V. Štefanić vidjeli su čr (1100), V. Jagić ta ista slova, ali je držao da iza njih dolazi još jedno, J. Hamm se kolebao između 1079. i 1077. R. Strohal je vidio 1120., I. Kukuljević se kolebao između 1104. i 1107. a u naše dane L. Margetić dokazuje da bi, što se paleografskih razloga tiče, to mogla biti 1105. i 1107. ili 1150. god., jer se prva dva slova (čr) vide, a treće bi moglo biti d,ž, ili l, a onda iz pov. razloga isključuje posljednje dvije mogućnosti i tvrdi da je riječ o 1105. godini. Neki istraživači dopuštali su i mogućnost da godine nema te da se na početku teksta nalaze riječi azъ ili arь (Črnčić, Štefanić). Neki su potpuno isključivali mogućnost da se na početku teksta nalazi godina i držali da je ondje jedna od spomenutih riječi (L. Košuta dopušta obje mogućnosti, B. Fučić samo azъ).“

“Kad smo preveli stih pjesme koji glas i ‘deset sat osandeseta je finila’, dr. Rado Žic Mikulin i ja smo shvatili kako pjesma kazuje da je crkva sv. Lucije izgrađena na samom koncu 1080. godine. To nam je bilo zanimljivo otkriće, a onda smo zaključili da je crkva trebala biti otvorena na blagdan sv. Lucije, a koji pada na 13. prosinca.“

 

Nije svejedno je li se nešto zbilo u 11. ili 12. stoljeću. To bi bila psihološka vrijednost ponuđenog nadnevka. No važnija je ona tehnička vrijednost, jer kada s dovoljno velikom sigurnošću odredite nadnevak jednog događaja, onda u odnosu na taj nadnevak možete preciznije datirati sve povezane događaje. Dvadeset godina nije malo!“

I tako je enigma potrajala sve donedavno, kada smo došli do Leonarda Eleršeka, našega „ludbreškog Zadranina“. Rođen je 1968. u Zadru, diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 1993., magistrirao na Odjelu za aeronautiku FPZ-a 2006., a 2014. završava intergransku Zapovjedno-stožernu školu „Blago Zadro“ na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ u Zagrebu. Časnik je OSRH i pukovnik Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Rukovodio je postrojbama za tehničko održavanje hrvatskih vojnih zrakoplova i radio na raznim drugim zadaćama. Godine 2008. objavio je opsežan „Priručni englesko-hrvatski zrakoplovni rječnik“, a 2009. knjigu „Homo volans, rani hrvatski avijatičari 1554. – 1927.“ o počecima zrakoplovstva u Hrvata, u suradnji s kolegom iz Regionalnog tjednika Josipom Novakom. Napisao je još nekoliko stručnih knjiga iz područja zrakoplovne tehnike, objavljivao u časopisima „Hrvatski vojnik“ i „Promet“ te surađivao na mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije na člancima vezanima uz zrakoplovstvo i zrakoplovnu povijest.

Leonard Eleršek u trajnom je kontaktu s prim. dr. sc. Radom Žicom Mikulinom iz Punta na otoku Krku, specijalistom otorinolaringologije i cervikofacijalne kirurgije, koji se usavršavao u Engleskoj, Francuskoj, Italiji, Austriji, Slovačkoj i Češkoj, a pet godina radio je u Libiji kao predstojnik ORL odjela. Rođen je 1936. u Puntu te je od djetinjstva imao prilike slušati stare krčke pjesme i priče, koje zapisuje od svoje petnaeste godine. Ljubav prema narodnoj predaji otoka Krka naslijedio je od svog djeda Antona Mrakovčića Pavlića (1870. – 1953.) i majke, koji su bili pripovjedači i sakupljači narodne baštine. Sačuvao je njihove zapise, prepisao ih, obradio i tu obiteljsku arhivu nadopunio mnogim vlastitim zapisima. Pjesmu „Sveta Lucija“ zabilježio je Anton Mrakovčić Pavlić. U toj su pjesmi dr. Žic Mikulin i Leonard Eleršek uočili stih za koji vjeruju da otkriva točan datum Baščanske ploče!
Argumentaciju u ovom ekskluzivnom intervjuu pruža Leonard Eleršek.

Kako je došlo do otkrića pjesme “Sveta Lucija”?
Prošlog ljeta započeo sam prijevod jednoga čakavskog teksta iz 1951. godine, djela koje mi se učinilo nevjerojatno zanimljivo. To opsežno djelo narodne predaje zapisao je Anton Pavlić, a sačuvao dr. Rado Žic Mikulin. Kad sam nakon nekog vremena zapeo na određenom fondu specifičnih riječi koje se ne mogu naći kod ostalih čakavaca, lutajući internetom našao sam da se takvim jezikom govori u Puntu na otoku Krku. A onda sam našao i dr. Mikulina, koji na Facebooku objavljuje svoje priče iz povijesti Punta na puntarskoj čakavštini te u krčkom časopisu „Val“. Preko redakcije „Vala“ došao sam do njegova kontakta i zamolio ga za pomoć negdje u rujnu. Pročitao je prijevod i otad smo u stalnoj svakodnevnoj komunikaciji.

Nakon što je završen prijevod sage „Tragom Sunca – Crveni bojovnici iz Horezma“, Rado mi je počeo svakodnevno slati narodnu epiku koju su on, njegov djed i njegova majka godinama zapisivali na otoku Krku, Kvarneru, ali i širom Jadrana. Pristizale su pjesma za pjesmom i priča za pričom, njih više od dvije stotine. Sve pjesme i priče iznimno su stare i govore o vrlo davnim događajima, a mnoge su zapisane i prije 1900. godine. Jednu po jednu smo prevodili na standardnu štokavštinu komentirajući sadržaj. A onda smo u pjesmi „Sveta Lucija“, prevodeći njezin sadržaj, uočili zanimljiv podatak o nadnevku izgradnje crkve. Tu pjesmu je 1892. u Novom pjevao M. Sokolić, a zapisao Anton Mrakovčić Pavlić, djed dr. Mikulina. Dakle, ako to možemo tako reći, otkrio ju je Anton Mrakovčić.

No treba reći kako pored ove pjesme u zbirci dr. Mikulina ima još mnogo jednako vrijednih pjesama koje predstavljaju riznicu hrvatske povijesti i iz kojih će ozbiljan povjesničar izvući mnoge vrijedne podatke za koje smo mislili da su zauvijek izgubljeni. U njih je utkana cijela povijest hrvatskog naroda, onakva kakvom je vidi hrvatski puk. Postoji još jedna pjesma istog naslova. Nešto je duža i također spominje 1080. godinu te je razvidno da se u Krku ova godina, iz nekog razloga, urezala u pamćenje puka.

“Deset sat osandeseta”

Možete li pojasniti metodologiju kojom je u ovoj pjesmi iščitan točan datum postavljanja Baščanske ploče?
Prema sadržaju ove krčke narodne pjesme jasno je da ona pjeva o benediktinskoj crkvi svete Lucije u Jurandvoru kraj Baške. U toj je crkvi pronađena Baščanska ploča, koja je u nju izvorno bila ugrađena kao lijevi plutej, dakle predstavljala je lijevu kamenu pregradu u toj crkvi. Ondje je postojala i desna pregrada, o kojoj, čini se, nema nikakvih podataka. Iz sadržaja Baščanske ploče može se iščitati kako ona svjedoči o tome da je hrvatski kralj Zvonimir bio darovatelj zemljišta za gradnju crkve. Ploča je, prema našemu mišljenju, na dan svečanog otvaranja i blagoslova crkve trebala biti ugrađena na svoje mjesto s obzirom na to da svjedoči o najuglednijem darovatelju.

Dešifriranje i točno datiranje Baščanske ploče enigme su još od Kukuljevićevog doba

Zanimljivo je da i pjesma „Sveta Lucija“, jednako kao i Baščanska ploča, govori o prikupljanju sredstava za gradnju crkve, kralju Zvonimiru kao najvažnijem donatoru i gradnji same crkve, ali daje i podatak o godini kada je crkva završena. Kad smo preveli stih pjesme koji glasi „deset sat osandeseta je finila“, dr. Mikulin i ja smo shvatili kako pjesma kazuje da je crkva svete Lucije izgrađena na samom koncu 1080. godine. To nam je bilo zanimljivo otkriće, a onda smo po logici stvari zaključili da je crkva sv. Lucije trebala biti otvorena na blagdan sv. Lucije, koji pada na 13. prosinca. Dakle, pjesma nudi nadnevak otvaranja crkve, pa tako i otkrivanja Baščanske ploče, na dan 13. prosinca 1080. godine.

Jasno je da o ponuđenom datumu trebaju svoj sud dati povjesničari koji o ploči znaju puno više nego mi. Pored toga, ima još mnogo zanimljivih podataka u stihovima ove pjesme. Primjerice, pjesma govori i o sadržaju desnog pluteja jurandvorske crkve. Tu je pak pisalo što su i koliko su drugi donatori dali za crkvu.

20 godina

Koja je, po vama, važnost preciznog datiranja Baščanske ploče u kontekstu hrvatske pisane riječi i kulture?
U glagoljskom tekstu Baščanske ploče prvi put je na hrvatskom jeziku spomenuto hrvatsko nacionalno ime, a Zvonimir se titulira hrvatskim kraljem. Ona je jedan od najstarijih i tekstom najopširniji starohrvatski glagoljički spomenik, koji se smatra temeljnim tekstom od kojeg polazi svako istraživanje hrvatskog jezika i književnosti. Svaki novi podatak o ovako vrijednom spomeniku kulture beskrajno je značajan. Prema svim dostupnim izvorima, Baščanska ploča je nastala oko 1100. godine. Precizniji nadnevak nismo uspjeli nigdje pronaći.

Problem je u specifičnom pismu, prijelaznom obliku između oble i uglate glagoljice

U udžbenicima i enciklopedijama uvijek stoji „oko 1100. godine“. Ako je nadnevak iz pjesme točan, on ploču čvrsto smješta u 11. stoljeće, a nije svejedno je li se nešto zbilo u 11. ili 12. stoljeću. To bi bila psihološka vrijednost ponuđenog nadnevka. No važnija je ona tehnička vrijednost, jer kada s dovoljno velikom sigurnošću odredite nadnevak jednog događaja, onda u odnosu na taj nadnevak možete preciznije datirati sve povezane događaje. Taj datum bi pravom povjesničaru mogao biti od velike koristi. Dvadeset godina nije malo!

Život i društvo

Ludbreška komunalna tvrtka Lukom najavila smanjenje cijena

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U gradskom komunalnom poduzeću Lukom najavili su smanjenje cijena grobnih naknada. Krajem 2022. godine građani su primili uplatnice s dvostruko većom cijenom spomenute komunalne usluge. Novi direktor Krešimir Horvat je pak odlučio cijenu smanjiti, kako je i obećao.

-Dobili smo suglasnost gradske uprave o smanjenju grobne naknade za deset posto. U ovom trenutku veće smanjenje nije moguće jer imamo dosta planiranih investicija, posebice na samom groblju. Trenutno tako imamo radove na dva groblja, gradskom u Ludbregu i mjesnom u Selniku. Na obje lokacije u tijeku je bojanje grobnih kuća, a uskoro krećemo i s uređenjem staza. U Selniku će biti šljunčane dok će dio staza u Ludbregu imati tlakavce – pojašnjava Krešimir Horvat, direktor Lukoma.

Pored gradskog groblja u Ludbregu započeli su i radovi na pripremi budućeg rasadnika.

-U fazi smo navoza zemlje, a stavljen je i kompost. Ideja je da u početnoj fazi rasadnik služi za potrebe komunalnog poduzeća, a kasnije je u planu i širenje. U nekoj sljedećem razdoblju tako planiramo napraviti plastenik te krenuti s hidroponskim uzgojem povrća – najavljuje Horvat.

Nastavite čitati

Život i društvo

Općina Martijanec organizira zelenu čistku i pozivaju sve mještane

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Općina Martijanec organizira 3. Zelenu čistku te su stoga pozvali mještane i sve zainteresirane da se pridruže.

Treća zelena čistka održat će se u subotu 2. ožujka subota s početkom u 9 sati, a okupljanje će biti u Vrbanovcu, kod nogometnog igrališta, ulica Brigade braće Radić 33a.

– Predviđeno vrijeme trajanja je od 9 do 12 sati, a svi su pozvani na druženje i ručak u 12 sati na nogometnom igralištu u Vrbanovcu. U slučaju pitanja možete kontaktirati Općinu Martijanec na broj 042/207-887. Rukavice i vreće će osigurati Općina Martijanec – ističu iz Općine.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje