Povežite se s nama

Život i društvo

Senzacionalno otkrića Ludbrežanina: Baščanska ploča nastala je znatno prije 1100. godine

Objavljeno:

- dana

Baščanska ploča nije najstariji, ali je svakako najvažniji spomenik hrvatske pisane riječi.

Na njoj je uklesan jedan od najopsežnijih i najcjelovitijih ranih hrvatskih glagoljskih tekstova, koji, osim kulturne, ima i iznimnu važnost za našu povijest jer se u tom tekstu prvi put (na hrvatskom tlu) navodi ime hrvatskog naroda, ali i jednoga hrvatskoga kralja, Zvonimira.

Leonard Eleršek je pukovnik, a Rado Žic Mikulin specijalist otorinolaringologije i cervikofacijalne kirurgije; veže ih ljubav prema baštini

Ipak, još otkad su krčki svećenici 1851. o njoj izvijestili velikog polihistora, Varaždinca Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Baščanska ploča već gotovo 170 godina predstavlja trajni izazov za jezikoslovce i povjesničare. Razlog tomu leži u pismu kojim je pisana, a riječ je o prelaznom stadiju između oble (tzv. makedonske) i uglate (tzv. hrvatske) glagoljice. Osim toga, zbog proteka gotovo tisuću godina od njezina postavljanja, neki dijelovi ploče, zbog raznih oštećenja, nisu dobro vidljivi. Primjerice, kada je Kukuljević svoj prijepis poslao velikom slovačkom filologu Pavelu Šafáriku, ovaj je čak pomislio da se radi o kriptografskom, dakle šifriranom tekstu!

Stoga se za tako star i važan spomenik hrvatske pismenosti kao prioritetna zadaća nametnulo razrješenje datuma ili barem godine kada je klesana odnosno postavljena. U proučavanju tog problema ponajbolje se ogledaju sve teškoće s kojima su se paleografi suočavali (i još se suočavaju) u iščitavanju zahtjevnog teksta. Evo što o tome navodi Hrvatska enciklopedija:

“Teškoća”

„Teškoća se javlja već pri čitanju samoga početka. Jedni su ondje vidjeli invokaciju (+), drugi invokaciju i slova, treći samo slova. Ta slova neki su interpretirali kao godinu: F. Rački, I. Črnčić i V. Štefanić vidjeli su čr (1100), V. Jagić ta ista slova, ali je držao da iza njih dolazi još jedno, J. Hamm se kolebao između 1079. i 1077. R. Strohal je vidio 1120., I. Kukuljević se kolebao između 1104. i 1107. a u naše dane L. Margetić dokazuje da bi, što se paleografskih razloga tiče, to mogla biti 1105. i 1107. ili 1150. god., jer se prva dva slova (čr) vide, a treće bi moglo biti d,ž, ili l, a onda iz pov. razloga isključuje posljednje dvije mogućnosti i tvrdi da je riječ o 1105. godini. Neki istraživači dopuštali su i mogućnost da godine nema te da se na početku teksta nalaze riječi azъ ili arь (Črnčić, Štefanić). Neki su potpuno isključivali mogućnost da se na početku teksta nalazi godina i držali da je ondje jedna od spomenutih riječi (L. Košuta dopušta obje mogućnosti, B. Fučić samo azъ).“

“Kad smo preveli stih pjesme koji glas i ‘deset sat osandeseta je finila’, dr. Rado Žic Mikulin i ja smo shvatili kako pjesma kazuje da je crkva sv. Lucije izgrađena na samom koncu 1080. godine. To nam je bilo zanimljivo otkriće, a onda smo zaključili da je crkva trebala biti otvorena na blagdan sv. Lucije, a koji pada na 13. prosinca.“

 

Nije svejedno je li se nešto zbilo u 11. ili 12. stoljeću. To bi bila psihološka vrijednost ponuđenog nadnevka. No važnija je ona tehnička vrijednost, jer kada s dovoljno velikom sigurnošću odredite nadnevak jednog događaja, onda u odnosu na taj nadnevak možete preciznije datirati sve povezane događaje. Dvadeset godina nije malo!“

I tako je enigma potrajala sve donedavno, kada smo došli do Leonarda Eleršeka, našega „ludbreškog Zadranina“. Rođen je 1968. u Zadru, diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 1993., magistrirao na Odjelu za aeronautiku FPZ-a 2006., a 2014. završava intergransku Zapovjedno-stožernu školu „Blago Zadro“ na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ u Zagrebu. Časnik je OSRH i pukovnik Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Rukovodio je postrojbama za tehničko održavanje hrvatskih vojnih zrakoplova i radio na raznim drugim zadaćama. Godine 2008. objavio je opsežan „Priručni englesko-hrvatski zrakoplovni rječnik“, a 2009. knjigu „Homo volans, rani hrvatski avijatičari 1554. – 1927.“ o počecima zrakoplovstva u Hrvata, u suradnji s kolegom iz Regionalnog tjednika Josipom Novakom. Napisao je još nekoliko stručnih knjiga iz područja zrakoplovne tehnike, objavljivao u časopisima „Hrvatski vojnik“ i „Promet“ te surađivao na mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije na člancima vezanima uz zrakoplovstvo i zrakoplovnu povijest.

Leonard Eleršek u trajnom je kontaktu s prim. dr. sc. Radom Žicom Mikulinom iz Punta na otoku Krku, specijalistom otorinolaringologije i cervikofacijalne kirurgije, koji se usavršavao u Engleskoj, Francuskoj, Italiji, Austriji, Slovačkoj i Češkoj, a pet godina radio je u Libiji kao predstojnik ORL odjela. Rođen je 1936. u Puntu te je od djetinjstva imao prilike slušati stare krčke pjesme i priče, koje zapisuje od svoje petnaeste godine. Ljubav prema narodnoj predaji otoka Krka naslijedio je od svog djeda Antona Mrakovčića Pavlića (1870. – 1953.) i majke, koji su bili pripovjedači i sakupljači narodne baštine. Sačuvao je njihove zapise, prepisao ih, obradio i tu obiteljsku arhivu nadopunio mnogim vlastitim zapisima. Pjesmu „Sveta Lucija“ zabilježio je Anton Mrakovčić Pavlić. U toj su pjesmi dr. Žic Mikulin i Leonard Eleršek uočili stih za koji vjeruju da otkriva točan datum Baščanske ploče!
Argumentaciju u ovom ekskluzivnom intervjuu pruža Leonard Eleršek.

Kako je došlo do otkrića pjesme “Sveta Lucija”?
Prošlog ljeta započeo sam prijevod jednoga čakavskog teksta iz 1951. godine, djela koje mi se učinilo nevjerojatno zanimljivo. To opsežno djelo narodne predaje zapisao je Anton Pavlić, a sačuvao dr. Rado Žic Mikulin. Kad sam nakon nekog vremena zapeo na određenom fondu specifičnih riječi koje se ne mogu naći kod ostalih čakavaca, lutajući internetom našao sam da se takvim jezikom govori u Puntu na otoku Krku. A onda sam našao i dr. Mikulina, koji na Facebooku objavljuje svoje priče iz povijesti Punta na puntarskoj čakavštini te u krčkom časopisu „Val“. Preko redakcije „Vala“ došao sam do njegova kontakta i zamolio ga za pomoć negdje u rujnu. Pročitao je prijevod i otad smo u stalnoj svakodnevnoj komunikaciji.

Nakon što je završen prijevod sage „Tragom Sunca – Crveni bojovnici iz Horezma“, Rado mi je počeo svakodnevno slati narodnu epiku koju su on, njegov djed i njegova majka godinama zapisivali na otoku Krku, Kvarneru, ali i širom Jadrana. Pristizale su pjesma za pjesmom i priča za pričom, njih više od dvije stotine. Sve pjesme i priče iznimno su stare i govore o vrlo davnim događajima, a mnoge su zapisane i prije 1900. godine. Jednu po jednu smo prevodili na standardnu štokavštinu komentirajući sadržaj. A onda smo u pjesmi „Sveta Lucija“, prevodeći njezin sadržaj, uočili zanimljiv podatak o nadnevku izgradnje crkve. Tu pjesmu je 1892. u Novom pjevao M. Sokolić, a zapisao Anton Mrakovčić Pavlić, djed dr. Mikulina. Dakle, ako to možemo tako reći, otkrio ju je Anton Mrakovčić.

No treba reći kako pored ove pjesme u zbirci dr. Mikulina ima još mnogo jednako vrijednih pjesama koje predstavljaju riznicu hrvatske povijesti i iz kojih će ozbiljan povjesničar izvući mnoge vrijedne podatke za koje smo mislili da su zauvijek izgubljeni. U njih je utkana cijela povijest hrvatskog naroda, onakva kakvom je vidi hrvatski puk. Postoji još jedna pjesma istog naslova. Nešto je duža i također spominje 1080. godinu te je razvidno da se u Krku ova godina, iz nekog razloga, urezala u pamćenje puka.

“Deset sat osandeseta”

Možete li pojasniti metodologiju kojom je u ovoj pjesmi iščitan točan datum postavljanja Baščanske ploče?
Prema sadržaju ove krčke narodne pjesme jasno je da ona pjeva o benediktinskoj crkvi svete Lucije u Jurandvoru kraj Baške. U toj je crkvi pronađena Baščanska ploča, koja je u nju izvorno bila ugrađena kao lijevi plutej, dakle predstavljala je lijevu kamenu pregradu u toj crkvi. Ondje je postojala i desna pregrada, o kojoj, čini se, nema nikakvih podataka. Iz sadržaja Baščanske ploče može se iščitati kako ona svjedoči o tome da je hrvatski kralj Zvonimir bio darovatelj zemljišta za gradnju crkve. Ploča je, prema našemu mišljenju, na dan svečanog otvaranja i blagoslova crkve trebala biti ugrađena na svoje mjesto s obzirom na to da svjedoči o najuglednijem darovatelju.

Dešifriranje i točno datiranje Baščanske ploče enigme su još od Kukuljevićevog doba

Zanimljivo je da i pjesma „Sveta Lucija“, jednako kao i Baščanska ploča, govori o prikupljanju sredstava za gradnju crkve, kralju Zvonimiru kao najvažnijem donatoru i gradnji same crkve, ali daje i podatak o godini kada je crkva završena. Kad smo preveli stih pjesme koji glasi „deset sat osandeseta je finila“, dr. Mikulin i ja smo shvatili kako pjesma kazuje da je crkva svete Lucije izgrađena na samom koncu 1080. godine. To nam je bilo zanimljivo otkriće, a onda smo po logici stvari zaključili da je crkva sv. Lucije trebala biti otvorena na blagdan sv. Lucije, koji pada na 13. prosinca. Dakle, pjesma nudi nadnevak otvaranja crkve, pa tako i otkrivanja Baščanske ploče, na dan 13. prosinca 1080. godine.

Jasno je da o ponuđenom datumu trebaju svoj sud dati povjesničari koji o ploči znaju puno više nego mi. Pored toga, ima još mnogo zanimljivih podataka u stihovima ove pjesme. Primjerice, pjesma govori i o sadržaju desnog pluteja jurandvorske crkve. Tu je pak pisalo što su i koliko su drugi donatori dali za crkvu.

20 godina

Koja je, po vama, važnost preciznog datiranja Baščanske ploče u kontekstu hrvatske pisane riječi i kulture?
U glagoljskom tekstu Baščanske ploče prvi put je na hrvatskom jeziku spomenuto hrvatsko nacionalno ime, a Zvonimir se titulira hrvatskim kraljem. Ona je jedan od najstarijih i tekstom najopširniji starohrvatski glagoljički spomenik, koji se smatra temeljnim tekstom od kojeg polazi svako istraživanje hrvatskog jezika i književnosti. Svaki novi podatak o ovako vrijednom spomeniku kulture beskrajno je značajan. Prema svim dostupnim izvorima, Baščanska ploča je nastala oko 1100. godine. Precizniji nadnevak nismo uspjeli nigdje pronaći.

Problem je u specifičnom pismu, prijelaznom obliku između oble i uglate glagoljice

U udžbenicima i enciklopedijama uvijek stoji „oko 1100. godine“. Ako je nadnevak iz pjesme točan, on ploču čvrsto smješta u 11. stoljeće, a nije svejedno je li se nešto zbilo u 11. ili 12. stoljeću. To bi bila psihološka vrijednost ponuđenog nadnevka. No važnija je ona tehnička vrijednost, jer kada s dovoljno velikom sigurnošću odredite nadnevak jednog događaja, onda u odnosu na taj nadnevak možete preciznije datirati sve povezane događaje. Taj datum bi pravom povjesničaru mogao biti od velike koristi. Dvadeset godina nije malo!

Život i društvo

FOTO Hrvatske vatrogasne časnice nastavljaju posao Tivarove samaritanke Anke Drvarek, započet još 1936. godine u Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Muzej hrvatskog vatrogastva je nizom događanja ostvario uspješno sudjelovanje u ovogodišnjoj manifestaciji „Noć muzeja“, održanoj u petak 27. siječnja. Od 18 do 23 sata, muzejski postav je obišlo oko 450 građana svih uzrasta.

Ovogodišnja manifestacije je bila u znaku vatrogaskinja, a počela je ‘predavanjem i razgovorom na temu “Žene u vatrogastvu”. Nakon kratkog povijesnog uvoda koji je prezentirao voditelj Muzeja Vedran Runjić, tajnik kabineta glavnog vatrogasnog zapovjednika Hrvoje Ostović upoznao je slušatelje s današnjom statistikom i percepcijama uloge žena u vatrogastvu kroz rezultate istraživanja koje su početkom godine proveli glasnogovornica HVZ-a Nina Francetić i psiholog Zoran Šimić.

Svoje djelovanje u vatrogastvu su okupljenima predstavile profesionalna vatrogaskinja JVP Grada Varaždina Višnja Bardić, zapovjednica DVD-a Varaždinske Toplice Marinela Belavić i predsjednica DVD-a Strmec Podravski i VZO Petrijanec Nataša Šincek.

Središnje događanje manifestacije bilo je otvorenje izložbe “Iza vatrenog zida  – Žene u vatrogastvu”, realizirane u suradnji Hrvatske vatrogasne zajednice / Muzeja hrvatskog vatrogastva i Tehničkog muzeja Nikola Tesla.

Otvorenju izložbe su prisustvovali u ime glavnog vatrogasnog zapovjednika Slavka Tucakovića tajnik kabineta GVZ-a Hrvoje Ostović, zamjenik predsjednika i zapovjednik VZŽ Varaždinske Saša Lenček i Željko Nagy, počasni predsjednik VZŽ Varaždinske Zvonko Biškup, zapovjednik VZŽ Primorsko-goranske Mladen Šćulac, predsjednik VZ Grada Varaždina Tomislav Bogović, zapovjednik JVP Grada Varaždina Ivica Labaš, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Varaždina Danijela Vusić, predsjednik i zamjenik predsjednika DVD-a Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu Mirko Svetec i Radovan Martinec, autorski dvojac izložbe Kosjenka Laszlo Klemar (TMNT) i Vedran Runjić (HVZ/MHV), autorica postava Barbara Blasin te brojni vatrogasci i posjetitelji.

Autori izložbe Klemar i Runjić su pozdravili prisutne i predstavili nastanak ideja za ovu izložbu, nakon uspješne suradnje na izložbi “Žene i tehnika” 2021., gdje je predstavljena priča o prvoj vatrogasnoj časnici u Kraljevini Jugoslaviji, Anki Drvarek.

Bila je članica Industrijske dobrovoljne vatrogasne čete Tivar (poslije DVD Varteks) u Varaždinu od njezina osnutka 1936. U spomenici Industrijske vatrogasne čete Tivar Anka Drvarek spominje se 1936. kao “vodnik odjela” samaritanki, a 9. studenog iste godine zabilježeno je da je Anka Drvarek unaprijeđena u „prvog tehničkog vatrogasnog časnika u Jugoslaviji“. Iz čete je istupila u kolovozu 1938. godine…

Također su se zahvalili na pomoći vatrogaskinjama i organizacijama koje su kroz predmete i priče omogučili postavljanje izložbe.

Tajnik kabineta GVZ-a Ostović je pozdravio ideju predstavljanja ove zanimljive teme kroz izložbu te se zahvalio Tehničkom muzeju na suradnji.

– Zahvaljujući entuzijazmu i ustrajnosti prvih žena u vatrogastvu koje su se izborile za mjesto u do tada muškom svijetu, stvoreni su temelji koji su doveli do brojke od preko 26 000 članica u vatrogasnoj organizaciji. Naše vatrogaskinje su osposobljene, opremljene i spremne na izvršavanje svih vatrogasnih zadataka, rame uz rame s muškim kolegama – rekao je Ostović i otvorio izložbu.

Ona daje prikaz povijesti, položaja i uloge žena u vatrogastvu na području Hrvatske, od prvih spomena žena u kontekstu vatrogastva i pionirki vatrogastva u Hrvatskoj, preko ulaska većeg broj žena u vatrogastvo u vrijeme socijalizma do suvremenog doba, kada usprkos još uvijek prisutnim predrasudama i izazovima s kojima se susreću svjedočimo intenzivnom rastu broja žena u vatrogastvu.

Uz tekstove i fotografije, predstavljeni su i predmeti vezani uz vatrogaskinje i njihove uspjehe u radu. Izložba ostaje otvorena za posjetitelje do svibnja.

Građani su također mogli vidjeti stalni postav Muzeja te razgledati vatrogasna vozila i opremu DVD-a Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu i JVP Grada Varaždina.

Nastavite čitati

Život i društvo

Meteorolozi za varaždinsko područje najavili promjenjivo vrijeme

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Meteorolozi DHMZ-a najavljuju raznoliko vrijeme narednih sedam dana za šire varaždinsko područje.

U ponedjeljak, 30. siječnja, izmjenjivat će se sunce i oblaci, a najviša temperatura bit će 3 °C.

Utorak i srijeda bit će uglavnom sunčane s najvišom temperaturom od 9 °C.

U četvrtak, 2. veljače, mogla bi pasti i pokoja snježna pahulja, ali živa u termometrima neće pasti.

U petak bi trebalo biti oblačno i kišovito, a oblaci bez kiše zadržat će se nad Varaždinom i u dane sljedećeg vikenda. Za subotu je najavljeno 11 °C, a za nedjelju najviše 5 °C.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje