Povežite se s nama

U fokusu

Silni troškovi za uređenje Vodotornja – gradskog rugla. Pametno?

Objavljeno:

- dana

Varaždinska županija najozbiljnije planira obnoviti zgradu Vodotornja. Cilj je prepoloviti režije za grijanje, a obnovu će, ako do nje dođe, zajednički platiti Županija, državni fond i Europa. Neboder u Vrazovoj ulici, na rubnom obruču stare gradske jezgre, dugogodišnji je dom Ureda Državne uprave.

Čini se da je Županija uzela zdravo za gotovo da će nakanu o obnovi Vodotornja Varaždinci objeručke prihvatiti, međutim, (ne)očekivano je velik broj onih kojima se nije svidjela zamisao o obnovi betonskog nebodera starog pola stoljeća.

Svatko ima svoje razloge za skepsu, ali sve ih muči besmislenost trošenja silnog novca na zgradu koju svi Varaždinci – i pobornici i protivnici obnove – nazivaju gradskim ruglom. Ne samo da misle kako ju je besmisleno obnavljati nego, štoviše, smatraju da je treba srušiti
Županija se ne obazire na kritike i ovih je dana projekt obnove prijavljen na poziv „Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora“ iz Europskog fonda za regionalni razvoj s projektnom dokumentacijom koja je stajala 200-tinjak tisuća kuna.

Silni troškovi

Obnovom zgrade namjerava se, kako je najavljeno, „funkcionalno, ali i estetski“ obnoviti Vodotoranj prema najvišim kriterijima. Popis potrebnih radova je dug i laiku nečitak, a točan iznos njihove vrijednosti još se ne zna, ali procjenjuje se da će obnova stajati desetke milijuna kuna.

Oko 22 milijuna kuna je Županija – računajući prema današnjoj cijeni najma – izgubila u ime neplaćene stanarine koju od 1995. godine nije platio Državni ured za korištenje 10 katova zgrade. Mjesečna renta bi bila oko 83 tisuće kuna, što je više od 992 tisuće godišnje, i za 22 godine, dakle, ukupno nešto manje od 22 milijuna kuna.

Oponenti obnove u cijeloj priči ne vide ni najmanji smisao. Za njih je to suludo velik, a besmislen trošak, te smatraju da je Vodotoranj najpametnije srušiti.
Građani ga jednostavno ne vole jer, kako vele, „štrči kao čačkalica u lijepoj vizuri“, poslovni ljudi obnovu ne smatraju racionalnim rješenjem i – kako kaže Davor Patafta, potpredsjednik varaždinskoga Gradskog vijeća iz Lige za Varaždin – ne vide smisao trošenja silnog novca za obnovu kad se za isti novac može sagraditi nova zgrada – a kulturnjaci ne mogu prežaliti što se, između ostaloga i zbog Vodotornja, stara gradska jezgra nema šansu kandidirati se za zaštitu UNESCO-a.
– To je kulturni terorizam u gradu baroka – pisalo je u izbornom programu Lige za Varaždin. Ova je opcija jedina procijenila Vodotoranj kao temu od vitalnoga gradskog interesa, pa i danas intenzivno zagovara rušenje nebodera.

Državi zabadava

Potpredsjednik Vijeća ne vidi smisao trošenja silnog novca za obnovu kad se za isti novac može sagraditi nova zgrada.

– Konkretnim projektima bi trebalo potaknuti inicijativu planskog rušenja objekta, kako bi grad još i više vratio svoju povijesnu prepoznatljivost te dodatno istaknuo svoju kulturno-arhitektonsku ljepotu. Službe koje trenutno djeluju u Vodotornju se mogu izmjestiti u neki novi prostor koji Varaždin sigurno ima na raspolaganju. Također, Europa bi vjerojatno financirala i izgradnju novih prostora. Nemojmo raditi Europi ono što ne bismo radili sebi samima. Da sami plaćamo obnovu gradskog rugla u vrijednosti novog objekta, zasigurno ne bismo to radili. Što su arhitekti projektirali u komunizmu, a što danas 2018. godine? Jednostavno, zgrada je ružna i nefunkcionalna. Pogledajte kao izgledaju zgrade javne uprave u Europi. Sigurno ne kao čačkalice u Gradu kulture – govori Davor Patafta.

Otkad je pripala Županiji, zgrada je bila samo veliki trošak, štoviše: Županija je na njoj izgubila stotine milijuna kuna, pa zgodno zvuči da je obnovu sugerirala – konkretnije, upozorila Županiju na obveze “dobroga gospodara“ – država, koja za svoj Ured nikad u 23 godine nije platila nijednu lipu najamnine. Tu su i ogromni troškovi za režije i održavanje zgrade. Računi za struju i vodu su enormni.

Vodotoranj je županijsko vlasništvo od 1995. godine, kad ga je Županija dobila Odlukom Komisije Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija. U vrijeme njezina građenja, 1960. godine, bila je to moderna građevina u socijalističkoj arhitekturi, koja nije estetiku smatrala važnim kriterijem. Na deset katova se šest godina poslije uselila Općinska skupština, dok su se na zadnja dva kata nalazili bazeni za opskrbu grada vodom.

Enormni troškovi

Otkad je pripala Županiji, zgrada je bila samo veliki trošak, štoviše: Županija je na njoj izgubila stotine milijuna kuna, pa zgodno zvuči da je obnovu sugerirala – konkretnije, upozorila Županiju na obveze “dobroga gospodara“ – država, koja za svoj Ured nikad u 23 godine nije platila nijednu lipu najamnine.

Popis potrebnih radova na obnovi je dugačak i laiku nečitak

– Uredi su ukupne površine 2.009, 84 četvorna metra, od čega devet korisnika, odnosno državna tijela u zgradi Vodotornja, zauzimaju prostorije na 1.741,26 četvornih metara, za što ne plaćaju nikakvu naknadu niti imaju odgovornost s osnova vlasništva – odgovoreno nam je iz Varaždinske županije na upit plaća li država najam za korištenje Vodotornja.
Tu su i ogromni troškovi za režije i održavanje zgrade. Računi za struju i vodu su enormni.

Ogromna šteta

Da država ne plaća stanarinu, to nije nikakva novost, ali novost je da se Županija sad odlučila naplatiti, a ta se vijest dobro uklopila u razloge o potrebi obnove zgrade. – To je dobro čuti, ali ne vjerujem da je to baš slučajno objavljeno baš sada. Bolje zvuči kad se najavi i zarada nego ako se samo spominje trošak. Iako je potpuno jasno da država mora plaćati stanarinu, neovisno o stanju zgrade. Jasno, ako u njoj želi boraviti, a nema naznaka da se želi preseliti s te adrese – rečeno nam je iz županijskih krugova.

(Ne)očekivano je velik broj onih kojima se nije svidjela ideja obnove betonskog nebodera

Nakon što je neustrašiva Županija, dakle, hrabro lupila šakom po stolu, Zagreb je šaptom pao i izgleda da je već poslan prvi račun na naplatu. Ili, kako smo, između ostaloga, saznali iz Županije u već korištenom PR tekstu recikliranom u odgovor – „sporazumno se rješavaju odnosi s korisnicima poslovnih prostora“.

Zašto sve prethodne vlasti – pa i aktualni župan, Radimir Čačić u svom prijašnjemu mandatu – nisu od države tražile plaćanje stanarine, nije poznato. Zna se da je u pitanju ogroman novac: oko 83 tisuće kuna mjesečno, što je više od 992 tisuće godišnje, i za 22 godine ukupno nešto manje od 22 milijuna kuna.

Županijski proračun je oštećen za 22 milijuna kuna bez ikad postavljenog pitanja.
Zato će sad „dobar gospodar“ spiskati desetke milijuna kuna europskoga i vlastitog novca na uređenje gradskog rugla, pa naplatiti stanarinu okorjelom dužniku.
Logično?

U fokusu

Ovo su imena ljudi na HDZ-ovoj listi u našoj izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon sastanka stranačkih tijela, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković predstavio je izborni program “Za sve izazove” kao i izborne liste.

-S nama na liste idu dosadašnji partneri – HSLS, HDS, HNS, Hrvatska stranka umirovljenika i Marijana Petir. Naša ključna poruka bila je politička stabilnost, koju smo zadržali i održali. Rezultat je to politike desnog centra, liberalnih stranaka, demokršćanskih stranaka i manjinskih stranaka. Sastavit ćemo Vladu, bit ćemo relativni pobjednici – rekao je Plenković.

Nositelji HDZ-ovih lista bit će: Andrej Plenković (prva izborna jedinica), Gordan Jandroković (druga), Anđelko Stričak (treća), Ivan Anušić (četvrta), Marin Piletić (peta), Davor Božinović (šesta), Tomo Medved (sedma), Oleg Butković (osma), Ivan Malenica (deveta), Branko Bačić (deseta), dok će listu za dijasporu (11 izborna jedinica) nositi državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

Lista u III. izbornoj jedinici izgleda ovako:

1. Anđelko Stričak

2. Zoran Gregurović

3. Ljubomir Kolarek

4. HNS (Predrag Štromar)

5. Damir Habijan

6. Žarko Tušek

7. Sanja Borovec

8. Dražen Srpak

9. Ljubica Jembrih

10. Siniša Jenkač

11. HNS (Robert Šplajt)

12. Gordana Ramušćak

13. Zdravko Tušek

14. Goran Kaniški

Nastavite čitati

U fokusu

Razočaranje za umirovljenike, dobili manji dodatak od očekivanog

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Umirovljenici su u srijedu dobili još jedan Vladin dodatak, ali umjesto veselja, neugodno ih je iznenadio manji iznos od onoga koji su očekivali. To se opet dogodilo zbog usklađivanja mirovina za siječanj.

Tako su mnogi upali u viši razred primanja s nižim dodatkom. Sve bi to bilo u redu, da im je to usklađivanje već isplaćeno, ali nije, nego će tek biti u travnju, piše portal Mirovine.hr.

– U obradi korisnika mirovine radi isplate jednokratnog novčanog primanja (JNP) obuhvaćene su usklađene mirovine, prema novoj aktualnoj vrijednosti (AVM), odnosno stopi rasta od 4,19 posto od 1. siječnja 2024. Mirovine povećane prema novom AVM-u  isplatit će se u travnju s mirovinom za ožujak, s razlikom za siječanj i veljaču. Zbog navedenog usklađivanja mirovina, došlo je do povećanja razreda isplate JNP-a, koji je povećan s 840 na 880 eura – odgovorili su iz HZMO-a.

Ovisno o visini mirovine, iznos dodatka kreće se od 50 do 160 eura. Za 98.912 umirovljenika s mirovinom do 320 eura isplatit će se 160 eura. Po 120 eura dodatka dobit će 218.130 korisnika mirovina od 320,01 do 460 eura. Iznos od 80 eura dobit će 204.644 umirovljenika s mirovinom od 460,01 do 600 eura. Za 119.505 korisnika s mirovinom od 600,01 do 730 eura osigurano je po 60 eura, dok će 83.508 korisnika koji primaju mirovinu od 730,01 do 880 eura dobiti po 50 eura dodatka.

-Međutim, nije baš jasno kako se može gledati prihod koji još uvijek nekome nije niti isplaćen – piše portal Mirovine.hr, čijoj su se redakciji javili ogorčeni umirovljenici.

– Nemalo sam iznenađena, a vjerujem i umirovljenici koji su negdje na granici primanja za isplatu dodatka, odnosno takozvane državne uskrsnice. Obračun je trebao biti po obračunatoj i isplaćenoj mirovini za veljaču, dakle ovomjesečna isplata, međutim, nije tako. U obračun je uzeta  i buduća razlika mirovine koja će biti isplaćena u travnju s mirovinom za ožujak. Znači, umjesto 60 eura, ja sam dobila ipak 50. Vjerujem da ima još umirovljenika koji su iznenađeni ovim, pojasnila je umirovljenica Julijana portalu Mirovine.hr.

– Danas je bio dodatak na mirovinu. Moja mirovina je 448 eura te sam trebala dobiti dodatak od 120 eura, jer imam mirovinu manju od 460 eura. Međutim dobila sam 80 eura. Kako je moguće da je isplaćeno manje od onog obećanog? Vjerujte, nisam jedina – rekla je pak gospođa Mirjana.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje