Povežite se s nama

U fokusu

Silni troškovi za uređenje Vodotornja – gradskog rugla. Pametno?

Objavljeno:

- dana

Varaždinska županija najozbiljnije planira obnoviti zgradu Vodotornja. Cilj je prepoloviti režije za grijanje, a obnovu će, ako do nje dođe, zajednički platiti Županija, državni fond i Europa. Neboder u Vrazovoj ulici, na rubnom obruču stare gradske jezgre, dugogodišnji je dom Ureda Državne uprave.

Čini se da je Županija uzela zdravo za gotovo da će nakanu o obnovi Vodotornja Varaždinci objeručke prihvatiti, međutim, (ne)očekivano je velik broj onih kojima se nije svidjela zamisao o obnovi betonskog nebodera starog pola stoljeća.

Svatko ima svoje razloge za skepsu, ali sve ih muči besmislenost trošenja silnog novca na zgradu koju svi Varaždinci – i pobornici i protivnici obnove – nazivaju gradskim ruglom. Ne samo da misle kako ju je besmisleno obnavljati nego, štoviše, smatraju da je treba srušiti
Županija se ne obazire na kritike i ovih je dana projekt obnove prijavljen na poziv „Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora“ iz Europskog fonda za regionalni razvoj s projektnom dokumentacijom koja je stajala 200-tinjak tisuća kuna.

Silni troškovi

Obnovom zgrade namjerava se, kako je najavljeno, „funkcionalno, ali i estetski“ obnoviti Vodotoranj prema najvišim kriterijima. Popis potrebnih radova je dug i laiku nečitak, a točan iznos njihove vrijednosti još se ne zna, ali procjenjuje se da će obnova stajati desetke milijuna kuna.

Oko 22 milijuna kuna je Županija – računajući prema današnjoj cijeni najma – izgubila u ime neplaćene stanarine koju od 1995. godine nije platio Državni ured za korištenje 10 katova zgrade. Mjesečna renta bi bila oko 83 tisuće kuna, što je više od 992 tisuće godišnje, i za 22 godine, dakle, ukupno nešto manje od 22 milijuna kuna.

Oponenti obnove u cijeloj priči ne vide ni najmanji smisao. Za njih je to suludo velik, a besmislen trošak, te smatraju da je Vodotoranj najpametnije srušiti.
Građani ga jednostavno ne vole jer, kako vele, „štrči kao čačkalica u lijepoj vizuri“, poslovni ljudi obnovu ne smatraju racionalnim rješenjem i – kako kaže Davor Patafta, potpredsjednik varaždinskoga Gradskog vijeća iz Lige za Varaždin – ne vide smisao trošenja silnog novca za obnovu kad se za isti novac može sagraditi nova zgrada – a kulturnjaci ne mogu prežaliti što se, između ostaloga i zbog Vodotornja, stara gradska jezgra nema šansu kandidirati se za zaštitu UNESCO-a.
– To je kulturni terorizam u gradu baroka – pisalo je u izbornom programu Lige za Varaždin. Ova je opcija jedina procijenila Vodotoranj kao temu od vitalnoga gradskog interesa, pa i danas intenzivno zagovara rušenje nebodera.

Državi zabadava

Potpredsjednik Vijeća ne vidi smisao trošenja silnog novca za obnovu kad se za isti novac može sagraditi nova zgrada.

– Konkretnim projektima bi trebalo potaknuti inicijativu planskog rušenja objekta, kako bi grad još i više vratio svoju povijesnu prepoznatljivost te dodatno istaknuo svoju kulturno-arhitektonsku ljepotu. Službe koje trenutno djeluju u Vodotornju se mogu izmjestiti u neki novi prostor koji Varaždin sigurno ima na raspolaganju. Također, Europa bi vjerojatno financirala i izgradnju novih prostora. Nemojmo raditi Europi ono što ne bismo radili sebi samima. Da sami plaćamo obnovu gradskog rugla u vrijednosti novog objekta, zasigurno ne bismo to radili. Što su arhitekti projektirali u komunizmu, a što danas 2018. godine? Jednostavno, zgrada je ružna i nefunkcionalna. Pogledajte kao izgledaju zgrade javne uprave u Europi. Sigurno ne kao čačkalice u Gradu kulture – govori Davor Patafta.

Otkad je pripala Županiji, zgrada je bila samo veliki trošak, štoviše: Županija je na njoj izgubila stotine milijuna kuna, pa zgodno zvuči da je obnovu sugerirala – konkretnije, upozorila Županiju na obveze “dobroga gospodara“ – država, koja za svoj Ured nikad u 23 godine nije platila nijednu lipu najamnine. Tu su i ogromni troškovi za režije i održavanje zgrade. Računi za struju i vodu su enormni.

Vodotoranj je županijsko vlasništvo od 1995. godine, kad ga je Županija dobila Odlukom Komisije Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija. U vrijeme njezina građenja, 1960. godine, bila je to moderna građevina u socijalističkoj arhitekturi, koja nije estetiku smatrala važnim kriterijem. Na deset katova se šest godina poslije uselila Općinska skupština, dok su se na zadnja dva kata nalazili bazeni za opskrbu grada vodom.

Enormni troškovi

Otkad je pripala Županiji, zgrada je bila samo veliki trošak, štoviše: Županija je na njoj izgubila stotine milijuna kuna, pa zgodno zvuči da je obnovu sugerirala – konkretnije, upozorila Županiju na obveze “dobroga gospodara“ – država, koja za svoj Ured nikad u 23 godine nije platila nijednu lipu najamnine.

Popis potrebnih radova na obnovi je dugačak i laiku nečitak

– Uredi su ukupne površine 2.009, 84 četvorna metra, od čega devet korisnika, odnosno državna tijela u zgradi Vodotornja, zauzimaju prostorije na 1.741,26 četvornih metara, za što ne plaćaju nikakvu naknadu niti imaju odgovornost s osnova vlasništva – odgovoreno nam je iz Varaždinske županije na upit plaća li država najam za korištenje Vodotornja.
Tu su i ogromni troškovi za režije i održavanje zgrade. Računi za struju i vodu su enormni.

Ogromna šteta

Da država ne plaća stanarinu, to nije nikakva novost, ali novost je da se Županija sad odlučila naplatiti, a ta se vijest dobro uklopila u razloge o potrebi obnove zgrade. – To je dobro čuti, ali ne vjerujem da je to baš slučajno objavljeno baš sada. Bolje zvuči kad se najavi i zarada nego ako se samo spominje trošak. Iako je potpuno jasno da država mora plaćati stanarinu, neovisno o stanju zgrade. Jasno, ako u njoj želi boraviti, a nema naznaka da se želi preseliti s te adrese – rečeno nam je iz županijskih krugova.

(Ne)očekivano je velik broj onih kojima se nije svidjela ideja obnove betonskog nebodera

Nakon što je neustrašiva Županija, dakle, hrabro lupila šakom po stolu, Zagreb je šaptom pao i izgleda da je već poslan prvi račun na naplatu. Ili, kako smo, između ostaloga, saznali iz Županije u već korištenom PR tekstu recikliranom u odgovor – „sporazumno se rješavaju odnosi s korisnicima poslovnih prostora“.

Zašto sve prethodne vlasti – pa i aktualni župan, Radimir Čačić u svom prijašnjemu mandatu – nisu od države tražile plaćanje stanarine, nije poznato. Zna se da je u pitanju ogroman novac: oko 83 tisuće kuna mjesečno, što je više od 992 tisuće godišnje, i za 22 godine ukupno nešto manje od 22 milijuna kuna.

Županijski proračun je oštećen za 22 milijuna kuna bez ikad postavljenog pitanja.
Zato će sad „dobar gospodar“ spiskati desetke milijuna kuna europskoga i vlastitog novca na uređenje gradskog rugla, pa naplatiti stanarinu okorjelom dužniku.
Logično?

U fokusu

Premijeru i ministrima plaće će biti veće za 40 posto?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Premijer Andrej Plenković najavio je još jednom u intervjuu za Novu TV da će se ići na podizanje plaća državnim dužnosnicima.

To je tražio i HDZ-ov koalicijski partner Domovinski pokret, dok je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić rekao kako će se ići u to u idućim tjednima ili mjesecima.

Dakle, politička je odluka donesena, ali tek sada će krenuti izračuni i način na koji će se plaća političarima povećati, piše Jutarnji list.

A postoje dvije mogućnosti. Ili će se mijenjati Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika gdje će im se povećati koeficijenti, ili će se ići jednostavnijim putem da Vlada odlukom podigne osnovicu za državne dužnosnike koja se nije mijenjala još od kraja 2014. i trenutno iznosi 516,29 eura bruto.

Ako se bude išlo u izmjene Zakona, Vlada će morati preuzeti na sebe teret nepopularne mjere, iako je doista sustav sada apsolutno nakaradan pa tako glavni tajnici i ravnatelji uprava u ministarstvima imaju značajno veće plaće od ministara koji su im nadređene osobe, budući da su plaće državnih službenika stalno rasle, a posebno zadnjim izmjenama, dok se državnim dužnosnicima osnovica nije mijenjala 10 godina.

Tako u prosjeku glavni tajnik u ministarstvu ima neto plaću od 3000 eura, dok njemu nadređeni ministar u prosjeku prima 2500 eura, što znači da glavni tajnik ima 20 posto veću plaću od ministra.

Glavni tajnici s većim stažom imaju i dodat na vjernost pa je ta plaća i veća.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Pijavica protutnjala Ludbregom, štete su ogromne: Trajalo je dvije minute, ali to je bilo strašno

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Strašno nevrijeme poharalo je u popodnevnim satima ludbreški kraj. Najviše je stradalo ludbreško prigradsko naselje Sigetec. Prema riječima mještana koje smo zatekli na ulici, naseljem je protutnjala pijavica.

– To nikad nisam vidjela. To vam je bila pijavica. Porušilo je krovove kuća u susjedstvu. Nije dugo trajalo, ali je bilo strašno – rekla nam je jedna mještanka.

Vatrogasci i dalje saniraju štetu, a u vrijeme kad smo bili tamo ljudi i dalje nisu imali struje.

– Trajalo je možda dvije minute, ali se čula strašna buka. Čupalo je drveće iz korijena, rušilo ograde – rekao nam je mještani Sigeca koji je također svjedočio nevremenu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje