Povežite se s nama

U fokusu

Vlada najavljuje dvosmjenski rad, ravnatelji vrtića iz Varaždina poručuju: nema toliko djece da svi radimo popodne

Objavljeno:

- dana

Vlada Republike Hrvatske na posljednjoj sjednici održanoj u 2017. godini usvojila je Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2018. do 2020. godine, među kojima je i specijalni program za zapošljavanje u vrtićima, gdje će se uvesti dodatno osoblje za dvosmjenski rad kao dodatak demografskoj mjeri.

Stoga smo odlučili istražiti ima li za tim potrebe u Varaždinu, kako će se odluka o dvosmjenskom radu vrtića provesti i znači li to nova zapošljavanja. Iz Grada Varaždina, osnivača Dječjeg vrtića Varaždin, koji obuhvaća osam objekata, pojašnjavaju da će se dvije smjene uvesti samo u vrtićima u kojima roditelji djece za to iskažu potrebu, i to najkasnije do početka 2019. godine.

Trenutno u Hrvatskoj 76 posto općina i gradova uopće nema organizirani vrtićki smještaj

– Popodnevne smjene organizirat će se u onim vrtićima u kojima roditelji istaknu da im takva usluga treba te će se zapošljavati dodatni kadar jer radno vrijeme odgojiteljica će i dalje biti pet i pol sati u izravnom radu s djecom. Vrtićki će program i dalje trajati najviše deset sati, s obzirom na to da je to maksimalno vrijeme boravka djece te dobi u vrtićima – navode iz Grada Varaždina.

U tom gradskom vrtiću roditelji svoju djecu već sada mogu ostaviti popodne. Naime, objekt “Kozarčeva” jedini je gradski vrtić koji dugi niz godina radi dvosmjenski i ima jednu skupinu djece čiji roditelji imaju potrebu za ovakvim tipom rada vrtića.
– U toj je skupini ukupno upisano 29-ero djece, te trenutno nemaju dodatnih zahtjeva roditelja za upisom djece u dvosmjenski vrtić, pa time nema potrebe ni za novim zapošljavanjem – poručili su iz Grada Varaždina i upozorili da će za organiziranje dvosmjenskog rada vrtića trebati i dodatna novčana sredstva, ali i nova zapošljavanja.

Vrtići popodne prazni?

Popodnevnu smjenu ima organiziranu i Dječji vrtić “Dječji svijet” u Varaždinu. Svaki dan do 20.30 sati u vrtiću ostaju dvije odgojne skupine, odnosno tridesetak djece. Prvu skupinu čine mališani od prve do treće godine, a drugu skupinu oni od treće godine do polaska u osnovnu školu.

Ljubimka Hajdin, ravnateljica tog vrtića, navodi da nije do kraja upoznata s načinom provedbe Vladine odluke o dvosmjenskom radu vrtića. No, već sada može reći da ta odluka, ako se doista usvoji, ne odgovara stvarnim potrebama.

– Ako nama pedagoški standard predviđa da na određen broj stanovnika dolazi jedna odgojno-obrazovna ustanova, mislim da isto tako neki određeni postotak roditelja treba poslijepodnevnu smjenu. Ako će se odlukom odrediti da svi vrtići moraju raditi poslijepodne, onda vrtić gubi autonomiju donošenja odluke, pogotovo vrtići koji imaju više objekata – objasnila je ravnateljica Hajdin.
Upozorava da je odluka u vezi s radnim vremenom, da svi vrtići moraju raditi dvosmjenski, novo ekonomsko opterećenje.

– Hoće li i dalje biti posla za sve vrtiće poslijepodne? To čisto sumnjam – usvrdila je ravnateljica Hajdin, koja je iznijela i jednu zanimljivost.
Postoje razlike u ponašanju djece u vrtiću popodne i navečer u odnosu na dječje ponašanje u prijepodnevnoj smjeni.

– Pojavom sumraka djeca su privrženija odraslim osobama. Čitaju se razne priče, više se radi na aktivnostima u kojima dijete ima mogućnost bližega kontakta s odraslom osobom. Smanjuje im se i količina prostora u kojem borave, a bitno je i da su aktivnosti djece prilagođene onima koje imaju i kod kuće. Primjerice, djeca se često igraju „proslave rođendana“, „roštiljaju“ ili „odlaze na pizzu“, nešto što i u obitelji rade u to vrijeme – istaknula je ravnateljica Hajdin.

“Pojavom sumraka djeca su privrženija odraslim osobama i igraju se na način kako to vide u kući.”

Međutim, varaždinski Dječji vrtić “Bajka” trenutno ne radi dvosmjenski.
– Za to jednostavno nema potrebe i nismo imali takve upite od strane roditelja. Djeca u našem vrtiću ostaju najkasnije do 16.30 sati, pa sukladno tome dosad nije bilo ni potrebe zapošljavanja novih odgojitelja – rekla je ravnateljica “Bajke” Jadranka Stanković.
Navodi da bi prije donošenja bilo kakve odluke svakako trebalo pitati roditelje.

– Svakako ćemo napraviti anketu među roditeljima u slučaju da se ta odluka donese. Ako bude potrebe, spremni smo se prilagoditi. Otvoreni smo za sve promjene i bude li trebalo, organizirat ćemo rad vrtića i popodne – poručila je Stanković.
S obzirom na to da mnogi roditelji danas rade duže od 16.30 sati, a neki i u dvije smjene, donošenje odluke o dvosmjenskom radu vrtića mame i tate vrtićaraca uglavnom podržavaju.

Dobro je imati izbor

Među njima je i Martina Tomičić Furijan, čiji sinovi Dino i Dorijan polaze varaždinski Dječji vrtić “Dječji svijet”.
– Mi smo se i odlučili za taj vrtić za slučaj da nam zatreba mogućnost ostavljanja djece popodne, no dosad nismo imali tu potrebu. Odluka o dvosmjenskom radu je dobra, ali treba razmišljati i o početku rada vrtića, jer puno ljudi radi od šest sati, pa im odgovara što ranije otvaranje vrtića – rekla je Tomičić Furijan.

Natalitet je u padu, no potreba za dječjim vrtićima – u porastu!

Iako se u Hrvatskoj, pa tako i u Varaždinskoj županiji, posljednjih godina bilježi oštar demografski pad, još uvijek postoji povećana potreba za dječjim vrtićima.
– U Varaždinskoj županiji, nakon što se raspiše natječaj za radno mjesto odgojitelja, vidljivo je da nezaposlenih odgojitelja uopće nema na Zavodu za zapošljavanje – upozorila je ravnateljica Dječjeg vrtića “Dječji svijet” Ljubimka Hajdin, koju smo upitali zašto je to tako.

– Još uvijek nismo u situaciji da ovisimo o natalitetu, nego se jednostavno povećava postotak djece koja polaze predškolski odgoj. Ako su te brojke u Europi negdje na 90 posto, nama treba još vremena da se približimo tom postotku. Sve sredine, koliko je meni poznato, imaju potrebu za dodatnim mjestima u vrtićima, a dodatno mjesto automatski traži dodatne stručne djelatnike, odnosno odgojitelje na razini predškolskog odgoja – objasnila je ravnateljica Hajdin i dodala da se na natječaj za radno mjesto odgojitelja jave osobe koje ili prelaze iz jedne ustanove u drugu ili je u pitanju preseljenje odgojitelja.
– No, broj odgojitelja koji generacijski izlaze iz fakulteta nije dovoljan za zadovoljenje pravih potreba u praksi. Nedostaje stručnoga kadra – zaključuje ravnateljica Hajdin, čiji vrtić obilježava 23 godine rada.

Podaci Eurostata – previsoka cijena ?

Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj vrtić pohađa jedva nešto više od polovice djece u dobi od treće do šeste godine, dok je u 15 država EU, na čelu s Maltom, Francuskom i Belgijom, taj udio prešao 90 posto.
Prema ravnateljici Dječjeg vrtića „Dječji svijet“ Ljubimki Hajdin, glavni razlog tome je cijena vrtića koju plaćaju roditelji u Hrvatskoj. Dodaje da je osnovna škola gotovo pa besplatna, kao i srednja škola, gdje se sufinancira prijevoz.
– Predškolski odgoj ostao je na razini lokalnih jedinica, od kojih neke imaju sredstava, a neke nešto manje, i vjerojatno u okviru tih mogućnosti svaka lokalna jedinica organizira i sufinancira program predškolskog odgoja – rekla je ravnateljica Ljubimka Hajdin.

U fokusu

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.

Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.

-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.

Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona.  Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.

Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.

Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.

Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji  te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-

-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.

Vijećnica Andreja Marić  pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.

-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.

Međimurska popevka dobila svoj dan

Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.

-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.

Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski

Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.

Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.

Nastavite čitati

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje