Povežite se s nama

U fokusu

Vlada najavljuje dvosmjenski rad, ravnatelji vrtića iz Varaždina poručuju: nema toliko djece da svi radimo popodne

Objavljeno:

- dana

Vlada Republike Hrvatske na posljednjoj sjednici održanoj u 2017. godini usvojila je Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2018. do 2020. godine, među kojima je i specijalni program za zapošljavanje u vrtićima, gdje će se uvesti dodatno osoblje za dvosmjenski rad kao dodatak demografskoj mjeri.

Stoga smo odlučili istražiti ima li za tim potrebe u Varaždinu, kako će se odluka o dvosmjenskom radu vrtića provesti i znači li to nova zapošljavanja. Iz Grada Varaždina, osnivača Dječjeg vrtića Varaždin, koji obuhvaća osam objekata, pojašnjavaju da će se dvije smjene uvesti samo u vrtićima u kojima roditelji djece za to iskažu potrebu, i to najkasnije do početka 2019. godine.

Trenutno u Hrvatskoj 76 posto općina i gradova uopće nema organizirani vrtićki smještaj

– Popodnevne smjene organizirat će se u onim vrtićima u kojima roditelji istaknu da im takva usluga treba te će se zapošljavati dodatni kadar jer radno vrijeme odgojiteljica će i dalje biti pet i pol sati u izravnom radu s djecom. Vrtićki će program i dalje trajati najviše deset sati, s obzirom na to da je to maksimalno vrijeme boravka djece te dobi u vrtićima – navode iz Grada Varaždina.

U tom gradskom vrtiću roditelji svoju djecu već sada mogu ostaviti popodne. Naime, objekt “Kozarčeva” jedini je gradski vrtić koji dugi niz godina radi dvosmjenski i ima jednu skupinu djece čiji roditelji imaju potrebu za ovakvim tipom rada vrtića.
– U toj je skupini ukupno upisano 29-ero djece, te trenutno nemaju dodatnih zahtjeva roditelja za upisom djece u dvosmjenski vrtić, pa time nema potrebe ni za novim zapošljavanjem – poručili su iz Grada Varaždina i upozorili da će za organiziranje dvosmjenskog rada vrtića trebati i dodatna novčana sredstva, ali i nova zapošljavanja.

Vrtići popodne prazni?

Popodnevnu smjenu ima organiziranu i Dječji vrtić “Dječji svijet” u Varaždinu. Svaki dan do 20.30 sati u vrtiću ostaju dvije odgojne skupine, odnosno tridesetak djece. Prvu skupinu čine mališani od prve do treće godine, a drugu skupinu oni od treće godine do polaska u osnovnu školu.

Ljubimka Hajdin, ravnateljica tog vrtića, navodi da nije do kraja upoznata s načinom provedbe Vladine odluke o dvosmjenskom radu vrtića. No, već sada može reći da ta odluka, ako se doista usvoji, ne odgovara stvarnim potrebama.

– Ako nama pedagoški standard predviđa da na određen broj stanovnika dolazi jedna odgojno-obrazovna ustanova, mislim da isto tako neki određeni postotak roditelja treba poslijepodnevnu smjenu. Ako će se odlukom odrediti da svi vrtići moraju raditi poslijepodne, onda vrtić gubi autonomiju donošenja odluke, pogotovo vrtići koji imaju više objekata – objasnila je ravnateljica Hajdin.
Upozorava da je odluka u vezi s radnim vremenom, da svi vrtići moraju raditi dvosmjenski, novo ekonomsko opterećenje.

– Hoće li i dalje biti posla za sve vrtiće poslijepodne? To čisto sumnjam – usvrdila je ravnateljica Hajdin, koja je iznijela i jednu zanimljivost.
Postoje razlike u ponašanju djece u vrtiću popodne i navečer u odnosu na dječje ponašanje u prijepodnevnoj smjeni.

– Pojavom sumraka djeca su privrženija odraslim osobama. Čitaju se razne priče, više se radi na aktivnostima u kojima dijete ima mogućnost bližega kontakta s odraslom osobom. Smanjuje im se i količina prostora u kojem borave, a bitno je i da su aktivnosti djece prilagođene onima koje imaju i kod kuće. Primjerice, djeca se često igraju „proslave rođendana“, „roštiljaju“ ili „odlaze na pizzu“, nešto što i u obitelji rade u to vrijeme – istaknula je ravnateljica Hajdin.

“Pojavom sumraka djeca su privrženija odraslim osobama i igraju se na način kako to vide u kući.”

Međutim, varaždinski Dječji vrtić “Bajka” trenutno ne radi dvosmjenski.
– Za to jednostavno nema potrebe i nismo imali takve upite od strane roditelja. Djeca u našem vrtiću ostaju najkasnije do 16.30 sati, pa sukladno tome dosad nije bilo ni potrebe zapošljavanja novih odgojitelja – rekla je ravnateljica “Bajke” Jadranka Stanković.
Navodi da bi prije donošenja bilo kakve odluke svakako trebalo pitati roditelje.

– Svakako ćemo napraviti anketu među roditeljima u slučaju da se ta odluka donese. Ako bude potrebe, spremni smo se prilagoditi. Otvoreni smo za sve promjene i bude li trebalo, organizirat ćemo rad vrtića i popodne – poručila je Stanković.
S obzirom na to da mnogi roditelji danas rade duže od 16.30 sati, a neki i u dvije smjene, donošenje odluke o dvosmjenskom radu vrtića mame i tate vrtićaraca uglavnom podržavaju.

Dobro je imati izbor

Među njima je i Martina Tomičić Furijan, čiji sinovi Dino i Dorijan polaze varaždinski Dječji vrtić “Dječji svijet”.
– Mi smo se i odlučili za taj vrtić za slučaj da nam zatreba mogućnost ostavljanja djece popodne, no dosad nismo imali tu potrebu. Odluka o dvosmjenskom radu je dobra, ali treba razmišljati i o početku rada vrtića, jer puno ljudi radi od šest sati, pa im odgovara što ranije otvaranje vrtića – rekla je Tomičić Furijan.

Natalitet je u padu, no potreba za dječjim vrtićima – u porastu!

Iako se u Hrvatskoj, pa tako i u Varaždinskoj županiji, posljednjih godina bilježi oštar demografski pad, još uvijek postoji povećana potreba za dječjim vrtićima.
– U Varaždinskoj županiji, nakon što se raspiše natječaj za radno mjesto odgojitelja, vidljivo je da nezaposlenih odgojitelja uopće nema na Zavodu za zapošljavanje – upozorila je ravnateljica Dječjeg vrtića “Dječji svijet” Ljubimka Hajdin, koju smo upitali zašto je to tako.

– Još uvijek nismo u situaciji da ovisimo o natalitetu, nego se jednostavno povećava postotak djece koja polaze predškolski odgoj. Ako su te brojke u Europi negdje na 90 posto, nama treba još vremena da se približimo tom postotku. Sve sredine, koliko je meni poznato, imaju potrebu za dodatnim mjestima u vrtićima, a dodatno mjesto automatski traži dodatne stručne djelatnike, odnosno odgojitelje na razini predškolskog odgoja – objasnila je ravnateljica Hajdin i dodala da se na natječaj za radno mjesto odgojitelja jave osobe koje ili prelaze iz jedne ustanove u drugu ili je u pitanju preseljenje odgojitelja.
– No, broj odgojitelja koji generacijski izlaze iz fakulteta nije dovoljan za zadovoljenje pravih potreba u praksi. Nedostaje stručnoga kadra – zaključuje ravnateljica Hajdin, čiji vrtić obilježava 23 godine rada.

Podaci Eurostata – previsoka cijena ?

Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj vrtić pohađa jedva nešto više od polovice djece u dobi od treće do šeste godine, dok je u 15 država EU, na čelu s Maltom, Francuskom i Belgijom, taj udio prešao 90 posto.
Prema ravnateljici Dječjeg vrtića „Dječji svijet“ Ljubimki Hajdin, glavni razlog tome je cijena vrtića koju plaćaju roditelji u Hrvatskoj. Dodaje da je osnovna škola gotovo pa besplatna, kao i srednja škola, gdje se sufinancira prijevoz.
– Predškolski odgoj ostao je na razini lokalnih jedinica, od kojih neke imaju sredstava, a neke nešto manje, i vjerojatno u okviru tih mogućnosti svaka lokalna jedinica organizira i sufinancira program predškolskog odgoja – rekla je ravnateljica Ljubimka Hajdin.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje