Povežite se s nama

Kultura

Venodjalica: kaj se moči najti v škedju ili na guhni? Kaj su parma i parmič?

Objavljeno:

- dana

Unatoč sveopćoj urbanizaciji, u kajkavskoj se svakodnevici još uvijek koriste termini vezani uz tradiciju, običaje i kulturnu baštinu.

Neki su za tradiciju samo čuli, drugi je i vidjeli, no neki je još uvijek i žive.
“Škedenj” ili “škedej”, kako se izgovara, još uvijek je itekako prisutan na većini “gruntova” u sjevernijim dijelovima Hrvatske. Postoje razne vrste “škedji”, a pritom svako selo može imati svoje verzije.

U škedju su se često znali noću sastajati zaljubljeni mladići i djevojke

Škedej (štagalj) je zasebna gospodarska zgrada, s građevinskim i sociološkim posebnostima. U srednjem Međimurju škedej se sastoji od triju dijelova odijeljenih stupovima i gredama: guhna, parme i parmiča.

Ljuščije

Guhno (gumno, guvno) je glavni, središnji dio škedja, te se pojam često upotrebljava, kao istoznačnica, za cijelu strukturu. Na guhnu su se čuvali gospodarski strojevi, ponekad se ručno ljuštilo kukuruz ili razvrstavalo krumpir. Sama je zgrada bila višenamjenska. Pod škedja bio je hladan, zemljani. Najčešće su tu bila smještena kola koja su vukli konji ili goveda, a u novije vrijeme traktori.

I danas postoje škednji na brojnim gospodarstvima, no to više nije strogo namjenska zgrada

Parma je smještena bočno u škedju, a osnovna joj je namjena bila čuvanje sijena – zaštita od vlage. Parme su obično bile i s jedne i s druge strane strukture, a u stražnjem njezinu dijelu ostajao je manji dio koji se mogao ograditi – parmič. U (ili “na”) parmiču često se čuvalo “kurzi(n)je” (kukuruzovina, “ljuščinje”, ljuske klipova kukuruza), koje je imalo mnoge primjene.

Osim osnovnih, praktičnih poljoprivrednih primjena, škedej (točnije parma) je imao i neke sociološke posljedice: na relativno udobnoj parmi, ispunjenoj sijenom, znalo se držati stražu kad se “prasica prasila” ili “krava telila”, odnosno kad se očekivalo da se krmača oprasi ili krava oteli. Budući da je škedej obično bio smješten blizu štale (staje) i svinjca (kajkavski naziv „kotec“ znači „kutak“), predstavljao je idealno mjesto za dežuranje nad “nosečim” životinjama. Ponekad su na takvu stražu znali doći i susjedi s pokojom bocom vina, te bi se ona pretvorila u kartanje ili manju zabavu do jutra.

Sastančenje

U škedju su se i često znali noću sastajati zaljubljeni mladići i djevojke. S obzirom na činjenicu da su uobičajeni bili brakovi koje su ugovarali roditelji, često su ovakvi sastanci bili rijetka prilika da se budući mladenci bolje upoznaju. Naravno, u konačnici su ipak roditelji imali zadnju riječ.

I danas postoje škednji na brojnim gospodarstvima, no to više nije strogo namjenska zgrada. Tako se u škednjima drži i slama, krumpir, gospodarski strojevi, stare odbačene stvari (“stara krama”) koje su ili prevrijedne ili prestare da bi se bacile. Poneki su čak i prenamijenjeni u stočne prostore. Vrijedi se, ipak, prisjetiti negdašnjih vremena i običaja naših starih da bi ostali sačuvani u muzejima, arhivima i pamćenjima mlađih generacija.

Kultura

Novi Marof: u Gradskoj knjižnici uskoro počinju radionice “Vesele stranice“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Gradskoj knjižnici i čitaonici Novi Marof na tjednoj se bazi provode participativne aktivnosti poticanja čitanja i podizanja javne svijesti o važnosti čitanja u sklopu projekta „Čitanje na kotačima“.

Radionice „Stranice sjećanja“ uskoro će biti završene, nakon čega slijede „Kreativno pisanje“ i „Vesele stranice“.

U udruzi „Sunce“ iz Novog Marofa koja okuplja djecu i osobe s poteškoćama u razvoju te osobe s invaliditetom, stručnjaci će provesti 16 radionica „Vesele stranice“ koje su ritmičko-glazbene naravi. Izvođači će zajedničkom suradnjom izvesti autorsku interpretaciju priča i pjesama koje će se uz interaktivne zadatke i glazbu prezentirati polaznicima. U tome će im pomoći muzički instrumenti koje je knjižnica nabavila u siječnju ove godine.

Osim radionica „Vesele stranice“, uskoro će početi i radionice „Kreativno pisanje” namijenjene svima koji žele razviti svoj kreativni potencijal u pisanju priča i pjesama. Kroz 20 radionica polaznici će naučiti kako se izražavati u formi poezije i proze te izraziti svoje unutarnje osjećaje.

Radionice „Vesele stranice“ počinju 11. svibnja te će se održavati četvrtkom u poslijepodnevnim satima u prostorima udruge „Sunce“. O početku održavanja radionica „Kreativno pisanje“ knjižnica će obavijestiti sve zainteresirane putem web stranice i društvenih mreža.

Nastavite čitati

Kultura

Rabuzinovi dani u Novom Marofu uz likovne radionice, projekcije filmova, predavanje o kolekcionarstvu …

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak su u Novom Marofu započeli 7. Rabuzinovi dani, otvorenjem izložbe pod nazivom “Ivan Rabuzin – zadivljen crtežima drugih umjetnika”. Izložbu u Kulturnom centru Ivan Rabuzin posjetitelji mogu razgledati do 23. travnja.

Da je Ivan Rabuzin bio i kolekcionar, malo je poznata činjenica o ovom proslavljenom slikaru čije slike krase zidove mnogih svjetskih muzeja. Ovogodišnji Rabuzinovi dani temom će pratiti ovaj, svojevrsni hobi umjetnika koji je cijenio druge, ali i sam  bio cijenjen od drugih.

Nit vodilja organizatora ove kulturne manifestacije bila je prikazati Rabuzina iz drugog kuta, ukazati na širinu njegovog djelovanja i ostavštinu koju je ostavio budućim generacijama. Izloženi crteži dio su zbirke iz Gradskog muzeja Varaždin, a koju je Rabuzin darovao 2003.godine.

Tako se na izložbi u Novom Marofu može vidjeti 40- tak crteža eminentnih imena iz slikarskog svijeta. Ivan Meštrović, Slava Raškaj, Bela Čikoš Sesija, Vasilije Jordan, Mirko Rački, Jozo Kljaković, Krsto Hegedušić, Ivan Lovrenčić  samo su neki od autora čiji će crteži krasiti zidove Kulturnog centra Ivan Rabuzin.

Manifestacija će kroz mjesec dana svog trajanja osim izložbe, ponuditi razne likovne radionice, projekcije filmova o Ivanu Rabuzinu, predavanje o kolekcionarstvu, te pričaonice za djecu inspirirane slikovnicama koje je Ivan Rabuzin ilustrirao i tako odati počast svom sugrađaninu svjetskog glasa.

Organizatori Rabuzinovih dana su Turistička zajednica Grada Novog Marofa, Pučko otvoreno učilište Novi Marof, Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof i Gradski muzej Varaždin, kao suorganizator.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje