Povežite se s nama

Kultura

Venodjalica: kaj se moči najti v škedju ili na guhni? Kaj su parma i parmič?

Objavljeno:

- dana

Unatoč sveopćoj urbanizaciji, u kajkavskoj se svakodnevici još uvijek koriste termini vezani uz tradiciju, običaje i kulturnu baštinu.

Neki su za tradiciju samo čuli, drugi je i vidjeli, no neki je još uvijek i žive.
“Škedenj” ili “škedej”, kako se izgovara, još uvijek je itekako prisutan na većini “gruntova” u sjevernijim dijelovima Hrvatske. Postoje razne vrste “škedji”, a pritom svako selo može imati svoje verzije.

U škedju su se često znali noću sastajati zaljubljeni mladići i djevojke

Škedej (štagalj) je zasebna gospodarska zgrada, s građevinskim i sociološkim posebnostima. U srednjem Međimurju škedej se sastoji od triju dijelova odijeljenih stupovima i gredama: guhna, parme i parmiča.

Ljuščije

Guhno (gumno, guvno) je glavni, središnji dio škedja, te se pojam često upotrebljava, kao istoznačnica, za cijelu strukturu. Na guhnu su se čuvali gospodarski strojevi, ponekad se ručno ljuštilo kukuruz ili razvrstavalo krumpir. Sama je zgrada bila višenamjenska. Pod škedja bio je hladan, zemljani. Najčešće su tu bila smještena kola koja su vukli konji ili goveda, a u novije vrijeme traktori.

I danas postoje škednji na brojnim gospodarstvima, no to više nije strogo namjenska zgrada

Parma je smještena bočno u škedju, a osnovna joj je namjena bila čuvanje sijena – zaštita od vlage. Parme su obično bile i s jedne i s druge strane strukture, a u stražnjem njezinu dijelu ostajao je manji dio koji se mogao ograditi – parmič. U (ili “na”) parmiču često se čuvalo “kurzi(n)je” (kukuruzovina, “ljuščinje”, ljuske klipova kukuruza), koje je imalo mnoge primjene.

Osim osnovnih, praktičnih poljoprivrednih primjena, škedej (točnije parma) je imao i neke sociološke posljedice: na relativno udobnoj parmi, ispunjenoj sijenom, znalo se držati stražu kad se “prasica prasila” ili “krava telila”, odnosno kad se očekivalo da se krmača oprasi ili krava oteli. Budući da je škedej obično bio smješten blizu štale (staje) i svinjca (kajkavski naziv „kotec“ znači „kutak“), predstavljao je idealno mjesto za dežuranje nad “nosečim” životinjama. Ponekad su na takvu stražu znali doći i susjedi s pokojom bocom vina, te bi se ona pretvorila u kartanje ili manju zabavu do jutra.

Sastančenje

U škedju su se i često znali noću sastajati zaljubljeni mladići i djevojke. S obzirom na činjenicu da su uobičajeni bili brakovi koje su ugovarali roditelji, često su ovakvi sastanci bili rijetka prilika da se budući mladenci bolje upoznaju. Naravno, u konačnici su ipak roditelji imali zadnju riječ.

I danas postoje škednji na brojnim gospodarstvima, no to više nije strogo namjenska zgrada. Tako se u škednjima drži i slama, krumpir, gospodarski strojevi, stare odbačene stvari (“stara krama”) koje su ili prevrijedne ili prestare da bi se bacile. Poneki su čak i prenamijenjeni u stočne prostore. Vrijedi se, ipak, prisjetiti negdašnjih vremena i običaja naših starih da bi ostali sačuvani u muzejima, arhivima i pamćenjima mlađih generacija.

Kultura

Izložba “Nijanse plave” Marije Vuković otvorena za razgled u Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Osim izložbi mladih autora odabranih u sklopu natječaja „Podrum ponedjeljkom“, ovaj etablirani program što ga Filmsko-kreativni studio VANIMA organizira i priređuje u podrumskom prostoru Centra za mlade i nezavisnu kulturu P4 u Preradovićevoj ulici u Varaždinu, svake godine osvježavaju i obogaćuju i izložbe članova udruga s kojima VANIMA surađuje, kao i prigodne izložbe koje se priređuju uz mahom likovna događanja u gradu.

Upravo uz predstojeću 2. Likovnu koloniju „Varaždinski Purgar“, svoje radove javnosti od ponedjeljka, 10. lipnja, predstavlja Marija Vuković.

Riječ je o idejnoj začetnici kolonije koju od prošle godine uz podršku Grada Varaždina, Gradskog muzeja Varaždin, Knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ i Turističke zajednice grada Varaždina, organizira Varaždinska građanska garda, a od ove godine i udruga Dame u povijesnim haljinama.

Nastavite čitati

Kultura

Dame u povijesnim haljinama najavile 2. Likovnu koloniju „Varaždinski Purgar“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ispred vile Bedeković 12. lipnja predstavljena je novoosnovana udruga Dame u povijesnim haljinama, a članice su ujedno najavile 2. Likovnu koloniju „Varaždinski Purgar“.

Medijima su se predsjednik Gradskog vijeća Lovro Lukavečki, zatim ravnatelj Knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović” Mario Šoštarić, predsjednica udruge Dame u povijesnim haljinama Vesna Loparić te jedna od inicijatorica i organizatorica Likovne kolonije Marija Vuković, ujedno i tajnica udruge Dame u povijesnim haljinama, te Ena Velagić, dopredsjednica udruge.

Sekcija Dame u povijesnim haljinama nastala je 2022. godine unutar Udruge Varaždinska građanska garda. U suradnji s Gradskim muzejom Varaždin oživjele su žene iz gradske povijesti koje su se bavile društvenim aktivnostima u vrijeme kad žene nisu baš imale prilike javno djelovati.  Unatoč tome, one su se bavile humanitarnim radom, organizirale pučke kuhinje, posebno se bavile nezbrinutom djecom, a ponekad su bile i politički aktivne.

Budući da im je primarna djelatnost bila humanitarni rad, Dame u povijesnim haljinama nastavljaju tu tradiciju, no ne više kao sekcija unutar Varaždinske građanske garde, već odnedavno kao zasebna udruga. No, Dame i dalje surađuju s Purgarima kao sestrinske udruge, te zajedno rade na mnogobrojnim projektima. Aktivnosti Dama u povijesnim haljinama prerasle su okvire svoga rada unutar VGG-a, koji je ipak primarno povijesna postrojba i kao takva prvo nematerijalno kulturno dobro grada Varaždina.

Najveći i itekako uspješan projekt Dama jest Likovna kolonija „Varaždinski Purgar“, čija je idejna začetnica članica udruge Marija Vuković. Prva Likovna kolonija održana je u rujnu 2023. ispred Starog grada, a na njoj je sudjelovalo više od pedeset umjetnika. Nastali radovi bili su izloženi u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“, uz mogućnost otkupa, a prikupljena sredstva iskorištena su za dobavu i postavu igrala za djecu s invaliditetom. Vrjednost ove humanitarne akcije prepoznali su i članovi Rotary kluba 1181, te svojim prilogom omogućili da istovremeno budu nabavljena i postavljena dva igrala.

Druga Likovna kolonija „Varaždinski Purgar“ ove će godine imati međunarodni karakter, a održati će se u sklopu 9. Festivala varaždinskih dvorišta ispred Vile Bedeković, u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom „Metel Ožegović“ i Varaždinskom građanskom gardom.

U subotu, 15. lipnja, svoje će likovne radove stvarati čak šezdesetak umjetnika iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Drugi dan festivala održava se „Mala likovna kolonija“, posvećena najmlađima koji će kroz četiri radionice pokazati svoju kreativnost. Prijave za sudjelovanje na radionicama traju do subote, 15. lipnja do podne, odnosno do popunjavanja mjesta i besplatne su za sve sudionike. Prijavu možete izvršiti putem službenih Facebook stranica udruga organizatora ili na mail [email protected] .

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje