Povežite se s nama

U fokusu

Spremačice iz varaždinske Bolnice ogorčene: Ugrožena nam je egzistencija, preostaje nam jedino tihi prosvjed

Objavljeno:

- dana

Vlada i sindikati javnih i državnih službi potpisali su zadnji dan listopada dodatke kolektivnim ugovorima kojima se regulira povećanje osnovice plaća i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini.

Plaće u javnim i državnim službama povećavaju se za 6 % od 1. listopada ove i 2 % od 1. travnja iduće godine. Nakon potpisivanja premijer Andrej Plenković je rekao da je namjera Vlade da unaprijedi standard zaposlenika u javnim i državnim službama.

S tim povećanjem najviše dobivaju oni koji imaju najveće plaće. Na dnu takozvanog hranidbenog lanca su spremačice, odnosno čistačice.

Mizerija

U redakciju Regionalnog tjednika javila nam jedna nezadovoljna spremačica iz Opće bolnice Varaždin. Spomenuta gospođa ima 35 godina radnog staža. Njezina plaća za rujan iznosila je 4377 kuna, dok je za listopad, s povećanjem od 6 %, dobila plaću od 4485 kuna. To je povećanje za 108 kuna.

S druge pak strane, liječnicima su porasle plaće i za 1500 kuna, a medicinskim sestrama za oko 450 kuna.

– Liječnici i medicinske sestre su temelj zdravstva. To razumijemo, ali netko mora i čistiti za njima i pacijentima u bolnici. Tako da mi ne možemo bez njih ni oni bez nas. Ovim zadnjim povećanjem osnovnice plaća mi ne dobivamo gotovo ništa. Već nam je polako dosta. Ogorčene smo i jadne – ističe spremačica iz varaždinske Bolnice.

– Sve je poskupjelo i nama su troškovi režija porasli, pa krpamo kraj s krajem – dodala je nezadovoljna žena koja ističe da srž problema leži u njihovom niskom koeficijentu koji je za nekvalificirane radnike 0,601.

Krpanje

– Kontaktirali smo našu sindikalisticu i dobile smo odgovor da se strpimo do 1. siječnja iduće godine kada će minimalna plaća iznositi 4200 kuna. Znači, tko nas šiša – dodala je nezadovoljno.

Inače, u Općoj bolnici Varaždin zaposleno je ukupno 178 spremačica i 35 servirki.

– Radnicima koji nemaju osobni dohodak zagarantiran Uredbom o visini minimalne plaće koja iznosi 3.750 kuna, a kojeg čine redovan i minuli rad, radi korekcije plaće isplaćuje se razlika do iznosa minimalne neto plaće. U iznos minimalne plaće ne ubrajaju se povećanja plaće na osnovu prekovremenog rada, noćnog rada, rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim zakonom određenim neradnim danom, kao ni dodatak za otežane uvjete rada. U Općoj bolnici Varaždin postoje radna mjesta čiji opis poslova obuhvaća i rad vikendom te blagdanom, no radnicima se za prekovremeni rad isplaćuje zakonski regulirana naknada ili im se, na njihov zahtjev, odobrava korištenje slobodnih dana. Slobodne dane na svoj zahtjev mogu koristiti prema ostvarenim satima prekovremenog rata i to u omjeru 1:1.5, odnosno za jedan sat prekovremenog rada ostvaruju pravo na 1 sat i 30 minuta slobodnog dana – objašnjava Damir Poljak, ravnatelj Opće bolnice Varaždin.

Prevedeno, 213 nekvalificiranih radnica dobiva nešto malo više od minimalne hrvatske plaće.

Razlozi

Zašto je to tako objasnili su iz Županijske bolnice Čakovec gdje su zaposlene 73 spremačice.

– Osnovna prosječna bruto plaća po novom obračunu iznosi oko 4.400 kuna, dok je do sada iznosila 4.155 kuna. Uz napomenu da je ovo izračun na bazi 20 godina radnog staža, znači za manje radnog staža je i manja bruto plaća. Samim time povećanje osnovice od 6 % spremačicama ne utječe na povećanje plaće, jer minimalna bruto plaća trenutno iznosi 4.687,50 kn, te one dobivaju taj zakonski minimalni iznos bruto plaće. Za porast plaće spremačicama je potrebno povećati koeficijent koji trenutno iznosi 0,601. U istoj toj priči je osim spremačica i osoblje koje radi u Odsjeku za pranje i održavanje rublja, te pomoćno osoblje u Odsjeku za prehranu i dijetetiku, te pomoćno osoblje u Odjelu tehničke službe – ističu iz Županijske bolnice Čakovec i dodaju da je potrebno naglasiti nezadovoljstvo preostalih djelatnika nezdravstvenih djelatnosti sa srednjom stručnom spremom, zbog – također niskog koeficijenta koji nije ujednačen sa srednjom stručnom spremom medicinskog kadra.

– Prosječna plaća jednog računovodstvenog referenta u ekonomiji iznosi u prosjeku neto 5.500 kuna kad se oduzmu svi porezi i doprinosi, ali tu su i ostali nezdravstveni djelatnici kao električari, vodoinstalateri, stolari, kotlovničari, kuhari, te je sve njih na tržištu rada teško pronaći upravo zbog mizernih plaća u javnim službama – objašnjavaju.

Sve to na svojoj koži osjeća naša sugovornica koja apelira na ravnatelja Poljaka i župana Anđelka Stričaka, budući da je Županija osnivač Bolnice i njome upravlja, da im pokušaju podignuti koeficijent.

Rješenje

– Imamo najmanji koeficijent od svih djelatnika u bolnici. Možda oni nešto mogu napraviti za nas, da nam se podigne koeficijent jer više ne možemo. Ugrožene su nam egzistencije – istaknula je naša sugovornica.

Kontaktirali smo i Varaždinsku županiju.

– Plaće i ostala prava radnika u javnim ustanovama, kakva je i Opća bolnica Varaždin, regulirane su Zakonom o plaćama u javnim službama, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama i Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Visina plaće ovisi i o koeficijentima koji su uređeni Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Sredstva za plaće zdravstvenih ustanova osiguravaju se u državnom proračunu. Svaka javna ustanova obvezna je pridržavati se ovih propisa, a kako bi izbjegla prekršajnu odgovornost – ističu iz Varaždinske županije koja, makar i deklarativno, iznimno cijeni rad svakog pojedinog zaposlenika u županijskim ustanovama.

– Dosad ni predstavnik sindikata niti radnice nisu kontaktirale ravnatelja ili Upravu OB Varaždin – ističu u Županiji.

Naša sugovornica istaknula je da dalje od vrata ravnateljevog ured nisu mogle doći!

– Pokušale smo više puta, no svaki puta smo dobivale odgovor da je zauzet ili da je na nekoj konferenciji. Ne preostaje nam ništa drugo nego da organiziramo tihi prosvjed ispred Županijske palače – zaključuje spremačica iz varaždinske Bolnice.

“Čistimo bolnički krug i skupljamo strvine”

Naša sugovornica ističe da su ponekad glavne sestre odjela bezobrazne prema spremačicama.

– Neke smo pred mirovinu i s nama se odnose baš kao da smo zadnja rupa na svirali. Tjeraju nas da čistimo krug bolnice i mičemo strvine – ističe spremačica iz OBV.

Iz varaždinske Bolnice su nam odogovorili da spremačice zaposlene u Općoj bolnici Varaždin uz prostor unutar zgrada, održavaju i prostor oko ulaza u samu zgradu.

– Bolnički krug održava vanjska tvrtka s kojom bolnica ima sklopljen ugovor. Isto tako, napominjemo da je za propisno uklanjanje lešina u krugu bolnice zadužena veterinarska služba s kojom Opća bolnica Varaždin također ima sklopljen ugovor – ističu iz varaždinske Bolnice.

U fokusu

Dr. Mariani, šef varaždinske gastroenterologije: stiže najmoderniji uređaj, a pretrage radimo i u anesteziji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Opća bolnica Varaždin i u kriznim uvjetima nastoji održavati najvišu moguću razinu izvrsnosti, koja je nužna kako bi svojim pacijentima vrhunski educirani liječnici i drugo stručno osoblje pružili najbolju moguću medicinsku skrb.

Primjera je mnogo i zbog nekih pretraga pacijenti više ne obilaze zagrebačke bolnice. Štoviše, kako doznajemo od Bojana Marianija, dr. med. spec. internist – gastroenterolog, voditelja Odjela za gastroenterologiju, u ovu ustanovu uskoro stiže i najmoderniji endoskopski ultrazvuk.

Što može Zagreb, može i Varaždin

Novosti ima još, jer nakon dvogodišnje stanke uzrokovane pandemijom koronavirusa, pacijentima su opet dostupne pretrage poput kolonoskopije u anesteziji.

– Nakon što je 1. ožujka 2020. godine na Odjel infektologije OB-a Varaždin primljen prvi pacijent zaražen koronom, Odjel gastroenterologije morao se nekoliko puta seliti te je naša endoskopija na kraju smještena na drugi kat zgrade u kojoj funkcioniraju Službe za interne bolesti. Radilo se u manjim prostorima sa smanjenim kapacitetom i u lošijim uvjetima. Spomenuta pretraga izostala je i zbog iznimno velikog angažmana anesteziologa pri liječenju bolesnika zaraženih virusom COVID-19. Zbog intubiranja i rukovanja respiratorima, anesteziologa jednostavno nije bilo dovoljno. Međutim, spomenutu pretragu vraćamo i obavljat će se na našem Odjelu endoskopije koji trenutno uređujemo na 4. katu – objasnio je Mariani koji je do rujna 2022. pune četiri godine bio vršitelj dužnosti voditelja Odjela gastroenterologije.
Naš sugovornik ističe da bi svi predviđeni radovi trebali završiti do kraja veljače 2023. i određenim skupinama pacijenata, kojima je nužna kolonoskopija u anesteziji, takva pretraga bit će opet omogućena od ožujka iduće godine. Podsjećamo, čak i usprkos svim problemima uzrokovanim koronom, Odjel gastroenterologije u proteklom je četverogodišnjem razdoblju, između ostalog, počeo s biološkom terapijom koja se primjenjuje kod pacijenata s upalom crijeva.

– Riječ je o vrhu piramide liječenja takvih pacijenata jer provodi se specifičnim molekulama, a namijenjeno je za srednje i teške oblike bolesti. Međutim, mi smo na sjeveru Hrvatske prvi s tim počeli i uspješno preveniramo komplikacije ciljanom terapijom na molekule u ljudskom organizmu koje izazivaju upalu. Odnosno, mi djelujemo ciljano protuupalno intravenski ili subkutano s dobrim uspjehom. Pacijenti su uglavnom mladi ljudi s Crohnovom bolesti i ulceroznim kolitisom koji su do 2019. godine išli u zagrebačke klinike ili su završavali na kliničkim zahvatima, najčešće na Rebru – naglašava ovaj liječnik koji je karijeru počeo kao “sekundarac” u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti Novi Marof.

U toj ustanovi je kao sekundarni liječnik pomagao kolegama specijalistima godinu dana, a potom kreće na četverogodišnju specijalizaciju iz interne medicine. U Marianijevu slučaju subspecijalizacija iz gastroenterologije trajala je još dvije godine, a danas rukovodi timom koji svojim pacijentima pruža širok spektar usluga. Primjerice, zadnjih godinu dana čak i u skučenoj endoskopiji počeli su s tzv. ligacijom variksa jednjaka.

– Pretraga se odnosi na podvezivanje vena u jednjaku, koje su, između ostalog, posljedica ciroze jetre, a koje mogu uzrokovati ozbiljna krvarenja. Spomenuti zahvat koji doslovno spašava živote izvodi se pod anestezijom na Odjelu endoskopije. Pacijentima s poteškoćama kod hranjenja (gutanja) se pak postavlja i perkutana endoskopska gastrostoma (PEG) i sve te pretrage namjeravamo razvijati. Osobito nas raduje skori dolazak endoskopskog ultrazvuka i prostor za njegov smještaj bit će pripremljen u obnovljenoj endoskopiji. Riječ je o stupastom aparatu visine 1,80 metara i pola metra širine koji na sebi ima monitor, procesor, ultrazvučnu komponentu, jedinicu za manje elektrokirurške zahvate… – veli naš sugovornik koji je prošao početnu edukaciju u američkom Cleveland Clinicu, vodećoj svjetskoj zdravstvenoj ustanovi.

Dodatne edukacije

Ono pravo njemu i kolegici Maji Čusek-Šamec, dr. med., tek predstoji nakon što u Opću bolnicu Varaždin stigne spomenuti aparat. Ovo dvoje stručnjaka njime će obavljati preglede pod anestezijom, koji traju nešto duže od uobičajene endoskopije, nakon što prođu dodatne edukacije u Zagrebu.
– U Cleveland Clinicu, kojim rukovodi hrvatski kardijalni kirurg Tomislav Mihaljević, upoznao sam tijekom tečaja na njihovoj interventnoj endoskopiji način rada i sustav organizacije posla koji nas očekuje u Varaždinu. Ovakvi novouspostavljeni kontakti zasigurno će dovesti do nove suradnje s Cleveland Clinicom. Nadam se i da će se tim na našem odjelu uskoro pojačati s još pet medicinskih sestara kako bismo bili potpuno ekipirani – govori Mariani o predstojećim pretragama koje u najsjevernijim županijama trenutno ne obavlja ni jedna bolnica!
U Zagrebu pak pacijenti takve pretrage mogu obaviti samo u najboljim klinikama.
– Za naše pacijente najvažnije je da će u Općoj bolnici Varaždin dobiti dodatne, bolje usluge. Dobro surađujemo s ravnateljstvom OB Varaždin te se nadamo da će ekipiranje timova liječnika i sestara uz poboljšanu organizaciju posla u uređenim prostorima rezultirati kraćim čekanjem na preglede i zahvate – zaključio je Bojan Mariani.

Nastavite čitati

U fokusu

U Patačićku seli Gradska vijećnica, a palača Zakmardy udomit će Povijesni i Arheološki odjel Gradskog muzeja Varaždin!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Povijesni i Arheološki odjel Gradskog muzeja Varaždin napokon bi mogli dobiti krov nad glavom i idealne uvjete za prezentaciju svojih iznimno značajnih stalnih postava.

Ispostavilo se to na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina na kojoj je vijećnica Silvija Cupar postavila pitanje gradonačelniku Nevenu Bosilju o konzumiranju prava na prvokup Stanoingove palače Zakmardy.

Apsurdna situacija

– Zanima me hoće li Grad Varaždin koristiti pravo prvokupa palače Zakmardy, za što su potrebna sredstva od oko 7 milijuna kuna, a trebat će iznaći još dosta novca za uređenje i obnovu te zgrade. Istovremeno, vijećnici nemaju nikakvih informacija o projektu uređenja Žitnice, niti o razlozima zašto u njoj nisu izloženi eksponati Etnografskog odjela GMV-a. A kad već spominjem palače, zanima me i što Grad namjerava poduzeti s ispražnjenim prostorom palače Patačić na Franjevačkom trgu – rekla je HDZ-ova vijećnica Silvija Cupar.

Varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj odgovorio joj je kako je već imao nekoliko sastanaka s predstavnicima lokalne Crkve i varaždinskim biskupom mons. Radošem jer je Varaždinska biskupija izrazila namjeru da kupi palaču Zakmardy.

– Grad ima objekte koje je spreman zamijeniti s Varaždinskom biskupijom jer je, za razliku od palače Patačić, prostor palače Zakmardy iznimno zanimljiv Gradskom muzeju koji ima problema s izložbenim prostorom. Vidjet ćemo kako će završiti postupak prodaje palače Zakmardy jer je kupnja Crkvi osporena, a Gradu Varaždinu nitko nije ponudio pravo prvokupa. Palača Patačić iduće godine bit će privremeno Gradska vijećnica dok ne završe radovi na obnovi postojeće. Nakon toga dat ćemo je u najam zainteresiranima – naglasio je gradonačelnik.

Međutim, gradski vijećnici i kulturna javnost zbog kratkoće “aktualca” ostali su prikraćeni za cijeli niz zanimljivih informacija koje govore o apsurdnoj situaciji u kojoj je GMV već godinama. Primjerice, kao što je Hrvatska vjerojatno među rijetkim europskim državama koja nema stalni postav hrvatske povijesti, tako je i Varaždin zasigurno povijesno najznačajniji hrvatski grad koji nema stalni postav svoje itekako bogate i vrijedne povijesti značajne za hrvatski, ali i širi regionalni kontekst!

Stoga, zamislite situaciju kada bismo baroknog Varaždinca proveli stalnim postavom Starog grada. Taj bi vrlo vjerojatno ostao šokiran i nemalo iznenađen što se najvrjednije gradske insignije: žezlo, gradski pečati, isprave… čuvaju u Starom gradu koji je do druge polovice XIX. stoljeća bio zasebna administrativna jedinica, vrlo često neprijateljski raspoložena prema slobodnom i kraljevskom gradu Varaždinu.

Uostalom, GMV osim spomenutih vrijednosti, čuva namještaj gradonačelnika te tisuće povijesnih dokumenata i predmeta. A osim same institucije Grada, muzealci su dužni ispričati priče o značajnim (i prijelomnim) događajima iz gradske i hrvatske povijesti. Podsjećamo, izboru Habsburgovaca za hrvatske kraljeve itekako je “kumovao”, pa čak i presudan bio baš Varaždin.

Tu su i brojne povijesne ličnosti, materijalni artefakti obrta koji svjedoče o kulturnom i umjetničkom dosegu, a da industrijsku baštinu i ne spominjemo. U Muzeju bi se štošta trebalo doznati i o urbanom razvoju Varaždina, školstvu, zdravstvu, crkvenim redovima… No, prostora za prezentaciju eksponata nema pa je sve u svemu stalni postav povijesti Varaždina (i Varaždinske županije) višedesetljetni imperativ ne samo muzejske struke već i šire javnosti.

Izgubljene godine

Pitate li varaždinske muzealce treba li sastavni dio tog budućeg stalnog postava biti i stalni postav Arheološkog odjela GMV-a, odgovorit će vam potvrdno. Jer on pak s nekoliko desetaka tisuća predmeta svjedoči o višetisućljetnom kontinuiranom življenju u našem kraju. Od neandertalaca u špilji Vinidiji, do Haltšatske kulture, Kelta, Jasa, Rimljana, prvih Slavena/Hrvata na ovim područjima, pa sve do srednjevjekovne arheologije.

Možemo pretpostaviti kako palača Zakmardy ima potencijal za smještaj i prezentaciju ovakvih postava. Štoviše, palača je povijesno vezana uz Varaždin, Gimnaziju, a kao zgrada je vrlo vrijedna rano barokna građevina, o čemu smo nedavno pisali na stranicama Regionalnog tjednika. Iz krugova bliskih GMV-u doznali smo da je sam tlocrt palače iznimno pogodan za muzejski postav (stalni, ali i povremene izložbe) jer ima na četiri etaže središnju glavnu dvoranu iz koje se ide u nekoliko manjih prostorija, što omogućava razrade tema.

A potkrovlje je pomalo futurističko i nestandardno, te bi bilo itekako zanimljivo i privlačno za muzejski prostor. Sama lokacija palače je na turističkoj ruti, unutar povijesne jezgre, pokraj ugostiteljskog objekta, relativno dobro sačuvana, dostupna, i najvažnije – s velikim zidnim površinama, a malim prozorskim. Potonje je izrazita mana Patatičke, pa i palače Sermage, jer muzejsko – galerijski prostori ne trebaju mnogo prozora. Uređenjem trga u Habdelićevoj te povijesnog konteksta palače Zakmardy (pa i na simboličnoj razini jer Zakmardy je bio preteča muzealca – prvi hrvatski arhivar) stvorile bi se pretpostavke za novu kulturno-povijesnu točku u Varaždinu.

A “oslobađanjem” pak palače Herzer u prizemlju i podrumu zgrade proširio bi se Svijet kukaca i uredio svojevrsni tematski (zabavni) park s naglaskom i inspiracijom na entomologa Franju Koščeca. Rješavanjem gotovo stoljetnog problema stalnih postava Povijesnog, Arheološkog i Etnografskog odjela Gradskog muzeja Varaždin, koji će uskoro proslaviti 100 godina, učinio bi se izniman iskorak. Ta ustanova napokon bi postala kompleksna, najznačajnija i najveća muzejska institucija u ovom dijelu Europe.

To bi, naravno, utjecalo i na povećani broj posjetitelja, turista, ali i veću konzumaciju kulture od strane domicilnog stanovništva. Nažalost, projekt uređenja Žitnice već četiri godine doslovno “vegetira”.

Novi sadržaji

Zgrada Žitnice nalazi se jugozapadno od Starog grada, unutar unutrašnjeg obrambenog prstena. Tlocrtno je oblika izduženog pravokutnika, položenog u smjeru istok-zapad. Podignuta je na mjestu ranijeg obrambenog bedema grada i jedino sustavno istraživanje zgrade obavljeno je tijekom 1985. godine, kada je obnovljeno pročelje. Svi dijelovi objekta su izgrađeni do 1586. godine, što Žitnicu čini posljednjim neistraženim biserom arhitekture u povijesnoj jezgri!

S obzirom na to da je Državni arhiv u Varaždinu započeo s radom kao dio Gradskog muzeja Varaždin, tako je i namjena Žitnice od 50-ih godina prošlog stoljeća bila čuvanje arhivske građe. Nakon 70 godina, dodjeljivanjem novog objekta Državnom arhivu Varaždin stvorene su nove pretpostavke za prenamjenu Žitnice. Sukladno odluci Gradskog vijeća, Žitnica je trajno dodijeljena na korištenje Gradskom muzeju Varaždin. Nažalost, nakon konzervatorsko-restauratorskih istraživanja koja su završila 2017. godine (provodio ih je Hrvatski restauratorski zavod iz Zagreba), u nekoliko navrata prijavljivan je projekt na Ministarstvo kulture, ali sredstva nisu odobrena ni jedne godine.

A sad dolazimo i do onoga što je potrebno izraditi. Riječ je o arhitektonskom snimku objekta, idejnom rješenju, izvedbenom rješenju i zidarskim radovima jer majstori moraju otući kompletnu betonsku (neprimjerenu) žbuku. Novaca ima za arhitektonski snimak kako bi se krenulo s izradom dokumentacije, ali su zasad blokirani u neizglasanom gradskom proračunu za 2023. godinu! Na kraju, dodajmo i to da će prema zamislima varaždinskih muzealaca, ako im se to idejnim rješenjem omogući, Žitnica udomiti stalni postav Etnografskog odjela, osigurat će prostor za kustosa, depo i multimedijski prostor. Imat će i mogućnost za uređenje manjeg ugostiteljskog objekta u prizemlju.


Uređenjem ovog objekta napokon bi se završila obnova kompleksa Stari grad, koja je započela davne 1986. godine radovima na Starom gradu. Podsjećamo, sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća obnovljena je Kula stražarnica, a uređenjem Žitnice čitav kompleks dobio bi sadržaj i bio otvoren za javnost.

Hoće li se ponovno provesti postupak javne dražbe palače Zakmardy?

Iz Financijske agencije potvrđeno nam je da informacija – kako Grad Varaždin, Varaždinska županija i RH imaju pravo prvokupa na nekretnini – nije dostavljena Fini od strane Općinskog suda u Varaždinu prilikom dostave zahtjeva za prodaju i ostale dokumentacije potrebne za provođenje postupka prodaje palače Zakmardy. Stoga smo Općinski sud pitali zašto im te informacije nisu dostavljene prije javne dražbe koja je provedena elektroničkim putem, te tko je odgovoran za takav propust (ako je riječ o propustu). Odnosno zanimalo nas je i je li u konačnici prodaja spomenute nekretnine obavljena sukladno Zakonu, s obzirom na to da ne postoje izjave o odricanju svih koji imaju prava prvokupa palače koja je kulturno dobro. Evo što su na to odgovorili:

– Kod ovog suda u tijeku je ovršni postupak u ovršnom predmetu ovrhovoditelja AA d.o.o. protiv ovršenika S d.o.o. (Stanoing), u kojem postupku se provodila ovrha isključivo u odnosu na nekretninu čkbr.1813/1 upisana u zk.ul.13359 k.o. Varaždin. Zahtjev za prodaju navedene nekretnine dostavljen je na mrežne stranice FINE, a na temelju navedenog zahtjeva FINA je provela elektroničku javnu dražbu. Nakon primitka Izvještaja o provedenoj javnoj dražbi, sud je donio rješenje o dosudi koje nije pravomoćno jer je ovršenik podnio žalbu na to rješenje. I u zahtjevu za prodaju nekretnine i u zaključku o prodaji od 28. rujna 2021. navedeno je da predmetna nekretnina ima svojstvo kulturnog dobra temeljem rješenja Ministarstva kulture, uprave za zaštitu kulturne baštine od 9. travnja 2002. Dakle, povodom žalbe ovršenika na rješenje o dosudi, Županijski sud će, sukladno zakonu, ili ukinuti ili potvrditi prvostupanjsku odluku, odnosno ako Županijski sud ukine prvostupanjsku odluku, ponovno će se provesti postupak javne dražbe – piše u odgovoru glasnogovornice Općinskog suda u Varaždinu, Snježane Lukač-Keretić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje