Povežite se s nama

U fokusu

Srce ne zaboravlja 1991.

Objavljeno:

- dana

BOLNA GODIŠNJICA

Zvonko Kardoš, Branko Kos, Željko Pongrac, Mladen Kasun i Vlado Štampar. Petorica branitelja, pripadnika Roda, poginuli su 9. studenoga 1991. godine u selu Karadžićevu kod Vinkovaca.

U kombiju – koji je prošli ponedjeljak, 24 godine kasnije, iz Varaždina krenuo prema Karadžićevu – kao da su fizički prisutni, kao da svakoga od njih možeš dotaknuti. Možeš ih pronaći u pogledu Gorana Mihalića, Ive Loboreca, Ivana Hermana, Ivana Žitnjaka, Stjepana Kološe, Josipa Štampara i Igora Krvavice. Ovi preživjeli članovi Udruge Specijalne jedinice policije PU varaždinske „Roda“ ranim su jutrom krenuli prema Slavoniji, prema selu za koje ih vežu vidljivi i nevidljivi ožiljci. Odlaze na mjesto u kojem su se u jednom danu ugasili životi petorice njihovih suboraca.

Krvavi dan strave

Svake godine iznova kreću na teško putovanje, bolno i sveto, na hodočašće koje budi iste, teške osjećaje. Prošle su 24 godine, ali svi se sudionici pokušaja proboja obruča oko Vukovara kroz Karadžićevo slažu da im se svaka minuta tog krvavog dana zauvijek urezala u pamćenje. Ove godine je 9. studeni osvanuo sunčan, neobično topao za ovo vrijeme godine. – 9. studenoga 1991. bio je potpuno drugačiji. Jutro je bilo hladno, gusta magla, teško blato – komentiraju svi. Vozimo se prema Karadžićevu, devet dana prije 24. obljetnice pada Vukovara i sa sedmoricom Roda proživljavamo trenutke koje su preživjeli u tom malom selu, trenutke koji su im promijenili život.

 

U Karadžićevu su poginuli Zvonko Kardoš, Branko Kos, Željko Pongrac, Mladen Kasun i Vlado Štampar 

– Oko 200 pripadnika PU varaždinske tada se borilo u potpuno okruženom Vukovaru, pa smo upućeni u pokušaj proboja. Naša je jedinica stavljena pod zapovjedništvo Operativne skupine Vukovar – Vinkovci – Županja, na čijem je čelu bio Mile Dedaković Jastreb. Krenuli smo u napad s namjerom da pomognemo suborcima u Vukovaru, da se oni izvuku van – objašnjava nam Goran Mihalić, predsjednik Udruge “Roda” i njihov tadašnji zapovjednik. Činilo im se da će to biti jedan od lakših zadataka. Međutim, čim je u ranim jutarnjim satima započeo napad, uslijedio je veliki šok. Vijest je očito došla do neprijatelja, koji je višestruko pojačao svoju obranu. U žestokoj i neravnopravnoj borbi naše su Rode uspjele zauzeti pola sela. Ali cijena je bila ogromna. Poginuli su Zvonko Kardoš, Branko Kos, Željko Pongrac i Mladen Kasun, dok se Vlado Štampar još uvijek vodi kao nestali. Njih 28 je ranjeno.

– Toga dana su gorjeli nebo i zemlja. Ranila me krhotina tenkovske granate, a onda me pogodilo i protuavionsko zrno iz tenka. S ranjenim Andrijom Kosom satima sam se izvlačio do sela Jarmine – prisjeća se Ivo Loborec, danas tajnik Udruge “Roda”. Nešto prije deset sati, kombi s braniteljima približio se odredištu. – Baš je negdje u ovo vrijeme poginuo moj bratić Vlado – tužno je izustio Josip Štampar. I on je mislio da se nikada neće vratiti kući. – U toj općoj panici pomislio sam da neću preživjeti, da će moja djeca postati siročad. Uzeo sam njihove slike, stavio ih na nišane i molio: „Bože, ne daj me“. Možda me baš to spasilo – kaže nam.

Pred spomenikom palim braniteljima u Karadžićevu okupili su se i drugi sudionici proboja. – Mi smo svi neslomljivi, ali neke stvari i događaji bude emocije koje nitko ne može shvatiti – naglašava Igor Krvavica. Nije sudjelovao u pokušaju proboja u Karadžićevu, ali se od prijatelja suboraca ne odvaja.

Poput braće

– Bio sam u “Rodama” u nekoliko prvih akcija. Više nisam mogao, prvi sam u Hrvatskoj kojem je utvrđen PTSP. Dugo sam se skrivao od samoga sebe, ali tada su mi u Udruzi rekli da mi je mjesto s njima, stalno su me dizali s koljena, vukli me naprijed. Poput braće – objašnjava.

U Jarminama je “Rode” dočekao još jedan brat, njihov ratni prijatelj i novopečeni saborski zastupnik Stjepan Culej, koji im je pomogao prije 24 godine u Karadžićevu.

– Predvečer sam čuo pucnjavu i odmah se uputio u Karadžićevo. Kod prve kuće u selu bilo je već ranjenih, pa smo organizirali zbrinjavanje. Dalje nismo mogli. Tada sam bio pomoćnik zamjenika Specijalne policije Vinkovci. Došlo je dvadesetak dečki iz moje jedinice, a i ljudi iz okolnih sela. Nažalost, bilo je prekasno. Velika je greška što mi nismo znali za akciju i što nismo bili organizirani kao vodiči – govori Culej, koji se s “Rodama” uputio do spomenika na rubu Općine Jarmina.

Iz tog mjesta put nas vodi do Trpinjske ceste, pa do Ovčare i Vukovara. U Spomen domu Ovčara pale se i gase i slike ubijenih policijskih službenika PU varaždinske. “Rode” se upisuju u knjigu dojmova, a Josip Štampar piše: „Htjeli smo, imali smo volju da vam pomognemo. Nažalost, sudbina je drugo htjela…“

Na povratku kući većinu je svladao san. Samo Stjepan Kološa ne nalazi mir, muči ga glavobolja i teret teških sjećanja. Rijetko smogne snage govoriti o bolnim iskustvima iz Karadžićeva. Nama šapće, jedva uspijevamo razabrati što govori. – Prvi put sam ranjen oko 6.30 sati, dum-dum metkom u desnu ruku. Oko 11 sati ranjen sam i u desnu šaku. Našao sam sklonište i čekao. Ne znam jesam li više psovao ili molio. U pomoć mi je pristigao kolega Branko Škrnjug. Oko 17 sati krenuli smo prema početnim položajima. Petnaestak puta pao sam u nesvijest. Branko je krenuo po pomoć, a zatim se vratio po mene – priča Stjepan. No sanitetsko vozilo u koje su ga smjestili doživjelo je prometnu nesreću. Službeno se vodio kao mrtav punih 48 sati i policijski službenici o tome su već obavijestili njegove roditelje u Lipovniku. Drugi dan su im donijeli vijest da je živ! Oporavak je bio dugačak i težak. – Srećom, dobio sam priliku za liječenje u Švedskoj. Po povratku sam smješten u Bolnicu Varaždinske Toplice, gdje sam proveo godinu i pol. Tamo sam upoznao svoju suprugu, koja je radila kao fizioterapeut. Danas imamo dvije krasne kćeri, studentice, na koje sam jako ponosan. Baš mi je maloprije kći čestitala moj drugi rođendan – ističe.

Josip Štampar ima troje djece  i s njima je obišao sva ratišta, od Dubrovnika do Vukovara. – Žao mi je što o svemu tome gotovo ništa ne uče u školi. Boli me i to što danas mnogi branitelji saginju glavu do crne zemlje i što se čini kao da smo na teret društvu – priča Josip. I dio našeg srca je nakon ovog putovanja ostao u Karadžićevu, Jarminama, Vukovaru. Ono što su prošle „Rode“ i drugi branitelji ne smije se zaboraviti.

ELITNA JEDINICA

Specijalna jedinica policije na području Policijske uprave varaždinske formirana je u ožujku 1991. godine. – U njezin sastav birani su policajci najboljih psihofizičkih osobina, sposobni za najteže zadaće. Uglavnom su to bili mladići od 20-ak godina, redom sportaši, a iznad svega domoljubi. Specijalna jedinica policije, kasnije nazvana “Roda”, iskazala se kao jedna od elitnih jedinica – prisjeća se Ivan Žitnjak, ratni načelnik PU varaždinske.
“Rode” su svoj doprinos dale u oslobađanju Hrvatske na teritoriju od Vukovara do Dubrovnika i sudjelovale su u svim velikim akcijama.  

Izvor:
Foto:

U fokusu

Čačić usporedio koronu s rakom pluća i poručio: COVID potvrde treba uvesti za sve

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bivši varaždinski župan i dalje je česti sugovornik nacionalnih medija te zadnjih dana komentira epidemiološku situaciju i drži prodike pojedinim znanstvenicima, ali i premijeru Plenkoviću.

U zadnjem istupu za Večernji list je izjavio kako treba uvesti COVID potvrde za sve, a napomenuo je i da mu nije jasno ˝zašto premijer Plenković drži Lauca˝.

– Bio sam u Francuskoj prije desetak dana i tamo je COVID potvrda uvedena kao apsolutna obveza. Vi ne možete sjesti ni vani na terasi i nešto naručiti a da ne pokažete COVID potvrdu. Stvari tamo funkcioniraju najnormalnije i, ako imate potvrdu, sve je u redu, nemate nikakvih problema ni vi, ni ugostitelji, ni crkve, ni muzeji… Sve funkcionira, ali imaju jasnu politiku. Zemlje koje su se ozbiljno i odgovorno postavile imaju i visoku procijepljenost, a naš je problem što se nismo dovoljno odgovorno i jasno postavili. Posljedice su lako mjerljive. Ta priča o mentalitetu je šarena laža. Ništa krući mentalitet i sklonost poštivanju pravila nemaju u Francuskoj u odnosu na nas. Tamo imaju neke od najstrastvenijih i najozbiljnijih prosvjeda, ali sve to francusku vladu nije omelo u jasnim i čistim porukama i mjerama. Smatram da to i mi trebamo učiniti. Propust je što već i nismo. COVID potvrde treba uvesti za sve! Ako želiš imati normalan način života, od tebe se očekuje da štitiš sebe i druge – rekao je Čačić za Večernji list.

Rekao je i da će premijera Plenkovića pitati zašto je Gordan Lauc i dalje u Vladinom savjetu.

– Teško bolesnih i mrtvih, naročito u dobi do 65 godina, deset je puta više među onima koji nisu cijepljeni. Slična je to priča kao i s rakom pluća, od kojeg umiru i oni koji nikad nisu pušili, no onih s rakom pluća koji su bili pušači nekoliko je desetaka puta više nego nepušača – rekao je Čačić.

Nastavite čitati

U fokusu

Jakopović: Može li hrvatska poljoprivreda pratiti ambiciozne okolišne ciljeve Europske unije?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Može li Hrvatska pratiti ambiciozne okolišne ciljeve Europske unije uz istovremeno velike poremećaje na tržištu i veliku uvoznu konkurenciju, pita se predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović nakon predstavljanja strategije Od polja do stola u Europskom parlamentu.

Riječ je o strategiji prema kojoj bi Europa na održiv način trebala proizvoditi zdravu i visokokvalitetnu hranu, uz jamstvo njene sigurnosti, zaradu poljoprivrednika i smanjenja štetnog utjecaja na okoliš.

Strategija je sama po sebi pozitivna, pojašnjava predsjednik Jakopović, no kako kaže, treba biti svjestan situacije na tržištu hrane koja se drastično pogoršava. Zbog toga se postavlja pitanje hoće li Europska unija koja je do sada bila izvoznik postati ovisna o uvozu.

– Uz to, pitamo se što će se dogoditi sa zemljama poput Hrvatske koje nemaju potrošačku moć, prijenos znanja, kao ni uređeno tržište i pitanje poljoprivrednog zemljišta – rekao je Jakopović i naglasio kako razvijene zemlje očekuju pad u proizvodnji veći od 10 posto zbog čega smatra da Hrvatska može očekivati i više od toga.

Upravo to je razlog zašto proizvođači i stručnjaci traže procjenu učinka trenutne strategije, a u prilog tome idu i brojne studije utjecaja novih strategija na poljoprivredu te istraživanja koja zaključuju da će se poljoprivredna proizvodnja Europske unije drastično smanjiti.

– Ako se to dogodi, povećat će se uvoz poljoprivrednih sirovina i sastojaka pa će Europa, kako bi prehranila svoje stanovništvo, ovisiti o uvozu što predstavlja kako političke, tako i rizike za sigurnost hrane – istaknuo je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Neka provedena istraživanja pokazala su da će ciljevi strategije „Od polja do stola” koji predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova od 40 do 60 posto dovesti do prenošenja europske poljoprivredne proizvodnje u treće zemlje, a 22 milijuna ljudi biti podvrgnuto nesigurnosti hrane čiji bi Europa mogla postati uvoznik.

Studija sa Sveučilišta u Kielu ukazuje na smanjenje proizvodnje govedine u Europskoj uniji za 20 posto i svinjskog mesa za 17 posto što je dovelo do povećanja cijena i upitnih učinaka na prihode stočara. Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka proveo je analizu koja je pokazala kako je zahvaljujući rastu cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane došlo do naglog rasta troškova hranidbe stoke.

Kako je pojasnio Jakopović, podaci iz svih istraživanja pokazuju utjecaje na trgovinu, prihode poljoprivrednika i potrošačke cijene zbog čega će promjena sustava prehrane biti teža, a nametanje poreza na potrošnju koji je predložio Europski parlament moglo bi ga učiniti društveno nepravednim.

– Politički cilj koji se ne temelji na podacima imat će štetne učinke na europsku poljoprivredu. Moramo graditi politike usmjerene na rješenja na temelju podataka s kojima raspolažemo, a inovacije su njihov kamen temeljac – naglasio je Jakopović i dodao kako je potrebno snažnije govoriti o rješenjima i razumjeti izazove u ostvarenju ciljeva strategije Od polja do stola što se treba temeljiti na opsežnoj i cjelovitoj procjeni učinaka.

Iz Hrvatske poljoprivredne komore smatraju da je hitno potrebna opsežna rasprava na temelju boljih podataka i prezentiranje konkretnih prijedloga te podsjećaju kako je prema planu europskih strategija predviđeno da 25 posto europske poljoprivrede bude ekološka proizvodnja, da se smanji upotreba sredstava za zaštitu bilja za čak 50 posto, gnojiva za 20 posto i antibiotika za 50 posto.

– Predviđena su i velika pošumljavanja s ciljem održavanja biološke raznolikosti čime se ostavlja mali prostor za opstanak ruralnih područja Europske unije, održavanje razine proizvodnje, konkurentnosti i dohotka europske poljoprivrede i nastavka investicijskog ciklusa – poručio je Jakopović i zaključio kako strategija „Od polja do stola” mora uzeti u obzir ekonomski, socijalni i ekološki stup održivosti kao jedini način prepoznavanja doprinosa poljoprivrede i ruralnih područja u proizvodnji.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje